DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 42 <-- 42 --> PDF |
jakog intenziteta u krošnjama dominantnih stabala. Istraživanjima je dokazano, da je i osrživanje jasenovih stabala manje ako su krošnje jasenovih stabala veće. Spomenuti primjeri jasno govore o tome kako se donedavno pogrešno primjenjivao isti način, pa i intenziteti prorjeđivanja glavnih vrsta u mješovitim sastojinama hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Ekonomska opravdanost različitih metoda i intenziteta proreda s obzirom na kvalitativni i kvantitativni prirast Ekonomičnost prorjeđivanja promatramo o obzirom na primjenjene metode pomoću udjela sortimenata u masi, dobivenoj proredom, a i s obzirom na intenzitet putem ukupno posječene drvne mase proredom bez obzira na dio pojedinih sortimenata u toj masi; zatim je promatrao — što je i najvažnije — preko odraza metoda i intenziteta na budući razvoj sastojine po ukupnoj proizvodnji kao i po prirastu vrijednosti s obzirom na kvalitetu. Taj rezultat odnosno ostvarenje intencije s obzirom na razvoj sastojine možemo ocijeniti tek nakon određenoga vremenskog perioda koji u minimumu odgovora jednom turnusu proreda. Elementi kakvoće stabala očituju se u visinskom i debljinskom prirastu te čistoći deblovine od grana. Istraživanja o utjecaju proreda u mladim mješovitim sastojinama pokazala su, da različite metode kao i različiti intenziteti prorede — uz uvjet minimalne drvne mase (temeljne) za optimalnu proizvodnju — nemaju bitni utjecaj na visinski prirast. U mladim sastojinama pokazalo se također da to nema neki vidniji utjecaj na čistoću deblovine od grana. Prema tome, poboljšanje kvalitete stabala odnosno deblovine vidimo u povećanom debljinskom prirašćivanju stabala. Istraživanjima je utvrđeno, da je za kvalitativan prirast bitan način prorede, a tek onda intenzitet prorede. Kao primjer navodimo, da smo na eksperimentalnim plohama u gospodarskoj jedinici »Jamaričko brdo« u intervalu između četiri prorede primjenom tzv. »intenzivne« prorede u mješovitom sastojinama kitnjaka i običnog graba (»Querco-Carpinetum croaticum Horv.) u starosti sastojina kod prve prorede od 21 godinu, a kod četvrte prorede u starosti od 37 godina u proizvodnom dijelu sastojina kod hrasta lužnjaka imali povećanje prosječnoga prsnog promjera za 6,0 cm. Kod primjene tzv. »klasične« metode prorede, gdje je intenzitet prorede po masi bio približno isti, povećanje srednjega prsnog promjera kod stabala lužnjaka iz proizvodnog dijela sastojine iznosilo je samo 4,5 cm. Napominjemo da »intenzivnu« metodu prorede karakterizira jak zahvat u proizvodnom dijelu sastojine (dominantna i nuzgredna etaža sastojine), a slabi u pomoćnom dijelu sastojine (podstojna etaža sastojine). Kod takvog načina prorjeđivanja pomoćni dio sastojina ima funkciju zasjenjivanja deblovine, tj. održavanje odnosno povećanje kvalitete deblovine elitnih stabala, jer je zbog jakog zahvata sklop krošanja dominantne i nuzgredne etaže sastojine privremeno prekinut, a spomenuti pomoćni dio također obavlja i zaštitnu funkciju tla (održavanje svježine i sprečavanje eventualno pojave korova odnosno erozije). |