DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 34 <-- 34 --> PDF |
proizvodnja« zahtijeva od stručnjaka dobro poznavanje bioloških svojstava pojedinih vrsta šumskog drveća, njihov međusobni odnos u mješovitim sastojinama kao i ekonomske zahtjeve vremena u kojem se ta proizvodnja obavlja te uspješnost postavljenog cilja gospodarenja. S obzirom na potrajnost i dugoročnost procesa proizvodnje drvne sirovine šumar-uzgajivač treba uvijek imati pred očima perspektivni razvitak tehnike, društva i potreba na drvu. Usklađivanje svih tih elemenata nije jednostavno i zato se pred šumarskog stručnjaka postavljaju mnogobrojni i složeni zadaci, rješavanje kojih pretpostavlja visoki nivo stručne naobrazbe iz oblasti ekologije, biologije i tehnike tretmana različitih vrsta šumskog drveća i sastojina. Šuma je golema tvornica gdje se proizvodi drvna sirovina, a u kojoj šumarski stručnjaci usmjeruju svoje djelovanje na što bolje održanje trajne proizvodnosti tla (prirodnih sastojina) i na što veću i kvalitetniju proizvodnju drvne mase određene Sortimente strukture. Razmatranja o uzgoju sastojina prikazat ćemo posebno za prirodne, a posebno za umjetno podignute šume (kulture). Kod toga mislimo na prirodnu obnovu sastojina, njegu od osnivanja do konačne (dovršne) sječe i podizanja kultura vrsta brzoga rasta prvenstveno euroameričkih topola. Osvrnut ćemo se na šume nizinskog i brdskog područja te kulture i plantaže auroameričkih topola u priobalnom pojasu rijeka Drave i Dunavu. A PRIRODNE SASTOJINE Početkom dvadesetog stoljeća doseglo se drvo slavonskog hrasta (Quercus robur L.) visoku konjukturu pa su stari hrastici postupno nestajali. Hrast lužnjak je poznat po finoći strukture (uski godovi), elastičnosti drva i svoje lake obradljivosti. Nije čudo da su stari hrastici bili osnova za razvitak jake drvne industrije u devetnaestom stoljeću. Možemo slobodno reći da je to bilo razdoblje skoro isključive mehaničke prerade drva, izuzev malih količina hrastovine (otpaci, grane) za kemijsku preradu (tanin). Razvitkom kemijske industrije početkom dvadesetog stoljeća porasla je i vrijednost bukova drva. Dotada se u mehaničkoj preradi koristila samo njezina deblovina. Obnova sastojina Stare hrastove sastojine prirodno su obnavljane na velikim površinama. Regeneracija se obavljala bez naplodnog sijeka. Obično se sastojina, predviđena za sječu, stavljala u petogodišnju predzabranu, odnosno zabranu za ugon stoke u šumu. Nekoliko godina iza uroda žira obavljala se sječa svih stabala. U prvim godinama iza naplođenja mladim hrastovim biljkama koristi mala zasjena travnatog pokrova i krošnje starih stabala. Po jedinici površine bio je malen broj stabala vrlo rijetkog sklopa. Na taj način su se vrlo uspješno prirodno obnavljali stari hrastici. U današnjim šumama razlikujemo nekoliko gospodarskih tipova sastojina. Prikazat ćemo principe prirodne regeneracije za šumu hrasta lužnjaka i običnog graba te šumu hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom. |