DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 40 <-- 40 --> PDF |
U regularnim (pravilnim) sastojinama visokoga uzgojnog oblika listača i četinjača u prvim dobnim razredima (do 20 godina rasta i od 20 — 40 godina rasta) pruža se mogućnost uzgajivaču za usmjereno formiranje kvalitetnih sastojina (selekcija) i udjelu jedinih vrsta drveća u smjesi kod mješovitih sastojina (forsiranje vrsta drveća vrednijega i većeg volumnog prirasta). Dosadašnja istraživanja su pokazala da je u spomenutim dobnim razredima kod naših autohtonih vrsta šumskog drveća »biološki potencijal« najizrazitiji. Važno je istaći da su sastojine navedenih dobnih razreda više ili manje prepuštene spontanom razvoju. Razloge treba tražiti u nerentabilnosti eksploatacije sitnog drvnog materijala, jer se njegom sastojina tih dobi u velikoj mjeri dobivalo sitno prostorno drvo, a u malom postotku i sitni tehnički sortimenti. Gledajući s biološkog stajališta, u sastojinama prepuštenim spontanom razvoju proizvodi se manje vrijedna, a i volumno manja drvna masa, jer se pravovremeno ne obavlja selekcija stabala, te u mladosti dominantno mjesto zauzimaju stabalca iz panja i predrast, posljednji u većini slučaja loš, te vrste drveća kratkog vijeka (pionirske) drvna masa kojih se praktički ne dospije koristiti. Za privredu zemlje to je, u svakom slučaju, gubitak jer i ta kvalitetno lošija drvna masa ostaje zaleđena sirovina, dok bi se sječom i unovčenjem takvoga drvnog materijala stvarao obrtni kapital. Dobre komunikacije i razvitak kemijske industrije na bazi drva kao sirovine trebaju riješiti i taj nedostatak njege mladih sastojina zbog nerentabilnosti. Geneza i razvojni stadij sastojina Najveću mogućnost za intenziviranje proizvodnje u šumarstvu njegovanjem sastojina pružaju regularne sastojine visokoga uzgojnog oblika (jednodobne sastojine). Sastojine takvoga uzgojnog oblika nastale su, uglavnom, prirodnom regeneracijom, a vrlo malen postotak čine kulture podignute umjetnim putem. Ako su nastale prirodnom regeneracijom, takve sastojine su manje ili više mješovite. U većini slučaja one su prepuštene spontanom razvoju sve do dobi odnosno do razvojnog stadija, kada tretiranjem (sječom stabala) daju takav drvni materijal, unovčenjem kojega se mogu pokriti troškovi njege. To su, sa stajališta uzgoja, neredovito zakašnjela čistoća i prorede. Kako svaka vrsta drveća u različitim fazama svoga razvoja i razvojnog stadija sastojine ima i različite zahtjeve za svjetlom, a općenito su i ti zahtjevi različiti u međusobnom odnosu jedne vrste prema drugoj, to će i dinamika .rasta i prirasta pojedinih vrsta drveća biti različita u mješovitoj sastojini. Neobično je važno komparativno poznavanje biološko-ekoloških svojstava više vrsta drveća u međusobnoj konkurenciji. Tako će heliofilne vrste drveća u jednoj mješovitoj sastojini prije postići svoju kulminaciju visinskoga, debljinskog, pa i volumnog prirasta. Najintenzivniji je rast u razvojnom stadiju mladika. To je doba sastojine koje je najpogodnije za formiranje poželjnoga optimalnog omjera smjese, a u razvojnom stadiju koljika i letvika pogodno je za najintenzivniju selekciju, provođe 306 |