DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 38 <-- 38 --> PDF |
ali se još mora osigurati zaštita pomlatka od izloženosti suncožaru i mrazu. Naglo i jako prekidanje sklopa može dovesti do upale kore zbog direktnog djelovanja sunca. Time se smanjuje tehnička uporabljivost bukovine. Konačni, odnosno dovršni sijek obavlja se cea 10 godina nakon naplođenja. Na području južnog Papuka izveli smo pokus sa svrhom da prirodno obnovimo bukovu sastojinu bez dugotrajnoga pomladnog razdoblja. Naplodno razdoblje (vrijeme od pripremnoga do naplodnog sijeka), koje u pravilu treba biti jednako periodicitetu dobrog uroda bukovih sastojina sjemenom, zamijenili smo turnusom progalne ili svijetle prorede. Pokazalo se da je regeneracija već nakon prvoga progalnog sijeka dobro uspjela na pokusnim plohama XXIV i XXV. Drvna masa poslije sječe iznosila je 343,3 m3/ha odnosno 298,5 m3/ha, a intenzitet prorede bio je 15% odnosno 19%. Na pokusnim plohama XXVI i XXVII, gdje je drvna masa iznosila 411,1 m3/ha odnosno 453,6 m3/ha, a intenzitet prorede bio je 13% odnosno 15%, regeneracija je djelomično uspjela (Tab. 1). Prema tome, kod normalne sastojine i drvne mase cea 350 m3/ha regeneracija uspijeva (jer je dovoljno svjetla na na tlu), dek veća drvna masa po hektaru otežava prirodnu obnovu (zbog potpunog sklopa i nedovoljnog pristupa svjetla na tlo). Kod progalne prorede intenzitet sječe bio je gotovo dvostruko slabiji nego kod klasičnog pripremnog sijeka, stabla dolaze u samostalan položaj, a tečajni prirast je bio tek neznatno umanjen. Kod klasičnoga pripremnog sijeka zbog jačeg intenziteta sječe na taj je prirast znatno manji. Provedbom još jedne takve progalne prorede (u pravilu se posiječe tečajni prirast između dvije prorede) sastojina će biti potpuno regenerirana, pomladak dovoljno ojačao da se može provesti dovršni sijek. Prednost takvog načina regeneracije bukovih sastojina je u neznatnom smanjenju tečajnog prirasta sve do konačnog sijeka, a kod provedbe konačnog sijeka veća je drvna masa, a time rentabilnija eksploatacije. Znači da normalnom njegom sastojina i pojačanim intenzitetima prorede pri kraju ophodnje možemo zamijeniti klasični način (sve faze oplodne sječe) prirodne obnove takvih sastojina. Njega sastojina Za razliku od ostalih radova i mjera koje bi trebalo planski provoditi u cilju povećanja i poboljšanja proizvodnje u šumarstvu, posebnu pažnju treba obratiti na radnje i mjere kao što su na primjer konverzija sastojinskih oblika (izmjena vrsta drveća) i uzgojnih oblika (izmjena načina gospodarenja), primjena agrotehnike, oplemenjivanje sastojina (introdukcija vrsta drveća većega volumnog i vrijednosnog prirasta u postojeće mlade sastojine) te podizanje intenzivnih kultura i plantaža. Sve to naravno zahtijeva dugoročnije ulaganje znatnijih financijskih sredstava. Njega šuma (kod toga mislimo na čišćenje i prorede sastojina) osigurava određeni drvni materijal a i financijski efekt pored podizanja proizvodnih mogućnosti i poboljšavanja strukture kvalitetnih sortimenata sastojina u budućnosti. Osnovno je kod toga da znamo do kojeg se intenziteta (po masi) može zahvatiti u sastojinu, a da se ne umanji proizvodnja drvne mase i njezina kvaliteta u određenoj dobi sastojine, te kako uskladiti biološka svojstva drveća i postavljeni cilj rentabilnog gospodarenja. 304 |