DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Sastojine hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris Rauš) vrlo su gospodarski vrijedne sastojine. Prirodno pomlađivanje tih sastojina otežano je prisustvom običnog graba zbog njegova lakog i obilnog pomlađenja, dok su u odraslijim sastojinama uzgojni zahvati olakšani upravo zbog njegova prisustva. Pomlađivanje tih sastojina treba obavljati tako, da se dade prioritet lužnjaku. Kod pripremnoga odnosno progalnog sjeka treba sjeći grab. Najpovoljnije je, da se takav sijek provede tijekom ljeta zbog toga da se umanji izbojna snaga graba iz panja, te da eventualno neodrvenjeni izbojci tijekom zime promrznu. Poželjno je, da se takav sijek provede u godini kada se očekuje dobar! urod hrasta. Godinu ili dvije iza naplođenja, ukoliko sastojina nije već progaljena, posiječe se jedan dio lužnjakovih stabala (oko 1/2), da se pomlatku omogući veći priliv svjetla. Ukoliko cijela površina nije dovoljno naplođena, ostavljaju se sjemenjaci još oko 2—3 godine iza ponovnog uroda. Iako je lužnjak heliofilna vrsta drveća, ipak je njegovu pomlatku potrebna rijetka zaštita krošanja starijih stabala u prvim godinama života. Već u tijeku pomladnog razdoblja treba mladu sastojinu njegovati. Grab u mladosti brže raste od lužnjaka, otporan je na mraz i zbog tih svojih |bioloških svojstava ima prednost pred lužnjakom. Stoga treba sve nadrasle grabove odstranjivati odnosno prevršivati. Nakon maksimalnoga visinskog prirasta lužnjaka — a to je u dobi od oko 20 — 30 godina — treba grab uzgojnim zahvatima potisnuti u nuzgrednu i podstojnu etažu te prići intenzivnim zahvatima u dominantnu etažu, tj. među hrastova stabalca. Zbog prisutnosti graba u donjim etapama sastojine olakšani su jači zahvati u sastojim bez opasnosti za kvalitet hrastovine (izbijanje živica) te izlaganja tla negativnom djelovanju sunca i atmosferilija. Kod intenzivnih zahvata — po vremenu i drvnoj masi odnosno temeljnici — posješuje se prirast p. debljinu. Ukratko, u kraćoj ophodnji postižu se dimenzije, koje bi se inače postigle tek u dužoj ophodnji. S ekonomskog gledišta to je najpovoljniji oblik hrastovih sastojina. Šume hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (Genistoelatae-Quercetum roboris Horv.) ekonomski su vrlo vrijedne sastojine i tipični »producenti« čuvene slavonske hrastovine. U tim sastojinama često se nalazi uz nizinski brijest i vez. U stablimičnoj primjesi često je prisutna bijela i siva topola, trepetljika, crna topola, bijela vrba i crna joha. Podstojna etaža sastojine nije izražena, a pogotovo ne sada nakon masovnog sušenja brijesta uslijed holandske bolesti. Oplodnu sječu u tim sastojinama treba provoditi tako, da pogodujemo pomlađenju lužnjaka koji je u uzgojnom pogledu najslabiji. Poljski jasen i nizinski brijest u takvim se sastojinama lako i obilno pomlađuju, a u mladosti su bržeg rasta od lužnjaka. Kod pomlađenja poljskog jasena u tim mu sastojinama mnogo pomaže poplavna voda koja raznosi sjeme poljskog jasena. S ozbirom da nema izrazite podstojne etaže, zahvati kod njegovanja hrasta trebaju biti po vremenu intenzivni, a po masi odnosno temeljnici umjereni, tako da se spriječi izbijanje živica jer bi se njima umanjila kvaliteta deblovine. Te su sastojine pogodne za proizvodnju lužnjaka fine strukture, tj. drva uskih godova. To se naročito odnosi na one sastojine, gdje u smjesi prevladava lužnjak. Tamo gdje u smjesi prevladava poljski 301 |