DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 41 <-- 41 --> PDF |
nje koje nam treba osigurati u budućnosti kvalitetu, kvantitetu i optimalnu sortimentnu strukturu. To su razvojni stadiji koji omogućuju najintenzivnije, ali zato i najdelikatnije zahvate u sastojini. Važnost bioloških svojstava vrsta šumskog drveća kod njege sastojina Intencija i želja svakoga šumara-uzgajivača je da se kod prirodne regcneracije formira mješovita sastojina, da bi se što bolje koristila produktivnost tla s obzirom na različite zahtjeve pojedine vrste drveća na hraniva u tlu, fizikalna i kemijska svojstva tla, da se što bolje koristi svjetlost koja je vrlo važan činilac u proizvodnji drvne materije, te da se ublaže moguće katastrofe uslijed bioloških kalamiteta. S obzirom na različita biološka svojstva pojedinih vrsta drveća u mješovitim sastojinama smatramo poželjnim, da se u prvim razvojnim stadijima (pomladak i mladik) formiraju grupice istih vrsta drveća da bi došlo do potenciranog izražaja pozitivnih nasljednih svojstava, budući da dolazi do konkurencije u rizosferi i u prostoru iznad tla među individuima iste vrste određenih bioloških, ali različitih individualnih osobina. U kasnoj dobi sastojine zbog prirodnog izlučivanja stabalaca, čišćenja i proreda formirat će se sastojina koja će biti stablimične strukture s obzirom na prostorni razmještaj stabala u sastojini. Poznavanje biologije određenih vrsta šumskog drveća i sastojina u njihovoj međusobnoj konkurenciji, zatim u odnosu na njihovo horizontalno i vertikalno rasprostranjenje, klimu, tlo ekspoziciju i inklinaciju neobično je značajno i neophodno, jer poznavanje i pravilna primjena biološke nauke u intenzivnoj šumskoj proizvodnji jeste i bit će odlučan čimbenik. Utjecaj cilja gospodarenja na način i intenzitet zahvata u sastojinu Ekonomski zahtjevi — obuhvaćeni u postavljenom cilju gospodarenja — uvjetuju način i intenzitet uzgojnih zahvata u sastojini. Relativno dugotrajan proces »biološke proizvodnje« drvne sirovine objektivni je uzrok sporog održavanja i uočavanja modernog tretmana u gospodarenju šumama. Za istu vrstu drveća primjenjuju se, u danim okolnostima, različiti načini a i intenziteti zahvata, da bi se postigao postavljeni cilj. Za primjer ćemo uzeti hrastovinu. Hrast lužnjak i kitnjak su vrste drveća kod kojih širina godova i danas igra veliku ulogu s obzirom da o njoj zavisi kakvoća drva, prema tome i vrijednost sirovine za daljnju preradu. Ako želimo uzgojiti hrast kvalitetne srukture, tj. uskih godova i lakše obradljivosti, morat ćemo prema tome uskladiti i način (metodu) kao i intenzitet prorjeđivanja. Jaki intenzitet u krošnjama dominantnih stabala pogodovat će pojačanom prirastu u debljinu, a time ujedno i proizvodnji drva grube strukture, tj. širokih godova i teže obradljivosti. Prema tome, za postizanje istih dimenzija stabala hrasta za kvalitetnu strukturu potrebno je više vremena (dulja ophodnja) nego za hrastovinu grube strukture, kakvu možemo proizvesti u kraćoj ophodnji. Kod običnog i poljskog jasena kvaliteta drva je u direktnoj zavisnosti o širini goda. Što su, naime, godovi kod jasenovine širi, kvaliteta drva je bolja. Prema tome, kod tretmana te vrste moramo uvijek provoditi prorede |