DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Dobiveni su slijedeći rezultati:


Lokalitet: Dalj ski Porić Veliki Bajar
Broj pokusne plohe: 20 9
Broj topola po ha: 400 400
Starost topolika, godina 19 19
Visinski prirast u m:
— prosječni 1,5 1,4
— srednji maksimalni 2,8 2,6
Debljinski prirast u cm:
— prosječni 1,8 1,8
— srednji maksimalni 5,1 4,8
Volumni prirast u m3/ha:
— prosječni 32,6 27,1
— srednji maksimalni 45,2 39,2
Ukupna proizvodnja drvne mase
u ms/ha 619,3 514,6


Rezultati istraživanja za Populus euramericana cv. robustasu na Tab. 11 i 12. Sažetak rezultata je slijedeći:


Lokalitet: Španjolska Ada Sikirna


Broj pokusne plohe: 2 42
Broj topola po ha: 273 273
Starost topolika, godina 15 17


Visinski prirast u m:


— prosječni 1,8 1,3
— srednji maksimalni 3,3 2,3
Debljinski prirast u cm:


— prosječni 2,0 1,6
— srednji maksimalni 5,9 3,7
Volumni prirast u ms/ha:


— prosječni 18,7 12,2
— maksimalni 25,6 20,6
Ukupna proizvodnja


drvne mase u m3/ha: 280,9 207,3


Sikir


6
273
17


1,0
2,0


1,6
3,8


9,9
16,0


167,7
prikazani


Dinamika debljinskog, visinskog i volumnog rasta i prirasta prikazana
je za Populus euramericana klon-I-214 na Tab. 13 i 14.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 56     <-- 56 -->        PDF

Tabela 10


POPULUS EURAMERICANA cv. MARILANDICA


Područje: OSIJEK Predjel: SIKIRNA Pokusna ploha: 6
DINAMIKA DEBLJINSKOG , VISINSKOG I VOLUMNOG RASTA I PRIRASTA
Sadnja: 273 topole po ha ili 36,6 m2 po stablu


cm m m3/ha
ds Pr5 hs prs M pr8
Zasađena sadnica
1,8 2,4


1 3,0 1,2 3,0 0,6 0,38
2 5,6 2,6 4,3 1,3 1,77 1,39
3 9,4 3,8 6,0 1,7 6,16 4,39
4 12,8 3,4 8,0 2,0 14,41 8,25
5 15,8 3,0 9,9 1,9 26,02 11,61
6 18,3 2,5 11,6 1,7 39,91 13,89
7 20,5 2,2 13,1 1,5 55,58 15,67
8 22,3 1,8 14,4 1,3 71,53 15,95
y 23,7 1,4 15,5 1,1 86,68 15,15


10 24,8 1,1 16,4 0,9 100,60 13,92
li 25,8 1,0 17,0 0,6 112,94 12,34
12 26,7 0,9 17,6 0,6 125,06 12,12
13 27,4 0,7 18,0 0,4 134,80 9,74
14 28,1 0,7 18,3 0,3 144,03 9,23
15 28,7 0,6 18,6 0,3 152,77 8,74
16 29,2 0,5 18,9 0,3 160,74 7,97
17 29,6 0,4 19,2 0,3 167,68 6,94


dg = srednji promjer
M = totalna masa
ha = srednja visina
pr„ = godišnji prirast


322




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 55     <-- 55 -->        PDF

Tabela 9


POPULUS EURAMERICANA cv. MARILANDICA


Područje: OSIJEK Predjel : VELIKI BAJAR Pokusna ploha: 9


DINAMIKA DEBLJINSKOG, VISINSKOG I VOLUMNOG RASTA I PRIRASTA


Sadnja: 400 topola po ha ili 25 mä po stablu


Staros t cm m m3/ha
u plan taži ds P r K Pr8 M Prs


s


Zasađena sadnica
1,2 2,1


1 2,2 1,0 3,0 0,9 0,08
2 5,7 3,5 4,9 1,9 3,04 2,96
3 10,5 4,8 7,3 2,4 13,52 10,48
4 14,9 4,4 9,9 2,6 34.24 20,72
5 18,5 3,6 12,3 2,4 63,28 29,04
6 21,4 2,9 14,5 2,2 97,48 34,20
7 23,8 2,4 16,6 2,1 137,40 39,92
8 25,7 1,9 18,5 1,9 178,52 41,12
9 27,2 1,5 20,2 1,7 217,76 39,24


10 28,5 1,3 21,7 1,5 257,00 39,24
II 29,6 1,1 22,9 1,2 292,52 35,52
12 30,5 0,9 24,0 1,1 325,72 33,20
13 31,3 0,8 24,9 0,9 356,20 30,48
14 32,0 0,7 25,8 0,9 385,40 29,20
15 32,6 0,6 26,7 0,9 413,40 28,00
16 33,2 0,6 27,6 0,9 440,20 26,80
17 33,7 0,5 28,2 0,6 466,32 26,12
18 34,2 0,5 28,9 0,7 491,07 24,75
19 34,6 0,4 29,5 0,6 514,62 23,55


da = srednji promjer


M = totalna masa


hs = srednja visina


Prgodišnji prirast


s =




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 54     <-- 54 -->        PDF

Tabela 8


POPULUS EURAMERICANA cv. MARILANDICA


Područje: OSIJEK Predjel: DALJSKI PORIĆ Pokusna ploha: 20


DINAMIKA DEBLJINSKOG, VISINSKOG I VOLUMNOG RASTA I PRIRASTA


Sadnja: 400 topola po ha ili 25 m2 po stablu
Starost cm m m^/ha
u plantaži ds prp hs prs M pr9
Zasađena sadnica
1,9 3,2


1 2,7 0,8 3,5 0,3 0,60
2 4,5 1,8 4,8 1,3 1,92 1,32
3 8,7 4,2 7,0 2,2 9,08 7,16
4 13,8 5,1 9,8 2,8 29,60 20,52
5 17,9 4,1 12,5 2,7 60,60 31,00
6 21,0 3,1 15,0 2,5 97,16 36,56
7 23,4 2,4 17,2 2,2 137,60 40,44
8 25,3 1,9 19,3 2,1 180,48 42,88
9 26,9 1,6 21,2 1,9 224,76 44,28


10 28,2 1,3 23,0 1,8 269,96 45,20
11 29,4 1,2 24,7 1,7 314,84 44,88
12 30,5 1,1 26,3 1,6 358,72 43,88
13 31,6 1,1 27,7 1,4 401,76 43,04
14 32,6 1,0 28,9 1,2 443,48 41,72
15 33,6 1,0 29,8 0,9 483,48 40,00
16 34,5 0,9 30,4 0,6 522,12 38,64
17 35,3 0,8 30,8 0,4 559,60 37,48
18 36,0 0,7 31,2 0,4 589,92 30,32
19 36,7 0,7 31,6 0,4 619,92 30,00


ds = srednji promjer
M = totalna masa
ha = srednja visina
prs = godišnji prirast




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 53     <-- 53 -->        PDF

ne spominjemo zanemarivanje prethodnih studijskih priprema (ispitivanje
tla, podzemne vode i drugih činilaca, poznavanje kojih je neophodno prigodom
podizanja visokoprinosnih kultura).


Zahvaljujući dobroj suradnji sa šumarskom operativom, specijalno na
području Šumskog gospodarstva Osijek, započeli smo s istraživačkim radovima
u isto vrijeme, kada se u nas počelo sa suvremenim načinom uzgajanja
eurameričkih topola na velikim površinama. Posebice mislimo na istraživačkim
radovima u isto vrijeme, kada se u nas počelo sa suvremenim
načinom uzgajanja euroameričkih topola na velikim površinama. Posebice
mislimo na istraživanja o uspijevanju raznih topola (klonova) uz primjenu
novoga tehnološkog procesa proizvodnje sadnog materijala, agrotehnike
i dr.


Informativno ćemo prikazati neke rezultate istraživanja uspijevanja
euroameričkih topola na lokalitetima osječkog područja, a koji su bili predodređeni
za uzgoj vrsta listača brzog rasta, odnosno euroameričkih topola.


Objekti gdje su obavljena istraživanja na osječkom području nalaze se
na slijedećim lokalitetima:


— Daljski Porić koji se nalazi uz desnu obalu Dunava oko 6 km nizvodno
od ušća Drave, a predstavit ćemo ga pokusnom plohom 20 (šumska kultura),
— Veliki Bajar uz desnu obalu Drave oko 8 km prije njezina ušća u
Dunav bit će predstavljen pokusnom plohom 9 (intenzivna kultura),
— Španjolsku adu uz desnu obalu Karašice i Drave kod samog ušća
Karašice u Dravu predstavit ćemo s pokusnim plohama 2 i 12 (plantaža) i
— Sikirna koja se nalazi oko dvadeset kilometara južno od Osijeka
nedaleko sela Markušice (plantaža).
Prva tri lokaliteta dolaze na aluvijalnim (fluvijalnim), vrlo dubokim,
karbonatnim, pjeskovito-ilovastim i pjeskovitim tlima koja predstavljaju odlična
tla za topole. Podzemna voda i kratkotrajne poplave osiguravaju obilnu
obskrbu vodom. Karbonatna tla dobre prirodne drenaže i aeracije, vrlo
povoljnoga kapilarnog uspona (koji omogućuje da se voda diže do rizosfere)
kazuju na optimalne karakteristike za uzgoj topola.


Lokalitet Sikirna nalazi se na močvarno hipoglejnom odnosno močvarnom
amfiglejnom tlu koje je dijelom nepotpuno hidromeliorirano. Težega
je mehaničkog sastava, slabije aeracije, nekarbonatno, s dulje stagnantnom
vodom, siromašno u hranivima i zato se ne može mjeriti s prethodnom grupom
lokaliteta.


Dobivene rezultate istraživanja uspijevanja euroameričkih topola (rast


i prirast) usporedit ćemočitim tlima i, naravno, pr
zai ra
jednakezličitom
kultivare (odnosno klonove)
režimu. vodom
na razliRezultati
istraživanja zani su na Tab. 8, 9 i 10.
Populus euramericana cv. marilandica prikaza319




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 39     <-- 39 -->        PDF

o


ft


M


«


UH


>


´CO


<


Ü


C/3


PC


o


o


ö G>W ´ ^
L
rt
43
<
O
Q -t-"
1,
|
3
CO
o
B< u
> o
I—1
t/]
o
PM
rt
I 43
X)
Ö
fin < 2 o
s
N P
TD
U
i— i
rt
M
hl
rt
&i
H
o
o
rt
C rt
o ft
a
o
X
X
> >
X
X
>
X
X
CJ
>CJ
u"— 1
tfl
u
´C
a
u
>u . ° C/J
tu
JEJ
0
Ci
I t I I
305




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 63     <-- 63 -->        PDF

4.
Babogredac , Đ.: Melioracija dcgradiranih sastojina u bosutskom području,
Sum. list, 5—6/1952.
5.
Barley , A.: A l´ombre des chenaies de Slavonie. J. for. Suisse, No. 8—9/
1934.
6.
B e n a k o v i ć, A.: K pitanju šumskih uzgoja u Posavini, Šum. list, 5/1886.
7.
Benić , R.: Širina goda kao činilac kakvoće poljske jasenovine. Šumarstvo,
9/1955.
8.
Bertović , S.: Regionalne i šumsko vegetacijske značajke Posavine, Savjetovanje
o Posavini, Zagreb 1971.
9.
C v i t i ć, M. Obnova nizinskih šuma hrasta. Šum. list 7—8/1972.
10.
Ćordašić , F.: Nešto o onih vrsti američkog drveća, kojih gojidba bi u
nas koristna bila. Šum. list, 10—11/1894.
11.
Dekanić , I.: Njegovanje šuma kao mjera za unapređenje šumske produkcije.
Šum. list, 10/1958.
12.
Dekanić , I.: Osnovni principi uzgojnih zahvata u posavskim šumama, Šum.
list, 1—2/1961.
13.
Dekanić , L: Biološki i gospodarski faktori njegovanja sastojina. Šum. list,
11—12/1962.
14.
Dekanić , I.: Utjecaj podzemne vode na pridolazak i uspijevanje šumskog
drveća u posavskim šumama kod Lipovljana. Glasnik za šum, pokuse, knj.
15, Zagreb 1962.
15.
Dekanić , I.: Elementi za njegu mladih sastojina u poplavnom području
posavskih šuma. Glasnik za šum. pokuse, knj. 15, Zagreb 1962.
16.
Dekanić , I.: Povećanje proizvodnje proredom mladih mješovitih sastojina
lužnjaka, poljskog jasena i nizinskog brijesta u Posavini. Glasnik za šumske
pokuse, knj. 15, Zagreb 1962.
17.
Dekanić , I.: Metode intenzivnog proređivanja sastojina visokog uzrasta.
Jug. polj. šum. centar, Beograd 1964.
18.
Dekanić , I.: Uspijevanje različitih euroameričkih topola pri jednakom
režimu podzemne vode na dravskom aluviju u intenzivnoj kulturi. Topola,
48/49, Beograd 1965.
19.
Dekanić , I.: Utjecaj podzemne vode na uspijevanje Populus euroamericana
cv. marilandica u šumskim i intenzivnim kulturama na dunavskom i
dravskom aluviju kod Osijeka. Topola, 59/60, Beograd 1966.
20.
Dekanić , I.: Intenziviranje proizvodnje prorjeđivanjem mješovitih sastojina
nizinskih šuma. Jug. polj. šum. centar, Beograd 1967.
21.
Dekanić , I.: Utjecaj podzemne vode na uspijevanje Populus euroamericana
cv. serotina pri plantažnom uzgoju na spačvanskom području. Topola,
61—64, Beograd 1967.


22.
Dekanić , I.: Djelovanje visine podzemne vode na uspijevanje Populus
euramericana cv. serotina. Zemljište i biljke, vol. 16, 1—3, Beograd 1967.
23.
Dekanić , I.: Einfluss des Grundwassererspiegels auf die Wuchsleistung
der euramerikanischen Pappelsorten. Schweiz. Z. Fortsw., 11/1967.
24.
Dekanić , I.: Intenzivna njega sastojina kao faktor podizanja vrijednosti
šuma i financijskog efekta gospodarenja. Nar. šumar, 4—5/1970.
25.
Dekanić , I.: Šumsko-uzgojna svojstva poljskog jasena (Fraxinus angustifolia
Vahl). Šumarstvo, 1—2/1970.
329




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 59     <-- 59 -->        PDF

Tabela 12


Područje:


DINAMIKA


Staros 1
u plar itaži


1
2
3
4
5
6
7
8
9


10
11
12
13
14
15
16
17


POPULUS EURAMERICANA cv. ROBUSTA
OSIJEK Predjel: SIKIRNA Pokusna ploha: 42
DEBLJINSKOG, VISINSKOG I VOLUMNOG RASTA I PRIRASTA


Sadnja: 273 topole po ha ili 36,6 mpo
stablu
cm m ma/ha
ds Prs K P r
s M P r
s
Zasađena sadnica
2,3 — 2,6 — 0,22 —


3,0 0,7 3,7 1,1 0,82 0,60
5,5 2,5 5,5 1,8 2,29 1,47
9,2 3,7 7,6 2,1 7,62 5,33
12,6 3,4 9,8 2,2 17,17 9,55
15,3 3,0 12,1 2,3 30,77 13,60
18,2 2,6 14,4 2,3 48,27 17,50
20,4 2,2 16,6 2,2 68,66 20,39
22,2 1,8 18,5 1,9 89,27 20,61
23,7 1,5 20,0 1,5 109,06 19,79
24,9 1,2 21,1 1,1 126,56 17,50
25,8 0,9 22,1 1,0 142,34 15,78
26,6 0,8 22,2 0,7 156,04 13,70
27,3 0,7 23,4 0,6 168,50 12,46
27,9 0,6 23,9 0,5 179,82 11,32
28,4 0,5 24,3 0,4 189,40 9,58
28,9 0,5 24,7 0,4 198,78 9,38
29,3 0,4 25,0 0,3 207,28 8,50


dB = srednj i promjer
M = totalni i masa
hs = srednj a visina
Pr„ = godišnji prirast




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 60     <-- 60 -->        PDF

Tabela 13


POPULUS EURAMERICANA clon 1-214


Područje: OSIJEK Predjel: ŠPANJOLSKA ADA Pokusna ploha: 12
DINAMIKA DEBLJINSKOG, VISINSKOG I VOLUMNOG RASTA I PRIRASTA
Sadnja: 273 topole po ha ili 36,6 m2 po stablu


cm m ms/na
d8 Prs K pr„ M pr.
Zasađena sadnica
4,5 — 5,7 — 1,47


1 6,8 2,3 7,0 1,3 4,15 2,68
2 12,9 6,1 10,5 3,5 21,40 17,25
3 18,2 5,3 13,7 3,2 49,41 28,01
4 22,2 4,0 16,6 2,9 86,95 37,54
5 25,2 3,0 19,2 2,6 128,20 41,25
6 27,6 2,4 21,6 2,4 171,74 43,54
7 29,6 2,0 23,8 2,2 216,76 45,02
8 31,3 1,7 25,8 2,0 262,63 45,87
9 32,6 1,3 27,7 1,9 306,14 43,51
10 33,5 0,9 29,4 1,7 343,38 37,24
11 34,2 0,7 30,6 1,2 371,55 28,17
12 34,8 0,6 31,6 1,0 396,97 25,42
13 35,3 0,5 32,4 0,8 419,08 22,11
14 35,8 0,5 33,1 07 439,88 20,80
15 36,2 0,4 33,7 0,6 459,53 19,65


dg = srednji promjer
M = totalna masa
hs = srednja visina
prs = godišnji prirast




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 62     <-- 62 -->        PDF

Kratki sažetak dobivenih rezultata je slijedeći:


Lokalitet:
Španjolska Ada Sikii


Broj topola po ha: 273 273
Starost topolika, godina 15 17


Visinski prirast u m:


— prosječni
1,9 1,4
— srednji maksimalni 3,5 2,9
Debljinski prirast u cm:


— prosječni
2,1 2,0
— srednji maksimalni 6,1 4,3
Volumni prirast u m«/ha:


— prosječni
30,6 23,5
— maksimalni
45,9 35,7
Ukupna proizvodnja
drvna mase u m-s/ha: 459,5 399,3


Na osnovi iznesenih rezultata istraživanja, a uzimajući u obzir uzgojni
tretman (šumska i intenzivna kultura, plantažni uzgoj), broj topola po hektaru
na različitim lokalitetima, uočljivo je da najbolje uspijevaju — bez
obzira na topolu (klon, kultivar) — na aluviju Dunava (Daljski Porić) i na
aluviju Drave (Veliki Bajar i Španjolska Ada). Daleko slabije je uspijevanje
topola na lokalitetu Sikirna.


Promatramo li rezultate uspijevanja — bez obzira na lokalitete — očigledno
je da se najbolji uspjesi postižu u proizvodnji drvne mase s Populus
euramericana klon 1-214, zatim s Populus euramericana cv. marilandica,
a tek onda s Populus euramericana cv. robusta.


Ova kratka razmatranja o uspijevanju nekih topola na određenim lokalitetima
odnose se samo na volumnu proizvodnju. Ukoliko se radi o namjenskim
topolicima, tj. da li se drvna masa proizvodi samo za kemijsku preradu
ili za mehaničku i kemijsku, različit je i uzgojni tretman (broj sadnica
po hektaru, razmaci sadnje, šumska ili intenzivna kultura ili plantaža).
Izbor klona ili kultivara također je važan jer o njemu zavisi kvaliteta vlakanaca,
što je važno kod kemijske prerade.


LITERATURA


1.
Anić, M.: Šume i šumarstva na području slavonskog dijela Vojne krajine.
Radovi Centra JAZU, knj. 1, Vinkovci 1971.
2.
Anonymus : Je li naravno pomlađivanje u visokim hrastovih šumah putem
čiste sječe sa predzabranom opravdano. Šum. list. 3/1884.
3.
Anonymus : Kako se najbolje popunjuju praznine, koje su nastale kod
naravnog pomlađivanja. Šum. list, 7/1895.


ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 58     <-- 58 -->        PDF

Tabela 11


POPULUS EURAMERICANA cv. ROBUSTA
Područje: OSIJEK Predjel: ŠPANJOLSKA ADA Pokusna ploha: 2
DINAMIKA DEBLJINSKOG, VISINSKOG I VOLUMNOG RASTA I PRIRASTA


Sadnja: 273 topole po ha ili 36,6 m2 po stablu


Staro; >t cm m ma/ha
u plar itaži ds P r
s hs Pr 8 M Prs
Zasađena sadnica
2,0 — 2,7 — 0,16
1 3,7 1,7 4,0 1,3 0,85 0,69
2 8,6 4,9 7,3 3,3 6,52 5,67
3 14,5 5,9 10,4 3,1 23,23 16,71
4 18,8 4,3 13,3 2,9 47,50 24,27
5 21,6 2,8 15,9 2,6 72,95 25,45
6 23,6 2,1 18,2 2,3 98,55 25,60
7 25,1 1,5 20,3 2,1 123,78 25,23
8 26,3 1,2 22,1 1,8 147,42 23,64
9 27,3 1,0 23,6 1,5 169,28 21,86
10 28,2 0,9 24,7 1,1 190,04 20,76
11 29,1 0,9 25,8 1,1 209,69 19,65
12 29,8 0,7 26,8 1,0 228,64 18,95
13 30,5 0,7 27,7 0,9 246,66 18,02
14 31,0 0,5 28,5 0,8 263,13 17,47
15 31,5 0,5 29,2 0,7 280,85 16,72
ds = srednji promjer
M = totalna masa
hB = srednja visina
pr„ = godišnji prirast




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 65     <-- 65 -->        PDF

48.
Kozar ac, J.: Važnost proredi van ja. Šum. List, 3/1888.
49.
Koza r ac, J.: Nešto o jasenovoj šumi. Sum. list, 3/1895.
50.
Kös ti er N.: Waidpflege, Hamburg-Berlin 1953.
51.
Leib und gut, H.: Die Waldflege, Bern, 1966.
52.
Levaković , A.: Nešto o prirastu hrasta, jasena i brijesta u mješovitim
sastojinama u našoj Posavini, Šum. list. 8/1913.
53.
Lončar , L: O pravilnoj obnovi sastojina lužnjaka i graba. Šum. list. 6—7/
1949.
54.
Lončar , L: Pošumljavanje nizinskih šuma. Šum. list, 9—10/1948.
55.
Lončar , L: Pretvorba čistih nizinskih hrastika u mješovite sastojine. Šum.
list, 11/1950.
56.
Lončar, L: Njega šuma proredom, Zagreb 1951.
57.
Lonča r ,L: Mješoviti uzgoj nizinskih vrsta drveća. Šum. list, 9—10/1957.
58.
M an o j 1 ov i ć, P.: Sadanje stanje hrastovih šuma u Slavoniji, Pola stoljeća
šumarstva. Zagreb 1926.
59.
M a r k o v i ć, Lj.: Slavonske šume i njihovo gospodarenje u prošlosti i u budućnosti,
Šum. list, 5/1927.
60.
Matić , S.: Prirodna regeneracija poljskog jasena u Posavini. Savjetovanje
o Posavini, Zagreb 1926.
61.
M e 11 a š, J.: Slavonske stare hrastove sastojine. Pola stoljeća šumarstva,
Zagreb 1926.
62.
Möller, C. M.: The influence of thinning on volume increment, u: »Thinning
problems and practices in Denmark«. New York 1954.
63.
Pe t račić , A.: Uzrast i drvna masa hrastovih šuma. Pola stoljeća šumarstva.
Zagreb 1926.
64.
P e t r a č i ć, A.: Pomlađivanje naših hrastovih šuma je u opasnosti, šum.
list, 8—9/1926.
65.
Pe t račić , A.: Biološki odnošaji mješovitih sastojina crne johe i hrasta
lužnjaka. Glasnik za šumske pokuse, knj. 9, Zagreb 1931.
66.
Plavšić , M.: Debljinski rast i prirast poljskog jasena (Fraxinus angustifolia
Vahl). Šum. list, 9—10/1956.
67.
Plavšić , M.: Drvna masa, prirast i apsolutna zrelost sastojina poljskog
jasena. Šum. list, 8—9/1956.
68.
Plavšić , M.: Drvna masa, prirast i apsolutna zrelost sastojina hrasta lužnjaka
(Quercus pedunculata Ehrh.). Šum. list, 9/1967.
69.
Poskin , A.: Le chene pćdoncule et le chene rouvre. Paris et Gemblox, 1934.
70.
Pranjić , A.: Sastojinske visinske krivulje hrasta lužnjaka. (Quercus robur
L.), Šum. list, 1970.
71.
Prpić , B.: Korijenov sistem jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u različitim
tipovima posavskih nizinskih šuma. Doktorska disertacija, Zagreb 1966.
72.
Prpić , B.: Zakorjenjivanje lužnjaka, poljskog jasena i crne johe u Posavini.
Savjetovanje o Posavini, Zagreb 1971.
73.
R a d u lo vi ć, S.: Ogledi nege u šumama zapadnog Srema. Šumarstvo, 5—6/
1958.
74.
Rauš , Đ.: Vegetacijski i sinekološki odnosi šuma u bazenu Spačva, Disertacija,
Zagreb 1972.
75.
Rauš , Đ. Šuma Slavonije i Baranje od Matije Antuna Relkovića do danas.
Radovi Centra JAZU, knj. 2, Vinkovci 1973.
76.
Schädeli n W., Die Auslesedurchforstung, Bern-Leipzig 1942.


ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 66     <-- 66 -->        PDF

77.
Srni laj, 1.2: Način uzgoja i iskorišćivanja slavonskih hrastika. Šum. list, 1/
1939.
78.
Spaić , L: Predispozicija jasenovih stabala za napadaj malog jasenovog
potkornjaka (Hylesinus fraxini Panz.). Šum. list, 1—2/1964.
79.
St repac k i, V.: Odvodnjavanje bara u slavonskim šumama sa biološkog
gledišta, Sum. list, 9/1931.
80.
Šafar , J.: Problemi fizioloških, ekoloških i ekonomskih karakteristika kasnog
i ranog hrasta lužnjaka. Šum. list, 11—12/1966.
81.
Šokčević , Đ.: Specijalno iskorišćivanje srednjedobnih sastojina putem prorede.
Šum. list, 4—5/1939.
82.
Zezulka : Proreda posavskih hrastika, Šum. list, 1 i 2/1915.
SUMMARY


SILVICULTURAL MEASURES IN SOME NATURAL STANDS
AND PLANTATIONS OF EUROAMERICAN POPLARS OF THE
SLAVONIAN REGION


The paper deals with investigation results on the relation between silvicultural
works (thinning) and production in some stands of natural forests as well
as the follow-up of development and wood production of some Euroamerican
poplars.


Among natural forests the stands of following communities have been studied:



Montane beech forest (Fagetum croaticum pannonicum Horv.)

Pedunculate oak forest with genista (Genlsto elatae — Quercetum roboris
Horv.)
— Sessile oak and hornbeam (Querco-Carpinetum croaticum Horv.)
Cultivating results of the following Euroamerican poplars are given:
— cv. Marilandica (in districts (Daljski Porić, Veliki Bajar and Sikirna)
— cv. Robusta (in districts Španjolska ada and Sikirina)
— cv. clone 1 — 214 (in districts Španjolska ada and Sikirina)
For natural stands the author recomands an intensive tending (thinning)
under the condition that the total growing socks of the stand is not decreased,
as well as the use of »temporary species« like birch and aspen, which naturally
propagate on hilly and mountainous felling sites.


Among poplars the highest production — regardless of localities — has been
obtained with the cv. Marilandica, less with tie clone 1—214 and the least with
the cv. robusta.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 52     <-- 52 -->        PDF

vrsta. Međutim, razvitkom specijalno kemijske industrije one su postale
vrlo cijenjene i mnogo tražene. Drvo breze i trepetljike daju vrlo dobar
materijal za celulozu. Potrebe industrije upućuju na to, da treba pokloniti
veću pažnju navedenim vrstama koje dolaze uglavnom pomiješane s drugim
vrstama drveća u sastojini.


Pravilnim postupanjem tim vrstama brzoga rasta dižemo vrijednost
mješovitih sastojina, pa u mladoj dobi sastojina dobivamo proredama vrijedan
drvni materijal. Na taj način povećava se financijski efekt gospodarenja.


B KULTURE I PLANTAŽE EUROAMERIČKIH TOPOLA


Općeniti nedostatak drva za kemijsku preradu iziskivao je i u našoj
zemlji način rješavanja koji bi pridonio povećanju proizvodnje drva. Mogućnost
povećanja proizvodnje drva u prirodnim sastojinama intenzivnim
njegovanjem sastojina, konverzijama sastojinskih i uzgojnih oblika uvijek
je bila limitirana prirodnim činiocima. I kod najintenzivnijeg gospodarenja
uzgajivač zahvaća samo u sastojinu (selekcijom prirodnih individua, reguliranjem
omjera smjese i priliva svjetla u sastojinu), a nikada u tlo. Takav
način uzgajanja proizvodnih šuma ostat će u budućnosti vjerojatno samo
u prirodnim sastojinama, na tlima u ekološkim prilikama koje nisu pogodne
za uvođenje uzgoja drveća brzoga rasta primjenom mehaničke obrade
tla i gnojidbe (intenzivne kulture) ili intenzivne obrade tla, fertilizacije i
uzgajanja poljoprivrednih međustruktura (plantažni uzgoj šumskog drveća).
Plantažni uzgoj i intenzivne kulture šumskog drveća zahtijevaju poznavanje
tla i njegovo ispitivanje radi obrade i fertilizacije odgovarajućim hranivima
koja će, osigurati visoke prinose drvne mase.


Dio nedostatka drva za kemijsku preradu trebalo se riješiti uzgojem
vrsta šumskog drveća brzoga rasta.


Kod listača se počelo rješavati uzgajanjem euroameričkih topola (euroamerički
hibridi iz skupine crnih topola) koje su u svijetu, a i kod nas,
pokazale potencijalno velike izglede.


Na području Slavonije i Baranje ima dosta površina koje se privode
i koje bi još trebalo privesti šumskoj proizvodnji, i normalno je da proizvodnja
na takvim terenima treba biti što intenzivnija. Na tom području,
posebice na aluvijalima Drave i Dunava, najpovoljniji su ekološki uvjeti za
uzgoj topola i vrba.


Prije više od petnaestak godina započeo je kod nas u širim razmjerima
suvremeni način uzgajanja euroameričkih topola (izbor klonova, tehnološki
proces proizvodnje sadnog materijala, primjena obrade tla, gnojidba
i dr.). Tako je kod nas plantažno uzgajanje započelo naglo, a zbog toga
ponegdje i na terenima gdje zato nisu bili povoljni ekološki uvjeti, a da




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Iz tih razloga su nam omogućeni intenzivniji zahvati u mlađim sastojinama,
a da se ne umanjuje njihova proizvodna sposobnost.


Prednost intenzivne njege sastojina


a) Skraćenje ophodnje i povećanje vrijednosti drvnog materijala


»Intenzivnom« metodom prorjeđivanja sastojine brže povećavamo dimenzije
stabala, i na manjem broju stabala kumulira se veći prirast, a time
se s obzirom na krupnije dimenzije stvaraju i vredniji sortimenti drva.
Na taj način u kraćem ciklusu proizvodnje postižemo na manjem broju
stabala iste dimenzije stabala kao u duljem procesu proizvodnje na većem
broju stabala.


b) Povećanje udjela kvalitetnih i vrednijih sortimenata, dobivenih »intenzivnom
« proredom


Prednosti tzv. »intenzivne« metode prorjeđivanja su u tome što sječom
dobivamo vredniji drvni materijal, tj. veći postotak tehničkoga i krupnijeg
prostornog drva, a da ukupnu proizvodnju drvne mase ni u kom slučaju
ne smanjujemo.


Prednost »intenzivnog« prorjeđivanja je očita, uz uvjet da se ne
umanjuje prirast totalne drvne mase sastojine, tj. da
se ne smanjuje temeljna drvna masa ispod minimuma koji osigurava optimalnu
proizvodnju.


S ekonomskog stajališta izrađenu drvnu masu možemo smatrati obrtnim
kapitalom, dok masa koja je ostala neposječena na eksperimentalnim
plohama tretiranim klasičnim načinom (razlika u izrađenoj drvnoj masi između
tzv. intenzivne i klasične metode proreda po jedinici površine) predstavlja
zaleđenu sirovinu na kojoj se kumulira čak i manji prirast. Također
je kod »intenzivnih« proreda i rentabilnost njege veća, jer na istoj površini
proredom dobivamo krupniji drvni materijal.


Povećanje vrijednosti sastojina i financijskog efekta gospodarenja
prijelaznim, vrstama


U nizinskim šumama donedavno se poklanjala mala pažnja mekim
vrstama drveća kao što su bijela, crna i siva topola te bijela vrba. To su
vrste koje se lako regeneriraju, te već u prvoj polovini ophodnje dobivamo
vrijedan drvni materijal. Pravilnim gospodarenjem tim vrstama, odnosno
ako ih podržavamo kao prijelazne vrste u sastojinama drugih vrsta
drveća, osobito u dobi sastojine kad druge vrste još ne mogu dati vrednije
Sortimente. To je naročito važno sa šumsko-gospodarskog stajališta, budući
da kod nas mlade i srednjedobne ekonomske šume zauzimaju velike površine.


U prigorskim i brdskim šumama često se pojavljuju na sječinama
trepetljika i breza. Dosad se nastojalo da se one što prije eliminiraju iz
sastojina, smatrajući ih nepoželjnim u većoj primjesi u sastojinama drugih




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 50     <-- 50 -->        PDF

es d c t/)


H


o cu b
o c uu u
I—I
3
O H
d
o
> Cd
oG
Q e is o
§
T3
O
a
Ü z
o z o
ffl
w9<
w
y:
O
LH
a
cd
Ö
>3 0
O i—i c7) Tl.
1—1 z<
§
<
>->Z
H
i—i
et
>
es
o
´S
3
0)
BS
C CS
X X X
-a
0
bO
o
3
< CS
O D< X X 0
H
J3
« 3
«
s<
s^> f)
T 3
0
O
O
o
CS
^o vO
T 3
0)
>H
O
a
CL)
I—i
´C
T 3 w
es
0 "
C fa
a ft
CL) T´
=-> a
!/> &O >c->
a
II II II
ra . O *




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 49     <-- 49 -->        PDF

S
a


2
a o


|
rt > 13


H s?
3


´3 -a


a | >U O o
u


<—1 J_»
SS «


M 2
9 «


J
J
On -p


w


>


u


o
G
w


IH
JZ


U
O


TJ *-*


C/J


3
rt oo
oo"
ti rt co
o


^3


(U


s °
L
u


CO


rt


< B


06
c/i


O «


rt


T3 rt


O


43


P


O
o
´00 2 Ü


>


o


-a


W


H
1 a


<


c |
I—(


06


UH
1 "2 oo"
>ü o


I u


a
o


C/I


s a s i»


rt r*
+-
CO


I


U


rt
-4


rt


g
rt


o
O


C/3


O
O




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Na pokusnoj plohi IV (»intenzivna proreda«) posječeno je 123,7 m3/ha,
a prirodno je odumrlo 43,9 m3/ha (kontrolna pokusna ploha VI).


Drvna masa, posječena i iskorištena na pokusnim plohama I i IV,
predstavlja obrtni kapital, a drvna masa (dio) na kontrolnim pokusnim plohama
predstavlja zaleđenu sirovinu. Dodamo li tome da smo putem intenzivnih,
a i drugih načina prorjeđivanja, povećavali kvalitetu i kvantitetu
drvne mase te privredi osiguravali kontinuiranu sirovinu, tada možemo
utvrditi da smo u sastojinama mnogo učinili s biološkog stajališta s obzirom
na njihov perspektivni razvitak.


Na drvnoj je industriji da i takav sitni materijal iskoristi (kemijska
proreda).


Za spomenute sastojine i pokusne plohe prikazali smo dobne i tečajne
priraste na Tab. 6.


U mladim sastojinama slavonskog hrasta lužnjaka između 14. i 30. godine
starosti kod primjene »intenzivne« prorede prosječna godišnja proizvodnja
totalne drvne mase iznosila je 11,3 m3 ha, a kod primjene tzv. »klasične
« metode prorede 10,7 m3/ ha, Intenzitet je u oba slučaja bio približno
isti.


Kod sastojina kitnjaka i običnog graba u intervalu između 21. i 37. godine
starosti prosječna godišnja proizvodnja kod tzv. »intenzivne« metode
prorede bila je 8,9 m3/ha, a kod primjene tzv. »klasične« metode 8,4 m3/ha.


Napominjemo da je u odnosu na kontrolne eksperimentalne plohe koje
su bile prepuštene spontanom razvoju (nisu bile tretirane), proizvodnja
je u spomenutim slučajima — naravno uz isti turnus prorjeđivanja —
uvijek bila manja. U prvom slučaju, u intervalu između 14. do 30. godine
starosti sastojina proizvedeno je prosječno godišnje 8,6 m3/ha. U drugom
slučaju u intervalu između 21. i 37. godine starosti sastojine proizvedeno
je 7,6 m´Vha.


Iz toga proizlazi, da se prorjeđivanjem (kod toga mislimo na selekciju
stabala, reguliranje svjetla i omjera smjese) može u mladim mješovitim sastojinama
u ranijim razvojnim stadijima povećati proizvodnja drvne mase
uz povećanje kvalitete stabala u sastojini (selektivno i debljinski).


U srednjodobnim sastojinama hrasta kitnjaka prikazali smo rezultate
istraživanja s obzirom na intenzitete proreda, drve mase po hektaru i prirasne
mogućnosti takvih sastojina (Tab. 7).


Rezultati pokazuju da je tečajni prirast skoro isti na pokusnoj plohi XX
i XXI, iako je drvna masa poslije prorede bila različita (268,3 m3/ha i 320,7
m3/ha), a isto tako i intenziteti proreda 25,2% odnosno 14,4%.


Iz dobivenih rezultata istraživanja vidljivo je da je »biološki potencijal«
sastojine, tj. rast i prirast relativno veći (nekoliko puta manja drvna masa
po hektaru proizvodi jednaku ili veću drvnu masu) što je sastojina mlađa.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 45     <-- 45 -->        PDF

rt


C7


i—i ©
1 C


g
H o 0


0.
t gl -t´
g
ca rt ort
TT
a.
w
5
O
Q2 m
o
u
w
1-1
3
o
PM
z
>
oi a i
G
O
an
u
ö
i n
w
oj
w
i-, z<
´U w> o
0.
o
a
+-»
C/9 $
oo
S-i
l i
O
o
a
a3OOn
a
0
P<
&
T3 ul-l o
I-c a
u»2»
a u
l i
o
c/3 a
uT3
s
O
uQ<
C
o


cs L>


>




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 44     <-- 44 -->        PDF

85


rt


-u


I
>
B


u
o


3


rt


g


> U


a p


o


s


00 I O


ci

oo


oo


CTN oo


g o
s L


l-l
«


o


c


MS a
$


U)


trn


I1 0


W s
§ Os


3>-< g c/3
w a


>


C/3 li


3j u3 8
o


2
< 1
1


i-«


0>


>N


rt


D
8


a.
J «
< "53


0
C/> i/i


H


"3


I3


u


N«^


o


OJ pU OJ o


3 u l»
3 rt <0
IH t-
O


ft
rt
U +-»


a


´N


-3 JJ o 0 o u jjjj c


On —) t/>


a,
u


´C
a a


rt ,0 o


310




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Smatramo da »klasična« metoda prorjeđivanja kod nas predstavlja (više
ili manje) uobičajeni način, a karakterizira je umjereni zahvat po masi
u proizvodnom dijelu sastojine (dominantna i nuzgredna etaža), a jaki u
pomoćnom dijelu sastojine (podstojna etaža). Svrha je takvog zahvata da
se održi odnosno poveća čistoća debla od grana gušćim sklopom stabala
u proizvodnom dijelu sastojine naročito najvrednijih vrsta drveća mješovite
sastojine.


Primjena navedenih metoda proreda osniva se na biološk o gospo darskoj
klasifikaciji stabala u sastojini (Dekanić).


U mladim i mješovitim sastojinama slavonskog hrasta lužnjaka (Genisto
elatae — Quercetum roboris Horv. 39) za vrijeme između četiri prorede
(kod prve prorede sastojina je bila stara 14 godina, a kod četvrte 30 godina)
prosječno povećanje promjera u prsnoj visini u proizvodnom dijelu sastojine
bilo je kod »intenzivne« prorede kod hrasta lužnjaka 4,6 cm, a kod
poljskog jasena 4,1 cm. Kod primjene tzv. »klasične« prorede, a približno
istog intenziteta, to povećanje je iznosilo kod hrasta lužnjaka 3,5 cm te kod
poljskog jasena 3,8 cm.


Ti rezultati najjasnije ukazuju na to da na kvalitativni prvenstveno debljinski
prirast najhitnije utječe način prorede odnosno tzv. »intenzivna« proreda
kod tretiranja određenih vrsta drveća. Što je sastojina mlađa, to je
njezino reagiranje jače, tj. »biološki potencijal« je intenzivniji.


Na slijedećim tabelama prikazat ćemo neke rezultate dugogodišnjih istraživanja
različitih metoda i intenziteta proreda.


Povećanje drvne mase poslije prve prorede, posječena drvna masa,
intenzitet sječe i ukupni prirast sastojina od početka njegovanja prikazani
s na Tab. 2 za šumu hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom, a na Tab. 3 za
šumu kitnjaka i običnog graba. Na pokusnim plohama I i IV provođene
su prorede s jakim intenzitetima u proizvodnom dijelu sastojine (»intenzivna
proreda«), a na pokusnim plohama II i V jaki intenziteti bili su u pomoćnom
dijelu sastojine (»klasična proreda«). Pokusne plohe III i VI poslužile
su kao kontrolne (0-te) i u njima nisu provođeni nikakvi uzgojni
radovi, nego su samo registrirani — između pojedinih proreda — prirodni
mortalitet stabala.


Iz dobivenih rezultata vidljivo je, da je na pokusnoj plohi I proizvedeno
180,2 m:i/ha, a na pokusnoj plohi III svega 137,7 m:)/ha. Na pokusnoj
plohi IV proizvedeno je 143,0 m´Vha, a na pokusnoj plohi VI svega 122,3
m:!/ha.


Proizvedena i posječena drvna masa te ukupni intenzitet sječe tijekom
četiri prorede na tim pokusnim plohama prikazani su na Tab. 4 i 5. Rezultati
pokazuju, da je na pokusnoj plohi I (»intenzivna proreda« posječeno
128,3 nVVha, a na pokusnoj plohi III (kontrolna) prirodni mortalitet stabala
po masi iznosio je 26,9 m3/ha tijekom četiri prorede.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 42     <-- 42 -->        PDF

jakog intenziteta u krošnjama dominantnih stabala. Istraživanjima je dokazano,
da je i osrživanje jasenovih stabala manje ako su krošnje jasenovih
stabala veće.


Spomenuti primjeri jasno govore o tome kako se donedavno pogrešno
primjenjivao isti način, pa i intenziteti prorjeđivanja glavnih vrsta u mješovitim
sastojinama hrasta lužnjaka i poljskog jasena.


Ekonomska opravdanost različitih metoda i intenziteta proreda s obzirom
na kvalitativni i kvantitativni prirast


Ekonomičnost prorjeđivanja promatramo o obzirom na primjenjene
metode pomoću udjela sortimenata u masi, dobivenoj proredom, a i s obzirom
na intenzitet putem ukupno posječene drvne mase proredom bez obzira
na dio pojedinih sortimenata u toj masi; zatim je promatrao — što je
i najvažnije — preko odraza metoda i intenziteta na budući razvoj sastojine
po ukupnoj proizvodnji kao i po prirastu vrijednosti s obzirom na kvalitetu.
Taj rezultat odnosno ostvarenje intencije s obzirom na razvoj sastojine
možemo ocijeniti tek nakon određenoga vremenskog perioda koji u
minimumu odgovora jednom turnusu proreda.


Elementi kakvoće stabala očituju se u visinskom i debljinskom prirastu
te čistoći deblovine od grana.


Istraživanja o utjecaju proreda u mladim mješovitim sastojinama pokazala
su, da različite metode kao i različiti intenziteti prorede — uz uvjet
minimalne drvne mase (temeljne) za optimalnu proizvodnju — nemaju bitni
utjecaj na visinski prirast. U mladim sastojinama pokazalo se također da
to nema neki vidniji utjecaj na čistoću deblovine od grana. Prema tome,
poboljšanje kvalitete stabala odnosno deblovine vidimo u povećanom debljinskom
prirašćivanju stabala.


Istraživanjima je utvrđeno, da je za kvalitativan prirast bitan način
prorede, a tek onda intenzitet prorede.


Kao primjer navodimo, da smo na eksperimentalnim plohama u gospodarskoj
jedinici »Jamaričko brdo« u intervalu između četiri prorede primjenom
tzv. »intenzivne« prorede u mješovitom sastojinama kitnjaka i običnog
graba (»Querco-Carpinetum croaticum Horv.) u starosti sastojina kod prve
prorede od 21 godinu, a kod četvrte prorede u starosti od 37 godina u proizvodnom
dijelu sastojina kod hrasta lužnjaka imali povećanje prosječnoga
prsnog promjera za 6,0 cm. Kod primjene tzv. »klasične« metode prorede,
gdje je intenzitet prorede po masi bio približno isti, povećanje srednjega
prsnog promjera kod stabala lužnjaka iz proizvodnog dijela sastojine iznosilo
je samo 4,5 cm.


Napominjemo da »intenzivnu« metodu prorede karakterizira jak zahvat
u proizvodnom dijelu sastojine (dominantna i nuzgredna etaža sastojine),
a slabi u pomoćnom dijelu sastojine (podstojna etaža sastojine). Kod takvog
načina prorjeđivanja pomoćni dio sastojina ima funkciju zasjenjivanja deblovine,
tj. održavanje odnosno povećanje kvalitete deblovine elitnih stabala,
jer je zbog jakog zahvata sklop krošanja dominantne i nuzgredne
etaže sastojine privremeno prekinut, a spomenuti pomoćni dio također
obavlja i zaštitnu funkciju tla (održavanje svježine i sprečavanje eventualno
pojave korova odnosno erozije).




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 41     <-- 41 -->        PDF

nje koje nam treba osigurati u budućnosti kvalitetu, kvantitetu i optimalnu
sortimentnu strukturu. To su razvojni stadiji koji omogućuju najintenzivnije,
ali zato i najdelikatnije zahvate u sastojini.


Važnost bioloških svojstava vrsta šumskog drveća kod njege sastojina


Intencija i želja svakoga šumara-uzgajivača je da se kod prirodne regcneracije
formira mješovita sastojina, da bi se što bolje koristila produktivnost
tla s obzirom na različite zahtjeve pojedine vrste drveća na hraniva
u tlu, fizikalna i kemijska svojstva tla, da se što bolje koristi svjetlost
koja je vrlo važan činilac u proizvodnji drvne materije, te da se ublaže
moguće katastrofe uslijed bioloških kalamiteta.


S obzirom na različita biološka svojstva pojedinih vrsta drveća u mješovitim
sastojinama smatramo poželjnim, da se u prvim razvojnim stadijima
(pomladak i mladik) formiraju grupice istih vrsta drveća da bi došlo
do potenciranog izražaja pozitivnih nasljednih svojstava, budući da dolazi
do konkurencije u rizosferi i u prostoru iznad tla među individuima iste
vrste određenih bioloških, ali različitih individualnih osobina. U kasnoj dobi
sastojine zbog prirodnog izlučivanja stabalaca, čišćenja i proreda formirat
će se sastojina koja će biti stablimične strukture s obzirom na prostorni
razmještaj stabala u sastojini.


Poznavanje biologije određenih vrsta šumskog drveća i sastojina u njihovoj
međusobnoj konkurenciji, zatim u odnosu na njihovo horizontalno
i vertikalno rasprostranjenje, klimu, tlo ekspoziciju i inklinaciju neobično
je značajno i neophodno, jer poznavanje i pravilna primjena biološke nauke
u intenzivnoj šumskoj proizvodnji jeste i bit će odlučan čimbenik.


Utjecaj cilja gospodarenja na način i intenzitet zahvata u sastojinu


Ekonomski zahtjevi — obuhvaćeni u postavljenom cilju gospodarenja


— uvjetuju način i intenzitet uzgojnih zahvata u sastojini. Relativno dugotrajan
proces »biološke proizvodnje« drvne sirovine objektivni je uzrok
sporog održavanja i uočavanja modernog tretmana u gospodarenju šumama.
Za istu vrstu drveća primjenjuju se, u danim okolnostima, različiti načini
a i intenziteti zahvata, da bi se postigao postavljeni cilj. Za primjer
ćemo uzeti hrastovinu. Hrast lužnjak i kitnjak su vrste drveća kod kojih
širina godova i danas igra veliku ulogu s obzirom da o njoj zavisi kakvoća
drva, prema tome i vrijednost sirovine za daljnju preradu. Ako želimo
uzgojiti hrast kvalitetne srukture, tj. uskih godova i lakše obradljivosti,
morat ćemo prema tome uskladiti i način (metodu) kao i intenzitet prorjeđivanja.
Jaki intenzitet u krošnjama dominantnih stabala pogodovat će pojačanom
prirastu u debljinu, a time ujedno i proizvodnji drva grube strukture,
tj. širokih godova i teže obradljivosti. Prema tome, za postizanje istih
dimenzija stabala hrasta za kvalitetnu strukturu potrebno je više vremena
(dulja ophodnja) nego za hrastovinu grube strukture, kakvu možemo proizvesti
u kraćoj ophodnji.
Kod običnog i poljskog jasena kvaliteta drva je u direktnoj zavisnosti


o širini goda. Što su, naime, godovi kod jasenovine širi, kvaliteta drva je
bolja. Prema tome, kod tretmana te vrste moramo uvijek provoditi prorede


ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 40     <-- 40 -->        PDF

U regularnim (pravilnim) sastojinama visokoga uzgojnog oblika listača
i četinjača u prvim dobnim razredima (do 20 godina rasta i od 20 — 40
godina rasta) pruža se mogućnost uzgajivaču za usmjereno formiranje kvalitetnih
sastojina (selekcija) i udjelu jedinih vrsta drveća u smjesi kod
mješovitih sastojina (forsiranje vrsta drveća vrednijega i većeg volumnog
prirasta). Dosadašnja istraživanja su pokazala da je u spomenutim dobnim
razredima kod naših autohtonih vrsta šumskog drveća »biološki potencijal«
najizrazitiji.


Važno je istaći da su sastojine navedenih dobnih razreda više ili manje
prepuštene spontanom razvoju. Razloge treba tražiti u nerentabilnosti eksploatacije
sitnog drvnog materijala, jer se njegom sastojina tih dobi u
velikoj mjeri dobivalo sitno prostorno drvo, a u malom postotku i sitni
tehnički sortimenti.


Gledajući s biološkog stajališta, u sastojinama prepuštenim spontanom
razvoju proizvodi se manje vrijedna, a i volumno manja drvna masa, jer
se pravovremeno ne obavlja selekcija stabala, te u mladosti dominantno
mjesto zauzimaju stabalca iz panja i predrast, posljednji u većini slučaja
loš, te vrste drveća kratkog vijeka (pionirske) drvna masa kojih se praktički
ne dospije koristiti. Za privredu zemlje to je, u svakom slučaju, gubitak
jer i ta kvalitetno lošija drvna masa ostaje zaleđena sirovina, dok bi
se sječom i unovčenjem takvoga drvnog materijala stvarao obrtni kapital.


Dobre komunikacije i razvitak kemijske industrije na bazi drva kao
sirovine trebaju riješiti i taj nedostatak njege mladih sastojina zbog nerentabilnosti.


Geneza i razvojni stadij sastojina


Najveću mogućnost za intenziviranje proizvodnje u šumarstvu njegovanjem
sastojina pružaju regularne sastojine visokoga uzgojnog oblika (jednodobne
sastojine). Sastojine takvoga uzgojnog oblika nastale su, uglavnom,
prirodnom regeneracijom, a vrlo malen postotak čine kulture podignute
umjetnim putem. Ako su nastale prirodnom regeneracijom, takve sastojine
su manje ili više mješovite. U većini slučaja one su prepuštene spontanom
razvoju sve do dobi odnosno do razvojnog stadija, kada tretiranjem
(sječom stabala) daju takav drvni materijal, unovčenjem kojega se mogu
pokriti troškovi njege. To su, sa stajališta uzgoja, neredovito zakašnjela
čistoća i prorede.


Kako svaka vrsta drveća u različitim fazama svoga razvoja i razvojnog
stadija sastojine ima i različite zahtjeve za svjetlom, a općenito su i ti
zahtjevi različiti u međusobnom odnosu jedne vrste prema drugoj, to će
i dinamika .rasta i prirasta pojedinih vrsta drveća biti različita u mješovitoj
sastojini. Neobično je važno komparativno poznavanje biološko-ekoloških
svojstava više vrsta drveća u međusobnoj konkurenciji. Tako će
heliofilne vrste drveća u jednoj mješovitoj sastojini prije postići svoju kulminaciju
visinskoga, debljinskog, pa i volumnog prirasta. Najintenzivniji je
rast u razvojnom stadiju mladika. To je doba sastojine koje je najpogodnije
za formiranje poželjnoga optimalnog omjera smjese, a u razvojnom
stadiju koljika i letvika pogodno je za najintenzivniju selekciju, provođe


306




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 64     <-- 64 -->        PDF

26.
Dekanić , I.: Uspijevanje nekih vrsta šumskog drveća u prirodnim sastojinama
i kulturama Posavlja u ovisnosti o režimu poplavnih i podzemnih
voda. Savjetovanje o Posavini, Zagreb. 1971.
27.
Dekanić , I.: Intenziviranje proizvodnje drva u cenozi hrasta kitnjaka
i običnog graba (Querco-Carpinetum croaticum Horv.) primjenom intenzivnih
proreda i fertilizacije različitih mineralnim gnojivima, Zagreb 1971.
28.
Dekanić , I.: Značajke uzgoja šuma jugoistočne Slavonije, JAZU, Centar
za znanstveni rad Vinkovci, 1974.
29.
Dekanić , I.: Utvrđivanje najpogodnijih vrsta drveća i metoda obnove
opustošeni površina sušenjem hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Šum. list,
4—6/1975.
30.
Dekanić , I.: Utjecaj visine i oscilacija nivoa podzemnih voda na sušenje
hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Šum. list, 7—10/1975.
31.
Dekanić , I.: Djelovanje fertilizacije različitim mineralnim gnojivima na
proizvodnju drva u cenozi kitnjaka i običnog graba, ANU Bosne i Hercegovine,
Posebna izdanja — XXIII, 1975.
31.a Intenziviranje
proizvodnje proredom sastojina u slavonskoj šumi hrasta lužnjaka
(Genisto-Quercetum roboris Horr 38) SPP »Slavonska šuma«, Zagreb
1976.
32.
Dekanić , I.: Šume i proizvodnja drva na nekim tlima slavonsko-baranjskog
područja. Tla Slavonije i Baranje, Zagreb 1977.
33.
Glavač , V.: O šumi poljskog jasena s kasnim drijemovcem, (Leucojeto-Fracinutem
angustifolia ass. nov.). Šum. list, 1—3/1959.
34.
G 1 a v a č, V.: Osnovno fitocenološko raščlanjivanje šuma u Posavini, Šum. list,
9—10/1962.
35.
H i 1 e y, W. E., Woodland Management, London 1954.
36.
H o r v a t, I.: Istraživanja o tehničkim svojstvima slavonske hrastovine. Šum.
list, 9—10/1957.
37.
Horvat , I.: Šumske zajednice Jugoslavije. Šum. enciklopedija II, Zagreb
1963.
38.
Kišpatić , J.: Otpornost smeđe srži jasena prema gljivama. Šum. list,
3—4/1955.
39.
Klepac , D.: Mjere za podizanje šumske proizvodnje, Šumarstvo, 11—12/
1958.
40.
Klepac, D.: Izračunavanje gubitaka na prirastu u sastojinama koje je
napao gubar (Lymantria dispar). Šum. list, 8—9/1959.
41.
Klepac , D.: Kako je reagirala 50-godišnja sastojina hrasta lužnjaka nakon
jakih proreda. Šum. list, 8/1964.
42.
Klepac , D.: Opadanje prirasta u našim vrijednim hrastovim šumama, šum.
list, 3—4/1969.
43.
Koza r a c, J.: K pitanju pomlađivanja posavskih hrastika. Šum. list, 2 i
6/1886.
44.
Koza r a c, J.: O prorjeđivanju šuma. Šum. list, 8—9/1886.
45.
K o z a r a c, J. Dukle Punkte in der Bewirtschaftung der slavonischen
Eichenwälder. Oest. Forst- u. Jagdztg., 1886, 201—202.
46.
Kozarac , J.: K pitanju pomlađivanja posavskih hrastika. Odgovor J. Kozarca
na ocjenu »Zaštita Fraxinus strašilo«, Šum. list, 6/1886.
47.
Kozarac , J.: O uzgoju posavskih hrastovih sastojina u prvim periodima
ophodnje. Šum. list, 12/1887.


ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 38     <-- 38 -->        PDF

ali se još mora osigurati zaštita pomlatka od izloženosti suncožaru i mrazu.
Naglo i jako prekidanje sklopa može dovesti do upale kore zbog direktnog
djelovanja sunca. Time se smanjuje tehnička uporabljivost bukovine. Konačni,
odnosno dovršni sijek obavlja se cea 10 godina nakon naplođenja.


Na području južnog Papuka izveli smo pokus sa svrhom da prirodno
obnovimo bukovu sastojinu bez dugotrajnoga pomladnog razdoblja. Naplodno
razdoblje (vrijeme od pripremnoga do naplodnog sijeka), koje u pravilu
treba biti jednako periodicitetu dobrog uroda bukovih sastojina sjemenom,
zamijenili smo turnusom progalne ili svijetle prorede. Pokazalo se da je regeneracija
već nakon prvoga progalnog sijeka dobro uspjela na pokusnim plohama
XXIV i XXV. Drvna masa poslije sječe iznosila je 343,3 m3/ha odnosno
298,5 m3/ha, a intenzitet prorede bio je 15% odnosno 19%. Na pokusnim
plohama XXVI i XXVII, gdje je drvna masa iznosila 411,1 m3/ha odnosno
453,6 m3/ha, a intenzitet prorede bio je 13% odnosno 15%, regeneracija
je djelomično uspjela (Tab. 1). Prema tome, kod normalne sastojine i
drvne mase cea 350 m3/ha regeneracija uspijeva (jer je dovoljno svjetla na
na tlu), dek veća drvna masa po hektaru otežava prirodnu obnovu (zbog potpunog
sklopa i nedovoljnog pristupa svjetla na tlo).


Kod progalne prorede intenzitet sječe bio je gotovo dvostruko slabiji nego
kod klasičnog pripremnog sijeka, stabla dolaze u samostalan položaj, a tečajni
prirast je bio tek neznatno umanjen. Kod klasičnoga pripremnog sijeka
zbog jačeg intenziteta sječe na taj je prirast znatno manji. Provedbom još
jedne takve progalne prorede (u pravilu se posiječe tečajni prirast između
dvije prorede) sastojina će biti potpuno regenerirana, pomladak dovoljno
ojačao da se može provesti dovršni sijek. Prednost takvog načina regeneracije
bukovih sastojina je u neznatnom smanjenju tečajnog prirasta sve do
konačnog sijeka, a kod provedbe konačnog sijeka veća je drvna masa, a
time rentabilnija eksploatacije. Znači da normalnom njegom sastojina i
pojačanim intenzitetima prorede pri kraju ophodnje možemo zamijeniti klasični
način (sve faze oplodne sječe) prirodne obnove takvih sastojina.


Njega sastojina


Za razliku od ostalih radova i mjera koje bi trebalo planski provoditi
u cilju povećanja i poboljšanja proizvodnje u šumarstvu, posebnu pažnju
treba obratiti na radnje i mjere kao što su na primjer konverzija sastojinskih
oblika (izmjena vrsta drveća) i uzgojnih oblika (izmjena načina gospodarenja),
primjena agrotehnike, oplemenjivanje sastojina (introdukcija vrsta
drveća većega volumnog i vrijednosnog prirasta u postojeće mlade sastojine)
te podizanje intenzivnih kultura i plantaža. Sve to naravno zahtijeva
dugoročnije ulaganje znatnijih financijskih sredstava. Njega šuma (kod toga
mislimo na čišćenje i prorede sastojina) osigurava određeni drvni materijal
a i financijski efekt pored podizanja proizvodnih mogućnosti i poboljšavanja
strukture kvalitetnih sortimenata sastojina u budućnosti. Osnovno
je kod toga da znamo do kojeg se intenziteta (po masi) može zahvatiti u
sastojinu, a da se ne umanji proizvodnja drvne mase i njezina kvaliteta u
određenoj dobi sastojine, te kako uskladiti biološka svojstva drveća i postavljeni
cilj rentabilnog gospodarenja.


304




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 37     <-- 37 -->        PDF

nja redovito nastaju u mladim sastojinama, kada jasenova stabalca imaju
još glatku koru.


U spomenutim sastojinama stabla su loše kvalitete. Redovito su slabog
uzrasta, kriva te velikoga smeđeg srca. Pored edafskih činilaca utječu na
kvalitetu i kasni mrazevi, na koje je jasen osjetljiv pa studen i led koji
svojim pritiskom iskrivljuje i lomi mlada jasenova stabalca. Stabla su
redovito zadebljalog pridanka.


Na prvi pogled izgleda, da je pomlađivanje ovih sastojina teško zbog
negativnog utjecaja vode. Međutim, pokazalo se da poljski jasen uspješno
osvaja bare. Svojim brzim rastom u mladosti može izbjeći negativan utjecaj
vode. Kod prirodne obnove takvih sastojina, s obzirom da je od glavnih
vrsta drveća jasen najheliofilniji, provodimo oplodnu sječu u dva sijeka,
tj. obavljamo samo naplodni i dovršni sijek. Tamo gdje u većoj mjeri
postoji opasnost od leda i zamočvarenja, trebalo bi između naplodnoga i
dovršnog sijeka interpolirati i naknadni sijek. U tom (bi slučaju stabla,
ostavljena za dovršni sijek, imala funkciju prirodne crpke za vodu, sprečavala
bi u većoj mjeri zamočvarenja i podnosila glavni teret leda. Na taj
bi se način olakšao razvoj mladika u mlađoj dobi.


Većinom su takve sastojine redovito guste budući da u mladosti nisu
njegovane, vjerojatno zbog mokrog terena i poplava koje otežavaju iznošenje
posječenoga i izrađenog drvnog materijala, ili se ta njega provodila
slabim intenzitetom. U takvim je sastojinama potrebno već od mladosti
provoditi intenzivne zahvate, da jasenova stabalca formiraju što ljepšu i
jaču krošnju. Na taj način posješujemo debljinski prirast i u kraćoj ophodnji
uzgajamo stabla krupnijih dimenzija. To ne možemo postići intenzivnim
zahvatima u srednje dobnim i starijim sastojinama jer jasenova stabla tada
već slabo reagiraju na svjetlo.


Gorska šuma bukve (Fagetum croaticum pannonicum Horv.).
Bukovina se nekada u Slavoniji smatrala bezvrijednim drvom, a služila je
samo za ogrijev. Slavonska bukovina — bijela, fina i lake obradljivosti —
počela se na pilanama iskorišćivati koncem devetnaestog stoljeća.


Velike površine, obrasle bukovim šumama u Slavoniji (Papuk, Psunj,
Krndija i Dilj-gora) bile su pravi rudnik u početku za mehaničku, a kasnije
sve više za kemijsku preradu.


Bukva (Fagus silvatica L.) je vrsta vrlo osjetljiva na mraz i žegu (insolacija),
ali zato odlično podnosi zasjenu i isključivo se prirodno obnavlja
pod zastorom krošanja starijih stabala. Prirodna se regeneracija obavlja
oplodnom (postupičnom) sječom u nekoliko navrata. Pripremni sijek treba
da osigura krošnjama stabala što više svjetla za bolju fruktifikaciju, a na
tlu za uspješnije rastvaranje listinca i pripremu tla za prihvat sjemena. Treba
izbjegavati prenaglo i jako prekidanje sklopa u sastojinama zbog opasnosti
štetnog djelovanja vjetra (bukva se relativno plitko zakorjenjuje) i mogućnosti
zakorovljenja tla. Naglašavamo da je korov velika zapreka uspješnom
pomlađenju bukovih sastojina. Naplodni sijek se u pravilu provodi one godine
kada sastojina dobro rodi sjemenom. Nakon nekoliko godina provodi
se naknadi sijek jer bukov pomladak za uspješan razvitak traži nešto više
svjetla. Prema stanju pomlatka provodi se jedan ili više naknadnih sijekova,




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 36     <-- 36 -->        PDF

jasen glavna pažnja uzgojnih zahvata treba biti usmjerena prema poljskom
jasenu. Istraživanjima je utvrđeno, da je drvo poljskog jasena to kvalitetnije,
što su mu godovi širi. Prema tome, u takvim sastojinama uzgojne
zahvate trebamo obavljati intenzivnije i po vremenu i po drvnoj masi, da
bismo jasenu omogućili što veći debljinski prirast. Znači, da bismo u ophodnji
od 60 do 80 godina mogli kod jasenovih stabala postići dimenzije od oko
50 cm u prsnoj visini. Sada se postavlja zanimljivo pitanje da li bi trebalo
gospodariti i s lužnjakom u tim sastojinama u istoj ophodnji. Smatramo
da bi to bila ekonomska šteta, i da bi hrast u takvim sastojinama trebao
imati dvostruku ophodnju nego što bi je imao poljski jasen. Na to nas
upućuju i podaci o broju stabala u našim starim hrasticima, kulminacija
volumnog prirasta, vrijednost njegova drva i vitalnost. Nizinski brijest propada
od holandske bolesti, i na njega ne možemo računati, a poljski jasen
kvalitetno pada u kasnoj dobi jer u većoj mjeri dolazi do stvaranja smeđe
srži. Zbog toga moramo u takvim sastojinama prići elastičnijem gospodarenju,
kako u pogledu prirodne obnove sastojina tako i u daljim uzgojnim
zahvatima, a ne da se kao dosada jednako tretiraju poljski jasen i lužnjak.


U nizama, gdje je tlo kroz dulji period godine prekomjerno mokro i
gdje su oscilacije nivoa gravitacijske podzemne vode u kratkim vremenskim
intervalima znatne, tu su sastojine daleko manje vrijedne. Stabla su
manjih visina, granata i češće zakrivljena. Lužnjak se ovdje u srednjoj dobi
često počinje sušiti od vrha, a unatrag nekoliko desetaka godina već je
počeo propadati i poljski jasen. U tim se sastojinama vidi mnogo suhovrhih
jasena, a naročito u sastojinama iznad 60 — 80 godina starosti. Moramo
spomenuti da je lužnjak tu vitalniji od poljskog jasena. Sastojine su rijetkog
sklopa, bez podstojne etaže, tako da prizemno rašće gotovo posvuda
pokriva tlo. Predmijeva se da je uzrok lošem stanju takvih sastojina velika
oscilacija podzemne vode, naročito u kratkim vremenskim intervalima. U
takvim je sastojinama otežano prirodno pomlađivanje zbog zakorovljenja
tla i slabog obrasta. Slabi obrast prouzrokuje zamočvarivanje tla zbog smanjenog
broja stabala koje služi kao prirodna crpka za vodu iz tla. Za
vrijeme ljeta u tim se sastojinama tla isušuju i raspucavaju. Na takvim
terenima bile bi mjere za poboljšanje životnih uvjeta sastojina površinska
odvodnja i omogućivanje — već od mladosti — razvoja jakih krošanja stabala
lužnjaka, a napose poljskog jasena. Opservacijama je konstatirano, da
se uglavnom suše vrhovi onih stabala — to vrijedi naročito za poljski jasen


— koja imaju uske i male krošnje. Ta opažanja nam ukazuju na to, da
takve sastojine moramo intenzivno njegovati već od mladosti, tj. uzgojni
zahvati moraju biti jaki, da se što prije formiraju jake krošnje.
Sastojine poljskog jasena (Leucoio-Fraxinetum angustifoliaeGlav.) nalaze se na relativno najnižim terenima gdje dulje vrijeme stagnira
poplavna ili oborinska voda. Poljski jasen uspijeva gotovo bez konkurencije
ostalih vrsta drveća koje rastu na takvim terenima, jer podnosi najbolje
vodu koja stagnira. Tipične sastojine poljskog jasena po vrijednosti
su na zadnjem mjestu naših nizinskih šuma. Ekonomsku vrijednost umanjila
im je i jelenska divljač, koja ogrizanjem kore redovito najljepših
stabala u mladosti oštećuje kambij. Zbog toga se deformiraju stabalca, a
vjerojatno nastupa i ranije osrživanje te prodiranja gljivica. Takva ošteće




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Sastojine hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino
betuli-Quercetum roboris Rauš) vrlo su gospodarski vrijedne sastojine. Prirodno
pomlađivanje tih sastojina otežano je prisustvom običnog graba zbog
njegova lakog i obilnog pomlađenja, dok su u odraslijim sastojinama uzgojni
zahvati olakšani upravo zbog njegova prisustva. Pomlađivanje tih
sastojina treba obavljati tako, da se dade prioritet lužnjaku. Kod pripremnoga
odnosno progalnog sjeka treba sjeći grab. Najpovoljnije je, da se takav
sijek provede tijekom ljeta zbog toga da se umanji izbojna snaga graba
iz panja, te da eventualno neodrvenjeni izbojci tijekom zime promrznu.
Poželjno je, da se takav sijek provede u godini kada se očekuje dobar!
urod hrasta. Godinu ili dvije iza naplođenja, ukoliko sastojina nije već
progaljena, posiječe se jedan dio lužnjakovih stabala (oko 1/2), da se pomlatku
omogući veći priliv svjetla. Ukoliko cijela površina nije dovoljno
naplođena, ostavljaju se sjemenjaci još oko 2—3 godine iza ponovnog uroda.
Iako je lužnjak heliofilna vrsta drveća, ipak je njegovu pomlatku potrebna
rijetka zaštita krošanja starijih stabala u prvim godinama života. Već u
tijeku pomladnog razdoblja treba mladu sastojinu njegovati. Grab u mladosti
brže raste od lužnjaka, otporan je na mraz i zbog tih svojih |bioloških
svojstava ima prednost pred lužnjakom. Stoga treba sve nadrasle grabove
odstranjivati odnosno prevršivati. Nakon maksimalnoga visinskog prirasta
lužnjaka — a to je u dobi od oko 20 — 30 godina — treba grab uzgojnim
zahvatima potisnuti u nuzgrednu i podstojnu etažu te prići intenzivnim
zahvatima u dominantnu etažu, tj. među hrastova stabalca. Zbog prisutnosti
graba u donjim etapama sastojine olakšani su jači zahvati u sastojim bez
opasnosti za kvalitet hrastovine (izbijanje živica) te izlaganja tla negativnom
djelovanju sunca i atmosferilija. Kod intenzivnih zahvata — po vremenu
i drvnoj masi odnosno temeljnici — posješuje se prirast p. debljinu. Ukratko,
u kraćoj ophodnji postižu se dimenzije, koje bi se inače postigle tek
u dužoj ophodnji. S ekonomskog gledišta to je najpovoljniji oblik hrastovih
sastojina.


Šume hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (Genistoelatae-Quercetum roboris Horv.) ekonomski su vrlo vrijedne sastojine i
tipični »producenti« čuvene slavonske hrastovine. U tim sastojinama često
se nalazi uz nizinski brijest i vez. U stablimičnoj primjesi često je prisutna
bijela i siva topola, trepetljika, crna topola, bijela vrba i crna joha. Podstojna
etaža sastojine nije izražena, a pogotovo ne sada nakon masovnog
sušenja brijesta uslijed holandske bolesti.


Oplodnu sječu u tim sastojinama treba provoditi tako, da pogodujemo
pomlađenju lužnjaka koji je u uzgojnom pogledu najslabiji. Poljski jasen
i nizinski brijest u takvim se sastojinama lako i obilno pomlađuju, a u
mladosti su bržeg rasta od lužnjaka. Kod pomlađenja poljskog jasena u tim
mu sastojinama mnogo pomaže poplavna voda koja raznosi sjeme poljskog
jasena. S ozbirom da nema izrazite podstojne etaže, zahvati kod njegovanja
hrasta trebaju biti po vremenu intenzivni, a po masi odnosno temeljnici
umjereni, tako da se spriječi izbijanje živica jer bi se njima umanjila
kvaliteta deblovine. Te su sastojine pogodne za proizvodnju lužnjaka fine
strukture, tj. drva uskih godova. To se naročito odnosi na one sastojine,
gdje u smjesi prevladava lužnjak. Tamo gdje u smjesi prevladava poljski


301




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 34     <-- 34 -->        PDF

proizvodnja« zahtijeva od stručnjaka dobro poznavanje bioloških svojstava
pojedinih vrsta šumskog drveća, njihov međusobni odnos u mješovitim sastojinama
kao i ekonomske zahtjeve vremena u kojem se ta proizvodnja
obavlja te uspješnost postavljenog cilja gospodarenja. S obzirom na potrajnost
i dugoročnost procesa proizvodnje drvne sirovine šumar-uzgajivač treba
uvijek imati pred očima perspektivni razvitak tehnike, društva i potreba
na drvu. Usklađivanje svih tih elemenata nije jednostavno i zato se pred
šumarskog stručnjaka postavljaju mnogobrojni i složeni zadaci, rješavanje
kojih pretpostavlja visoki nivo stručne naobrazbe iz oblasti ekologije, biologije
i tehnike tretmana različitih vrsta šumskog drveća i sastojina.


Šuma je golema tvornica gdje se proizvodi drvna sirovina, a u kojoj
šumarski stručnjaci usmjeruju svoje djelovanje na što bolje održanje trajne
proizvodnosti tla (prirodnih sastojina) i na što veću i kvalitetniju proizvodnju
drvne mase određene Sortimente strukture.


Razmatranja o uzgoju sastojina prikazat ćemo posebno za prirodne,
a posebno za umjetno podignute šume (kulture). Kod toga mislimo na prirodnu
obnovu sastojina, njegu od osnivanja do konačne (dovršne) sječe i
podizanja kultura vrsta brzoga rasta prvenstveno euroameričkih topola.
Osvrnut ćemo se na šume nizinskog i brdskog područja te kulture i plantaže
auroameričkih topola u priobalnom pojasu rijeka Drave i Dunavu.


A PRIRODNE SASTOJINE


Početkom dvadesetog stoljeća doseglo se drvo slavonskog hrasta (Quercus
robur L.) visoku konjukturu pa su stari hrastici postupno nestajali.
Hrast lužnjak je poznat po finoći strukture (uski godovi), elastičnosti drva
i svoje lake obradljivosti. Nije čudo da su stari hrastici bili osnova za razvitak
jake drvne industrije u devetnaestom stoljeću. Možemo slobodno reći
da je to bilo razdoblje skoro isključive mehaničke prerade drva, izuzev
malih količina hrastovine (otpaci, grane) za kemijsku preradu (tanin).


Razvitkom kemijske industrije početkom dvadesetog stoljeća porasla
je i vrijednost bukova drva. Dotada se u mehaničkoj preradi koristila samo
njezina deblovina.


Obnova sastojina


Stare hrastove sastojine prirodno su obnavljane na velikim površinama.
Regeneracija se obavljala bez naplodnog sijeka. Obično se sastojina, predviđena
za sječu, stavljala u petogodišnju predzabranu, odnosno zabranu za
ugon stoke u šumu. Nekoliko godina iza uroda žira obavljala se sječa svih
stabala. U prvim godinama iza naplođenja mladim hrastovim biljkama koristi
mala zasjena travnatog pokrova i krošnje starih stabala. Po jedinici
površine bio je malen broj stabala vrlo rijetkog sklopa. Na taj način su
se vrlo uspješno prirodno obnavljali stari hrastici.


U današnjim šumama razlikujemo nekoliko gospodarskih tipova sastojina.
Prikazat ćemo principe prirodne regeneracije za šumu hrasta lužnjaka
i običnog graba te šumu hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 33     <-- 33 -->        PDF

UZGOJNE MJERE I PROIZVODNJA U NEKIM PRIRODNIM
SASTOJINAMA I KULTURAMA EUROAMERICKIH TOPOLA
SLAVONSKOG PODRUČJA


Prof. dr IVO DEKANIĆ, dipl. inž. šum.


Predstojnik Katedre za uzgajanje šuma Šumarskog fakuleta Sveučilišta
u Zagrebu, Šimunska cesta br. 25


SAŽETAK. Ovaj rad sadrži rezultate istraživanja o odnosu
uzgojnih radova (prorjeđivanja) i proizvodnje u nekim sastojinama
prirodnih šuma te praćenje razvoja i proizvodnje drva nekih
kultivara euroameričke topole.


Od prirodnih šuma obrađene su sastojine zajednica: gorske
šume bukve (Fagetum croaticum pannonicum Horv.), šuma hrasta
lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto elatae — Querco-Car


pinetum croaticum Horv.).
Udkultura
uzgajanja cv.
ovih topola:
Populus euroamericana dani su rezultati
cv. marilandicakirna),
(u predjelima Daljski Porić, Veliki Bajar i Si


Španjolska


cv. robusta (u predjelima ada i Sikirna) te
cv.
clon 1-214 (u predjelima Španjolska ada i Sikirna).
Za prirodne sastojine autor preporuča intenzivnu njegu (prorjeđivanje)
uz uvjet da se ne umanjuje totalna drvna masa sastojine
te potreba korišćenja i »prijelaznih vrsta«, kao breze i trepet-
Ijike, koje se prirodno razmnožavaju na sječinama u prigorskih
i brdskim šumama.
Od topola najveću proizvodnju bez obzira na lokalitete imala
je cv. marilandicu, manju od ove klon I — 214, a najmanju cv.
robusta. (op)


Privredni napredak naše zemlje postavlja pred šumara uzgajivača nove
zahtjeve u proizvodnji drvne mase, a zahtjevat će i u buduće povećanje
proizvodnje u šumarstvu, kako bi po količini tako i po vrijednosti proizvedenih
sortimenata. Povećanje proizvodnje drva danas je uvjetovano, a
ujedno i limitirano prirastom naših šuma kao i nemogućnošću neograničenog
proširenja njihovih areala.


Donedavno se proizvodnja u šumarstvu promatrala gotovo samo na
osnovi djelatnosti iz područja eksploatacije šuma. Međutim, osnovu predstavlja
biološka proizvodnja drvne mase (sirovine), a eksploatacija drvne
mase predstavlja samo završnu fazu toga proizvodnog procesa. Ta »biološka




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 61     <-- 61 -->        PDF

Tabela 14


POPULUS EURAMERICANA clon 1-214


Područje: OSIJEK Predjel: SIKIRNA Pokusna ploha: 3
DINAMIKA DEBLJINSKOG, VISINSKOG I VOLUMNOG RASTA I PRIRASTA


Sadnja: 273 topole po ha ili 36,6 m2 po stablu
Starost cm m ms/ha
u plantaži ds prs hs pr8 M pr,
Zasađena sadnica


3,5 — 3,8 — 0,00 —
1 5,0 2,5 4,9 1,1 1,69 1,69
2 8,3 3,3 6,8 1,9 5,84 4,15
3 12,6 4,3 9,7 2,9 17,88 12,04
4 16,6 4,0 12,5 2,8 37,97 20,09
5 20,1 3,5 15,0 2,5 65,16 27,19
6 23,0 2,9 17,2 2,2 96,31 31,15
7 25,5 2,5 19,2 2,0 130,99 34,68
8 27,6 2,1 20,9 1,7 166,20 35,21
9 29,4 1,8 22,4 1,5 201,86 35,66
10 30,9 1,5 23,6 1,2 236,01 34,15
11 32,0 1,1 24,5 0,9 264,86 28,85
12 33,1 1,0 25,2 0,7 290,44 25,58
13 34,0 0,9 25,9 0,7 314,06 23,62
14 34,9 0,9 26,5 0,6 336,52 22,46
15 35,7 0,8 27,0 0,5 357,98 21,46
16 36,4 0,7 27,5 0,5 378,88 20,90
17 37,0 0,6 27,9 0,4 399,31 20,43


dK = srednji promjer
M = totalna masa
hs = srednja visina
prs = godišnji prirast




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 47     <-- 47 -->        PDF

V 0)


ctf


H


o


Ö
u
u


—.


o


OH


<


n


<


o 3
O SC


a I


m 3


I q


w

>—i
cd


s, 03


O


ed


o


a JS


<


O o


s


ES O a
rt


a


CA


3
o


ti


cd
L1


CS


B


ä
o


313




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 46     <-- 46 -->        PDF

u
§;
o ocu u
o
oo f N i n
0 0
( N
r-H
r-~"
LO
1
C/5
<
a
<
O N r-*
IO
>
rt 1 Q
<
Z
W
> _
Sa
o
w
1-5
c/5 o
0 0
oo"
On
o
o l w>
3
4-t
OJ
C/5 o U (N
Sj2NÖ
H J
u
uu3
O
1
o
Oj
JS
i
u
"—j
cd
M
m
u
< 13 es
T 3
H
C/5<
öS
o-4-1
C/J
c
OJ ffi Ü
oS,
O
O
rt
o
ft o
I O
J3
0
RJ
o
.C
s
«J
a
VI
3
o o
ft,
O
a,
c
O
312