DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 36 <-- 36 --> PDF |
jasen glavna pažnja uzgojnih zahvata treba biti usmjerena prema poljskom jasenu. Istraživanjima je utvrđeno, da je drvo poljskog jasena to kvalitetnije, što su mu godovi širi. Prema tome, u takvim sastojinama uzgojne zahvate trebamo obavljati intenzivnije i po vremenu i po drvnoj masi, da bismo jasenu omogućili što veći debljinski prirast. Znači, da bismo u ophodnji od 60 do 80 godina mogli kod jasenovih stabala postići dimenzije od oko 50 cm u prsnoj visini. Sada se postavlja zanimljivo pitanje da li bi trebalo gospodariti i s lužnjakom u tim sastojinama u istoj ophodnji. Smatramo da bi to bila ekonomska šteta, i da bi hrast u takvim sastojinama trebao imati dvostruku ophodnju nego što bi je imao poljski jasen. Na to nas upućuju i podaci o broju stabala u našim starim hrasticima, kulminacija volumnog prirasta, vrijednost njegova drva i vitalnost. Nizinski brijest propada od holandske bolesti, i na njega ne možemo računati, a poljski jasen kvalitetno pada u kasnoj dobi jer u većoj mjeri dolazi do stvaranja smeđe srži. Zbog toga moramo u takvim sastojinama prići elastičnijem gospodarenju, kako u pogledu prirodne obnove sastojina tako i u daljim uzgojnim zahvatima, a ne da se kao dosada jednako tretiraju poljski jasen i lužnjak. U nizama, gdje je tlo kroz dulji period godine prekomjerno mokro i gdje su oscilacije nivoa gravitacijske podzemne vode u kratkim vremenskim intervalima znatne, tu su sastojine daleko manje vrijedne. Stabla su manjih visina, granata i češće zakrivljena. Lužnjak se ovdje u srednjoj dobi često počinje sušiti od vrha, a unatrag nekoliko desetaka godina već je počeo propadati i poljski jasen. U tim se sastojinama vidi mnogo suhovrhih jasena, a naročito u sastojinama iznad 60 — 80 godina starosti. Moramo spomenuti da je lužnjak tu vitalniji od poljskog jasena. Sastojine su rijetkog sklopa, bez podstojne etaže, tako da prizemno rašće gotovo posvuda pokriva tlo. Predmijeva se da je uzrok lošem stanju takvih sastojina velika oscilacija podzemne vode, naročito u kratkim vremenskim intervalima. U takvim je sastojinama otežano prirodno pomlađivanje zbog zakorovljenja tla i slabog obrasta. Slabi obrast prouzrokuje zamočvarivanje tla zbog smanjenog broja stabala koje služi kao prirodna crpka za vodu iz tla. Za vrijeme ljeta u tim se sastojinama tla isušuju i raspucavaju. Na takvim terenima bile bi mjere za poboljšanje životnih uvjeta sastojina površinska odvodnja i omogućivanje — već od mladosti — razvoja jakih krošanja stabala lužnjaka, a napose poljskog jasena. Opservacijama je konstatirano, da se uglavnom suše vrhovi onih stabala — to vrijedi naročito za poljski jasen — koja imaju uske i male krošnje. Ta opažanja nam ukazuju na to, da takve sastojine moramo intenzivno njegovati već od mladosti, tj. uzgojni zahvati moraju biti jaki, da se što prije formiraju jake krošnje. Sastojine poljskog jasena (Leucoio-Fraxinetum angustifoliaeGlav.) nalaze se na relativno najnižim terenima gdje dulje vrijeme stagnira poplavna ili oborinska voda. Poljski jasen uspijeva gotovo bez konkurencije ostalih vrsta drveća koje rastu na takvim terenima, jer podnosi najbolje vodu koja stagnira. Tipične sastojine poljskog jasena po vrijednosti su na zadnjem mjestu naših nizinskih šuma. Ekonomsku vrijednost umanjila im je i jelenska divljač, koja ogrizanjem kore redovito najljepših stabala u mladosti oštećuje kambij. Zbog toga se deformiraju stabalca, a vjerojatno nastupa i ranije osrživanje te prodiranja gljivica. Takva ošteće |