DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Dobiveni su slijedeći rezultati: Lokalitet: Dalj ski Porić Veliki Bajar Broj pokusne plohe: 20 9 Broj topola po ha: 400 400 Starost topolika, godina 19 19 Visinski prirast u m: — prosječni 1,5 1,4 — srednji maksimalni 2,8 2,6 Debljinski prirast u cm: — prosječni 1,8 1,8 — srednji maksimalni 5,1 4,8 Volumni prirast u m3/ha: — prosječni 32,6 27,1 — srednji maksimalni 45,2 39,2 Ukupna proizvodnja drvne mase u ms/ha 619,3 514,6 Rezultati istraživanja za Populus euramericana cv. robustasu na Tab. 11 i 12. Sažetak rezultata je slijedeći: Lokalitet: Španjolska Ada Sikirna Broj pokusne plohe: 2 42 Broj topola po ha: 273 273 Starost topolika, godina 15 17 Visinski prirast u m: — prosječni 1,8 1,3 — srednji maksimalni 3,3 2,3 Debljinski prirast u cm: — prosječni 2,0 1,6 — srednji maksimalni 5,9 3,7 Volumni prirast u ms/ha: — prosječni 18,7 12,2 — maksimalni 25,6 20,6 Ukupna proizvodnja drvne mase u m3/ha: 280,9 207,3 Sikir 6 273 17 1,0 2,0 1,6 3,8 9,9 16,0 167,7 prikazani Dinamika debljinskog, visinskog i volumnog rasta i prirasta prikazana je za Populus euramericana klon-I-214 na Tab. 13 i 14. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Tabela 10 POPULUS EURAMERICANA cv. MARILANDICA Područje: OSIJEK Predjel: SIKIRNA Pokusna ploha: 6 DINAMIKA DEBLJINSKOG , VISINSKOG I VOLUMNOG RASTA I PRIRASTA Sadnja: 273 topole po ha ili 36,6 m2 po stablu cm m m3/ha ds Pr5 hs prs M pr8 Zasađena sadnica 1,8 2,4 1 3,0 1,2 3,0 0,6 0,38 2 5,6 2,6 4,3 1,3 1,77 1,39 3 9,4 3,8 6,0 1,7 6,16 4,39 4 12,8 3,4 8,0 2,0 14,41 8,25 5 15,8 3,0 9,9 1,9 26,02 11,61 6 18,3 2,5 11,6 1,7 39,91 13,89 7 20,5 2,2 13,1 1,5 55,58 15,67 8 22,3 1,8 14,4 1,3 71,53 15,95 y 23,7 1,4 15,5 1,1 86,68 15,15 10 24,8 1,1 16,4 0,9 100,60 13,92 li 25,8 1,0 17,0 0,6 112,94 12,34 12 26,7 0,9 17,6 0,6 125,06 12,12 13 27,4 0,7 18,0 0,4 134,80 9,74 14 28,1 0,7 18,3 0,3 144,03 9,23 15 28,7 0,6 18,6 0,3 152,77 8,74 16 29,2 0,5 18,9 0,3 160,74 7,97 17 29,6 0,4 19,2 0,3 167,68 6,94 dg = srednji promjer M = totalna masa ha = srednja visina pr„ = godišnji prirast 322 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Tabela 9 POPULUS EURAMERICANA cv. MARILANDICA Područje: OSIJEK Predjel : VELIKI BAJAR Pokusna ploha: 9 DINAMIKA DEBLJINSKOG, VISINSKOG I VOLUMNOG RASTA I PRIRASTA Sadnja: 400 topola po ha ili 25 mä po stablu Staros t cm m m3/ha u plan taži ds P r K Pr8 M Prs s Zasađena sadnica 1,2 2,1 1 2,2 1,0 3,0 0,9 0,08 2 5,7 3,5 4,9 1,9 3,04 2,96 3 10,5 4,8 7,3 2,4 13,52 10,48 4 14,9 4,4 9,9 2,6 34.24 20,72 5 18,5 3,6 12,3 2,4 63,28 29,04 6 21,4 2,9 14,5 2,2 97,48 34,20 7 23,8 2,4 16,6 2,1 137,40 39,92 8 25,7 1,9 18,5 1,9 178,52 41,12 9 27,2 1,5 20,2 1,7 217,76 39,24 10 28,5 1,3 21,7 1,5 257,00 39,24 II 29,6 1,1 22,9 1,2 292,52 35,52 12 30,5 0,9 24,0 1,1 325,72 33,20 13 31,3 0,8 24,9 0,9 356,20 30,48 14 32,0 0,7 25,8 0,9 385,40 29,20 15 32,6 0,6 26,7 0,9 413,40 28,00 16 33,2 0,6 27,6 0,9 440,20 26,80 17 33,7 0,5 28,2 0,6 466,32 26,12 18 34,2 0,5 28,9 0,7 491,07 24,75 19 34,6 0,4 29,5 0,6 514,62 23,55 da = srednji promjer M = totalna masa hs = srednja visina Prgodišnji prirast s = |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Tabela 8 POPULUS EURAMERICANA cv. MARILANDICA Područje: OSIJEK Predjel: DALJSKI PORIĆ Pokusna ploha: 20 DINAMIKA DEBLJINSKOG, VISINSKOG I VOLUMNOG RASTA I PRIRASTA Sadnja: 400 topola po ha ili 25 m2 po stablu Starost cm m m^/ha u plantaži ds prp hs prs M pr9 Zasađena sadnica 1,9 3,2 1 2,7 0,8 3,5 0,3 0,60 2 4,5 1,8 4,8 1,3 1,92 1,32 3 8,7 4,2 7,0 2,2 9,08 7,16 4 13,8 5,1 9,8 2,8 29,60 20,52 5 17,9 4,1 12,5 2,7 60,60 31,00 6 21,0 3,1 15,0 2,5 97,16 36,56 7 23,4 2,4 17,2 2,2 137,60 40,44 8 25,3 1,9 19,3 2,1 180,48 42,88 9 26,9 1,6 21,2 1,9 224,76 44,28 10 28,2 1,3 23,0 1,8 269,96 45,20 11 29,4 1,2 24,7 1,7 314,84 44,88 12 30,5 1,1 26,3 1,6 358,72 43,88 13 31,6 1,1 27,7 1,4 401,76 43,04 14 32,6 1,0 28,9 1,2 443,48 41,72 15 33,6 1,0 29,8 0,9 483,48 40,00 16 34,5 0,9 30,4 0,6 522,12 38,64 17 35,3 0,8 30,8 0,4 559,60 37,48 18 36,0 0,7 31,2 0,4 589,92 30,32 19 36,7 0,7 31,6 0,4 619,92 30,00 ds = srednji promjer M = totalna masa ha = srednja visina prs = godišnji prirast |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 53 <-- 53 --> PDF |
ne spominjemo zanemarivanje prethodnih studijskih priprema (ispitivanje tla, podzemne vode i drugih činilaca, poznavanje kojih je neophodno prigodom podizanja visokoprinosnih kultura). Zahvaljujući dobroj suradnji sa šumarskom operativom, specijalno na području Šumskog gospodarstva Osijek, započeli smo s istraživačkim radovima u isto vrijeme, kada se u nas počelo sa suvremenim načinom uzgajanja eurameričkih topola na velikim površinama. Posebice mislimo na istraživačkim radovima u isto vrijeme, kada se u nas počelo sa suvremenim načinom uzgajanja euroameričkih topola na velikim površinama. Posebice mislimo na istraživanja o uspijevanju raznih topola (klonova) uz primjenu novoga tehnološkog procesa proizvodnje sadnog materijala, agrotehnike i dr. Informativno ćemo prikazati neke rezultate istraživanja uspijevanja euroameričkih topola na lokalitetima osječkog područja, a koji su bili predodređeni za uzgoj vrsta listača brzog rasta, odnosno euroameričkih topola. Objekti gdje su obavljena istraživanja na osječkom području nalaze se na slijedećim lokalitetima: — Daljski Porić koji se nalazi uz desnu obalu Dunava oko 6 km nizvodno od ušća Drave, a predstavit ćemo ga pokusnom plohom 20 (šumska kultura), — Veliki Bajar uz desnu obalu Drave oko 8 km prije njezina ušća u Dunav bit će predstavljen pokusnom plohom 9 (intenzivna kultura), — Španjolsku adu uz desnu obalu Karašice i Drave kod samog ušća Karašice u Dravu predstavit ćemo s pokusnim plohama 2 i 12 (plantaža) i — Sikirna koja se nalazi oko dvadeset kilometara južno od Osijeka nedaleko sela Markušice (plantaža). Prva tri lokaliteta dolaze na aluvijalnim (fluvijalnim), vrlo dubokim, karbonatnim, pjeskovito-ilovastim i pjeskovitim tlima koja predstavljaju odlična tla za topole. Podzemna voda i kratkotrajne poplave osiguravaju obilnu obskrbu vodom. Karbonatna tla dobre prirodne drenaže i aeracije, vrlo povoljnoga kapilarnog uspona (koji omogućuje da se voda diže do rizosfere) kazuju na optimalne karakteristike za uzgoj topola. Lokalitet Sikirna nalazi se na močvarno hipoglejnom odnosno močvarnom amfiglejnom tlu koje je dijelom nepotpuno hidromeliorirano. Težega je mehaničkog sastava, slabije aeracije, nekarbonatno, s dulje stagnantnom vodom, siromašno u hranivima i zato se ne može mjeriti s prethodnom grupom lokaliteta. Dobivene rezultate istraživanja uspijevanja euroameričkih topola (rast i prirast) usporedit ćemočitim tlima i, naravno, pr zai ra jednakezličitom kultivare (odnosno klonove) režimu. vodom na razliRezultati istraživanja zani su na Tab. 8, 9 i 10. Populus euramericana cv. marilandica prikaza319 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 52 <-- 52 --> PDF |
vrsta. Međutim, razvitkom specijalno kemijske industrije one su postale vrlo cijenjene i mnogo tražene. Drvo breze i trepetljike daju vrlo dobar materijal za celulozu. Potrebe industrije upućuju na to, da treba pokloniti veću pažnju navedenim vrstama koje dolaze uglavnom pomiješane s drugim vrstama drveća u sastojini. Pravilnim postupanjem tim vrstama brzoga rasta dižemo vrijednost mješovitih sastojina, pa u mladoj dobi sastojina dobivamo proredama vrijedan drvni materijal. Na taj način povećava se financijski efekt gospodarenja. B KULTURE I PLANTAŽE EUROAMERIČKIH TOPOLA Općeniti nedostatak drva za kemijsku preradu iziskivao je i u našoj zemlji način rješavanja koji bi pridonio povećanju proizvodnje drva. Mogućnost povećanja proizvodnje drva u prirodnim sastojinama intenzivnim njegovanjem sastojina, konverzijama sastojinskih i uzgojnih oblika uvijek je bila limitirana prirodnim činiocima. I kod najintenzivnijeg gospodarenja uzgajivač zahvaća samo u sastojinu (selekcijom prirodnih individua, reguliranjem omjera smjese i priliva svjetla u sastojinu), a nikada u tlo. Takav način uzgajanja proizvodnih šuma ostat će u budućnosti vjerojatno samo u prirodnim sastojinama, na tlima u ekološkim prilikama koje nisu pogodne za uvođenje uzgoja drveća brzoga rasta primjenom mehaničke obrade tla i gnojidbe (intenzivne kulture) ili intenzivne obrade tla, fertilizacije i uzgajanja poljoprivrednih međustruktura (plantažni uzgoj šumskog drveća). Plantažni uzgoj i intenzivne kulture šumskog drveća zahtijevaju poznavanje tla i njegovo ispitivanje radi obrade i fertilizacije odgovarajućim hranivima koja će, osigurati visoke prinose drvne mase. Dio nedostatka drva za kemijsku preradu trebalo se riješiti uzgojem vrsta šumskog drveća brzoga rasta. Kod listača se počelo rješavati uzgajanjem euroameričkih topola (euroamerički hibridi iz skupine crnih topola) koje su u svijetu, a i kod nas, pokazale potencijalno velike izglede. Na području Slavonije i Baranje ima dosta površina koje se privode i koje bi još trebalo privesti šumskoj proizvodnji, i normalno je da proizvodnja na takvim terenima treba biti što intenzivnija. Na tom području, posebice na aluvijalima Drave i Dunava, najpovoljniji su ekološki uvjeti za uzgoj topola i vrba. Prije više od petnaestak godina započeo je kod nas u širim razmjerima suvremeni način uzgajanja euroameričkih topola (izbor klonova, tehnološki proces proizvodnje sadnog materijala, primjena obrade tla, gnojidba i dr.). Tako je kod nas plantažno uzgajanje započelo naglo, a zbog toga ponegdje i na terenima gdje zato nisu bili povoljni ekološki uvjeti, a da |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Iz tih razloga su nam omogućeni intenzivniji zahvati u mlađim sastojinama, a da se ne umanjuje njihova proizvodna sposobnost. Prednost intenzivne njege sastojina a) Skraćenje ophodnje i povećanje vrijednosti drvnog materijala »Intenzivnom« metodom prorjeđivanja sastojine brže povećavamo dimenzije stabala, i na manjem broju stabala kumulira se veći prirast, a time se s obzirom na krupnije dimenzije stvaraju i vredniji sortimenti drva. Na taj način u kraćem ciklusu proizvodnje postižemo na manjem broju stabala iste dimenzije stabala kao u duljem procesu proizvodnje na većem broju stabala. b) Povećanje udjela kvalitetnih i vrednijih sortimenata, dobivenih »intenzivnom « proredom Prednosti tzv. »intenzivne« metode prorjeđivanja su u tome što sječom dobivamo vredniji drvni materijal, tj. veći postotak tehničkoga i krupnijeg prostornog drva, a da ukupnu proizvodnju drvne mase ni u kom slučaju ne smanjujemo. Prednost »intenzivnog« prorjeđivanja je očita, uz uvjet da se ne umanjuje prirast totalne drvne mase sastojine, tj. da se ne smanjuje temeljna drvna masa ispod minimuma koji osigurava optimalnu proizvodnju. S ekonomskog stajališta izrađenu drvnu masu možemo smatrati obrtnim kapitalom, dok masa koja je ostala neposječena na eksperimentalnim plohama tretiranim klasičnim načinom (razlika u izrađenoj drvnoj masi između tzv. intenzivne i klasične metode proreda po jedinici površine) predstavlja zaleđenu sirovinu na kojoj se kumulira čak i manji prirast. Također je kod »intenzivnih« proreda i rentabilnost njege veća, jer na istoj površini proredom dobivamo krupniji drvni materijal. Povećanje vrijednosti sastojina i financijskog efekta gospodarenja prijelaznim, vrstama U nizinskim šumama donedavno se poklanjala mala pažnja mekim vrstama drveća kao što su bijela, crna i siva topola te bijela vrba. To su vrste koje se lako regeneriraju, te već u prvoj polovini ophodnje dobivamo vrijedan drvni materijal. Pravilnim gospodarenjem tim vrstama, odnosno ako ih podržavamo kao prijelazne vrste u sastojinama drugih vrsta drveća, osobito u dobi sastojine kad druge vrste još ne mogu dati vrednije Sortimente. To je naročito važno sa šumsko-gospodarskog stajališta, budući da kod nas mlade i srednjedobne ekonomske šume zauzimaju velike površine. U prigorskim i brdskim šumama često se pojavljuju na sječinama trepetljika i breza. Dosad se nastojalo da se one što prije eliminiraju iz sastojina, smatrajući ih nepoželjnim u većoj primjesi u sastojinama drugih |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 47 <-- 47 --> PDF |
V 0) ctf H o Ö u u —. o OH < n < o 3 O SC a I m 3 I q w >—i cd s, 03 O ed o a JS < O o s ES O a rt a CA 3 o ti cd L1 CS B ä o 313 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 46 <-- 46 --> PDF |
u §; o ocu u o oo 0 0 ( N r-H r-~" LO 1 C/5 < a < O N r-* IO > rt 1 Q < Z W > _ Sa o w 1-5 c/5 o 0 0 oo" On o o l w> 3 4-t OJ C/5 o U (N Sj H J u uu3 O 1 o Oj JS i u "—j cd M m u < 13 es T 3 H C/5< öS o-4-1 C/J c OJ ffi Ü oS, O O rt o ft o I O J3 0 RJ o .C s «J a VI 3 o o ft, O a, c O 312 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 45 <-- 45 --> PDF |
rt C7 i—i © 1 C g H o 0 0. t gl -t´ g ca rt ort TT a. w 5 O Q2 m o u w 1-1 3 o PM z > oi a i G O an u ö i n w oj w i-, z< ´U w> o 0. o a +-» C/9 $ oo S-i l i O o a a3OOn a 0 P< & T3 ul-l o I-c a u»2» a u l i o c/3 a uT3 s O uQ< C o cs L> > |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 39 <-- 39 --> PDF |
o ft M « UH > ´CO < Ü C/3 PC o o ö G>W ´ ^ L rt 43 < O Q -t-" 1, | 3 CO o B< u > o I—1 t/] o PM rt I 43 X) Ö fin < 2 o s N P TD U i— i rt M hl rt &i H o o rt C rt o ft a o X X > > X X > X X CJ >CJ u"— 1 tfl u ´C a u >u . ° C/J tu JEJ 0 Ci I t I I 305 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 34 <-- 34 --> PDF |
proizvodnja« zahtijeva od stručnjaka dobro poznavanje bioloških svojstava pojedinih vrsta šumskog drveća, njihov međusobni odnos u mješovitim sastojinama kao i ekonomske zahtjeve vremena u kojem se ta proizvodnja obavlja te uspješnost postavljenog cilja gospodarenja. S obzirom na potrajnost i dugoročnost procesa proizvodnje drvne sirovine šumar-uzgajivač treba uvijek imati pred očima perspektivni razvitak tehnike, društva i potreba na drvu. Usklađivanje svih tih elemenata nije jednostavno i zato se pred šumarskog stručnjaka postavljaju mnogobrojni i složeni zadaci, rješavanje kojih pretpostavlja visoki nivo stručne naobrazbe iz oblasti ekologije, biologije i tehnike tretmana različitih vrsta šumskog drveća i sastojina. Šuma je golema tvornica gdje se proizvodi drvna sirovina, a u kojoj šumarski stručnjaci usmjeruju svoje djelovanje na što bolje održanje trajne proizvodnosti tla (prirodnih sastojina) i na što veću i kvalitetniju proizvodnju drvne mase određene Sortimente strukture. Razmatranja o uzgoju sastojina prikazat ćemo posebno za prirodne, a posebno za umjetno podignute šume (kulture). Kod toga mislimo na prirodnu obnovu sastojina, njegu od osnivanja do konačne (dovršne) sječe i podizanja kultura vrsta brzoga rasta prvenstveno euroameričkih topola. Osvrnut ćemo se na šume nizinskog i brdskog područja te kulture i plantaže auroameričkih topola u priobalnom pojasu rijeka Drave i Dunavu. A PRIRODNE SASTOJINE Početkom dvadesetog stoljeća doseglo se drvo slavonskog hrasta (Quercus robur L.) visoku konjukturu pa su stari hrastici postupno nestajali. Hrast lužnjak je poznat po finoći strukture (uski godovi), elastičnosti drva i svoje lake obradljivosti. Nije čudo da su stari hrastici bili osnova za razvitak jake drvne industrije u devetnaestom stoljeću. Možemo slobodno reći da je to bilo razdoblje skoro isključive mehaničke prerade drva, izuzev malih količina hrastovine (otpaci, grane) za kemijsku preradu (tanin). Razvitkom kemijske industrije početkom dvadesetog stoljeća porasla je i vrijednost bukova drva. Dotada se u mehaničkoj preradi koristila samo njezina deblovina. Obnova sastojina Stare hrastove sastojine prirodno su obnavljane na velikim površinama. Regeneracija se obavljala bez naplodnog sijeka. Obično se sastojina, predviđena za sječu, stavljala u petogodišnju predzabranu, odnosno zabranu za ugon stoke u šumu. Nekoliko godina iza uroda žira obavljala se sječa svih stabala. U prvim godinama iza naplođenja mladim hrastovim biljkama koristi mala zasjena travnatog pokrova i krošnje starih stabala. Po jedinici površine bio je malen broj stabala vrlo rijetkog sklopa. Na taj način su se vrlo uspješno prirodno obnavljali stari hrastici. U današnjim šumama razlikujemo nekoliko gospodarskih tipova sastojina. Prikazat ćemo principe prirodne regeneracije za šumu hrasta lužnjaka i običnog graba te šumu hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 33 <-- 33 --> PDF |
UZGOJNE MJERE I PROIZVODNJA U NEKIM PRIRODNIM SASTOJINAMA I KULTURAMA EUROAMERICKIH TOPOLA SLAVONSKOG PODRUČJA Prof. dr IVO DEKANIĆ, dipl. inž. šum. Predstojnik Katedre za uzgajanje šuma Šumarskog fakuleta Sveučilišta u Zagrebu, Šimunska cesta br. 25 SAŽETAK. Ovaj rad sadrži rezultate istraživanja o odnosu uzgojnih radova (prorjeđivanja) i proizvodnje u nekim sastojinama prirodnih šuma te praćenje razvoja i proizvodnje drva nekih kultivara euroameričke topole. Od prirodnih šuma obrađene su sastojine zajednica: gorske šume bukve (Fagetum croaticum pannonicum Horv.), šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto elatae — Querco-Car pinetum croaticum Horv.). Udkultura uzgajanja cv. ovih topola: Populus euroamericana dani su rezultati cv. marilandicakirna), (u predjelima Daljski Porić, Veliki Bajar i Si Španjolska cv. robusta (u predjelima ada i Sikirna) te cv. clon 1-214 (u predjelima Španjolska ada i Sikirna). Za prirodne sastojine autor preporuča intenzivnu njegu (prorjeđivanje) uz uvjet da se ne umanjuje totalna drvna masa sastojine te potreba korišćenja i »prijelaznih vrsta«, kao breze i trepet- Ijike, koje se prirodno razmnožavaju na sječinama u prigorskih i brdskim šumama. Od topola najveću proizvodnju bez obzira na lokalitete imala je cv. marilandicu, manju od ove klon I — 214, a najmanju cv. robusta. (op) Privredni napredak naše zemlje postavlja pred šumara uzgajivača nove zahtjeve u proizvodnji drvne mase, a zahtjevat će i u buduće povećanje proizvodnje u šumarstvu, kako bi po količini tako i po vrijednosti proizvedenih sortimenata. Povećanje proizvodnje drva danas je uvjetovano, a ujedno i limitirano prirastom naših šuma kao i nemogućnošću neograničenog proširenja njihovih areala. Donedavno se proizvodnja u šumarstvu promatrala gotovo samo na osnovi djelatnosti iz područja eksploatacije šuma. Međutim, osnovu predstavlja biološka proizvodnja drvne mase (sirovine), a eksploatacija drvne mase predstavlja samo završnu fazu toga proizvodnog procesa. Ta »biološka |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Tabela 11 POPULUS EURAMERICANA cv. ROBUSTA Područje: OSIJEK Predjel: ŠPANJOLSKA ADA Pokusna ploha: 2 DINAMIKA DEBLJINSKOG, VISINSKOG I VOLUMNOG RASTA I PRIRASTA Sadnja: 273 topole po ha ili 36,6 m2 po stablu Staro; >t cm m ma/ha u plar itaži ds P r s hs Pr 8 M Prs Zasađena sadnica 2,0 — 2,7 — 0,16 1 3,7 1,7 4,0 1,3 0,85 0,69 2 8,6 4,9 7,3 3,3 6,52 5,67 3 14,5 5,9 10,4 3,1 23,23 16,71 4 18,8 4,3 13,3 2,9 47,50 24,27 5 21,6 2,8 15,9 2,6 72,95 25,45 6 23,6 2,1 18,2 2,3 98,55 25,60 7 25,1 1,5 20,3 2,1 123,78 25,23 8 26,3 1,2 22,1 1,8 147,42 23,64 9 27,3 1,0 23,6 1,5 169,28 21,86 10 28,2 0,9 24,7 1,1 190,04 20,76 11 29,1 0,9 25,8 1,1 209,69 19,65 12 29,8 0,7 26,8 1,0 228,64 18,95 13 30,5 0,7 27,7 0,9 246,66 18,02 14 31,0 0,5 28,5 0,8 263,13 17,47 15 31,5 0,5 29,2 0,7 280,85 16,72 ds = srednji promjer M = totalna masa hB = srednja visina pr„ = godišnji prirast |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 50 <-- 50 --> PDF |
es d c t/) H o cu b o c uu u I—I 3 O H d o > Cd oG Q e is o § T3 O a Ü z o z o ffl w9< w y: O LH a cd Ö >3 0 O i—i c7) Tl. 1—1 z< § < >->Z H i—i et > es o ´S 3 0) BS C CS X X X -a 0 bO o 3 < CS O D< X X 0 H J3 « 3 « s< s^> f) T 3 0 O O o CS ^o vO T 3 0) >H O a CL) I—i ´C T 3 w 0 " C fa a ft CL) T´ =-> a !/> &O >c-> a II II II ra . O * |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 49 <-- 49 --> PDF |
S a 2 a o | rt > 13 H s? 3 ´3 -a a | >U O o u <—1 J_» SS « M 2 9 « J J On -p w > u o G w IH JZ U O TJ *-* C/J 3 rt oo oo" ti rt co o ^3 (U s ° L u CO rt < B 06 c/i O « rt T3 rt O 43 P O o ´00 2 Ü > o -a W H 1 a < c | I—( 06 UH 1 "2 oo" >ü o I u a o C/I s a s i» rt r* +- CO I U rt -4 rt g rt o O C/3 O O |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Na pokusnoj plohi IV (»intenzivna proreda«) posječeno je 123,7 m3/ha, a prirodno je odumrlo 43,9 m3/ha (kontrolna pokusna ploha VI). Drvna masa, posječena i iskorištena na pokusnim plohama I i IV, predstavlja obrtni kapital, a drvna masa (dio) na kontrolnim pokusnim plohama predstavlja zaleđenu sirovinu. Dodamo li tome da smo putem intenzivnih, a i drugih načina prorjeđivanja, povećavali kvalitetu i kvantitetu drvne mase te privredi osiguravali kontinuiranu sirovinu, tada možemo utvrditi da smo u sastojinama mnogo učinili s biološkog stajališta s obzirom na njihov perspektivni razvitak. Na drvnoj je industriji da i takav sitni materijal iskoristi (kemijska proreda). Za spomenute sastojine i pokusne plohe prikazali smo dobne i tečajne priraste na Tab. 6. U mladim sastojinama slavonskog hrasta lužnjaka između 14. i 30. godine starosti kod primjene »intenzivne« prorede prosječna godišnja proizvodnja totalne drvne mase iznosila je 11,3 m3 ha, a kod primjene tzv. »klasične « metode prorede 10,7 m3/ ha, Intenzitet je u oba slučaja bio približno isti. Kod sastojina kitnjaka i običnog graba u intervalu između 21. i 37. godine starosti prosječna godišnja proizvodnja kod tzv. »intenzivne« metode prorede bila je 8,9 m3/ha, a kod primjene tzv. »klasične« metode 8,4 m3/ha. Napominjemo da je u odnosu na kontrolne eksperimentalne plohe koje su bile prepuštene spontanom razvoju (nisu bile tretirane), proizvodnja je u spomenutim slučajima — naravno uz isti turnus prorjeđivanja — uvijek bila manja. U prvom slučaju, u intervalu između 14. do 30. godine starosti sastojina proizvedeno je prosječno godišnje 8,6 m3/ha. U drugom slučaju u intervalu između 21. i 37. godine starosti sastojine proizvedeno je 7,6 m´Vha. Iz toga proizlazi, da se prorjeđivanjem (kod toga mislimo na selekciju stabala, reguliranje svjetla i omjera smjese) može u mladim mješovitim sastojinama u ranijim razvojnim stadijima povećati proizvodnja drvne mase uz povećanje kvalitete stabala u sastojini (selektivno i debljinski). U srednjodobnim sastojinama hrasta kitnjaka prikazali smo rezultate istraživanja s obzirom na intenzitete proreda, drve mase po hektaru i prirasne mogućnosti takvih sastojina (Tab. 7). Rezultati pokazuju da je tečajni prirast skoro isti na pokusnoj plohi XX i XXI, iako je drvna masa poslije prorede bila različita (268,3 m3/ha i 320,7 m3/ha), a isto tako i intenziteti proreda 25,2% odnosno 14,4%. Iz dobivenih rezultata istraživanja vidljivo je da je »biološki potencijal« sastojine, tj. rast i prirast relativno veći (nekoliko puta manja drvna masa po hektaru proizvodi jednaku ili veću drvnu masu) što je sastojina mlađa. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 44 <-- 44 --> PDF |
85 rt -u I > B u o 3 rt g > U a p o s 00 I O ci oo oo CTN oo g o s L l-l « o c MS a $ U) trn I1 0 W s § Os 3>-< g c/3 w a > C/3 li 3j u3 8 o 2 < 1 1 i-« 0> >N rt D 8 a. J « < "53 0 C/> i/i H "3 I3 u N«^ o OJ pU OJ o 3 u l» 3 rt <0 IH t- O ft rt U +-» a ´N -3 JJ o 0 o u jjjj c On —) t/> a, u ´C a a rt ,0 o 310 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Smatramo da »klasična« metoda prorjeđivanja kod nas predstavlja (više ili manje) uobičajeni način, a karakterizira je umjereni zahvat po masi u proizvodnom dijelu sastojine (dominantna i nuzgredna etaža), a jaki u pomoćnom dijelu sastojine (podstojna etaža). Svrha je takvog zahvata da se održi odnosno poveća čistoća debla od grana gušćim sklopom stabala u proizvodnom dijelu sastojine naročito najvrednijih vrsta drveća mješovite sastojine. Primjena navedenih metoda proreda osniva se na biološk o gospo darskoj klasifikaciji stabala u sastojini (Dekanić). U mladim i mješovitim sastojinama slavonskog hrasta lužnjaka (Genisto elatae — Quercetum roboris Horv. 39) za vrijeme između četiri prorede (kod prve prorede sastojina je bila stara 14 godina, a kod četvrte 30 godina) prosječno povećanje promjera u prsnoj visini u proizvodnom dijelu sastojine bilo je kod »intenzivne« prorede kod hrasta lužnjaka 4,6 cm, a kod poljskog jasena 4,1 cm. Kod primjene tzv. »klasične« prorede, a približno istog intenziteta, to povećanje je iznosilo kod hrasta lužnjaka 3,5 cm te kod poljskog jasena 3,8 cm. Ti rezultati najjasnije ukazuju na to da na kvalitativni prvenstveno debljinski prirast najhitnije utječe način prorede odnosno tzv. »intenzivna« proreda kod tretiranja određenih vrsta drveća. Što je sastojina mlađa, to je njezino reagiranje jače, tj. »biološki potencijal« je intenzivniji. Na slijedećim tabelama prikazat ćemo neke rezultate dugogodišnjih istraživanja različitih metoda i intenziteta proreda. Povećanje drvne mase poslije prve prorede, posječena drvna masa, intenzitet sječe i ukupni prirast sastojina od početka njegovanja prikazani s na Tab. 2 za šumu hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom, a na Tab. 3 za šumu kitnjaka i običnog graba. Na pokusnim plohama I i IV provođene su prorede s jakim intenzitetima u proizvodnom dijelu sastojine (»intenzivna proreda«), a na pokusnim plohama II i V jaki intenziteti bili su u pomoćnom dijelu sastojine (»klasična proreda«). Pokusne plohe III i VI poslužile su kao kontrolne (0-te) i u njima nisu provođeni nikakvi uzgojni radovi, nego su samo registrirani — između pojedinih proreda — prirodni mortalitet stabala. Iz dobivenih rezultata vidljivo je, da je na pokusnoj plohi I proizvedeno 180,2 m:i/ha, a na pokusnoj plohi III svega 137,7 m:)/ha. Na pokusnoj plohi IV proizvedeno je 143,0 m´Vha, a na pokusnoj plohi VI svega 122,3 m:!/ha. Proizvedena i posječena drvna masa te ukupni intenzitet sječe tijekom četiri prorede na tim pokusnim plohama prikazani su na Tab. 4 i 5. Rezultati pokazuju, da je na pokusnoj plohi I (»intenzivna proreda« posječeno 128,3 nVVha, a na pokusnoj plohi III (kontrolna) prirodni mortalitet stabala po masi iznosio je 26,9 m3/ha tijekom četiri prorede. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 42 <-- 42 --> PDF |
jakog intenziteta u krošnjama dominantnih stabala. Istraživanjima je dokazano, da je i osrživanje jasenovih stabala manje ako su krošnje jasenovih stabala veće. Spomenuti primjeri jasno govore o tome kako se donedavno pogrešno primjenjivao isti način, pa i intenziteti prorjeđivanja glavnih vrsta u mješovitim sastojinama hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Ekonomska opravdanost različitih metoda i intenziteta proreda s obzirom na kvalitativni i kvantitativni prirast Ekonomičnost prorjeđivanja promatramo o obzirom na primjenjene metode pomoću udjela sortimenata u masi, dobivenoj proredom, a i s obzirom na intenzitet putem ukupno posječene drvne mase proredom bez obzira na dio pojedinih sortimenata u toj masi; zatim je promatrao — što je i najvažnije — preko odraza metoda i intenziteta na budući razvoj sastojine po ukupnoj proizvodnji kao i po prirastu vrijednosti s obzirom na kvalitetu. Taj rezultat odnosno ostvarenje intencije s obzirom na razvoj sastojine možemo ocijeniti tek nakon određenoga vremenskog perioda koji u minimumu odgovora jednom turnusu proreda. Elementi kakvoće stabala očituju se u visinskom i debljinskom prirastu te čistoći deblovine od grana. Istraživanja o utjecaju proreda u mladim mješovitim sastojinama pokazala su, da različite metode kao i različiti intenziteti prorede — uz uvjet minimalne drvne mase (temeljne) za optimalnu proizvodnju — nemaju bitni utjecaj na visinski prirast. U mladim sastojinama pokazalo se također da to nema neki vidniji utjecaj na čistoću deblovine od grana. Prema tome, poboljšanje kvalitete stabala odnosno deblovine vidimo u povećanom debljinskom prirašćivanju stabala. Istraživanjima je utvrđeno, da je za kvalitativan prirast bitan način prorede, a tek onda intenzitet prorede. Kao primjer navodimo, da smo na eksperimentalnim plohama u gospodarskoj jedinici »Jamaričko brdo« u intervalu između četiri prorede primjenom tzv. »intenzivne« prorede u mješovitom sastojinama kitnjaka i običnog graba (»Querco-Carpinetum croaticum Horv.) u starosti sastojina kod prve prorede od 21 godinu, a kod četvrte prorede u starosti od 37 godina u proizvodnom dijelu sastojina kod hrasta lužnjaka imali povećanje prosječnoga prsnog promjera za 6,0 cm. Kod primjene tzv. »klasične« metode prorede, gdje je intenzitet prorede po masi bio približno isti, povećanje srednjega prsnog promjera kod stabala lužnjaka iz proizvodnog dijela sastojine iznosilo je samo 4,5 cm. Napominjemo da »intenzivnu« metodu prorede karakterizira jak zahvat u proizvodnom dijelu sastojine (dominantna i nuzgredna etaža sastojine), a slabi u pomoćnom dijelu sastojine (podstojna etaža sastojine). Kod takvog načina prorjeđivanja pomoćni dio sastojina ima funkciju zasjenjivanja deblovine, tj. održavanje odnosno povećanje kvalitete deblovine elitnih stabala, jer je zbog jakog zahvata sklop krošanja dominantne i nuzgredne etaže sastojine privremeno prekinut, a spomenuti pomoćni dio također obavlja i zaštitnu funkciju tla (održavanje svježine i sprečavanje eventualno pojave korova odnosno erozije). |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 41 <-- 41 --> PDF |
nje koje nam treba osigurati u budućnosti kvalitetu, kvantitetu i optimalnu sortimentnu strukturu. To su razvojni stadiji koji omogućuju najintenzivnije, ali zato i najdelikatnije zahvate u sastojini. Važnost bioloških svojstava vrsta šumskog drveća kod njege sastojina Intencija i želja svakoga šumara-uzgajivača je da se kod prirodne regcneracije formira mješovita sastojina, da bi se što bolje koristila produktivnost tla s obzirom na različite zahtjeve pojedine vrste drveća na hraniva u tlu, fizikalna i kemijska svojstva tla, da se što bolje koristi svjetlost koja je vrlo važan činilac u proizvodnji drvne materije, te da se ublaže moguće katastrofe uslijed bioloških kalamiteta. S obzirom na različita biološka svojstva pojedinih vrsta drveća u mješovitim sastojinama smatramo poželjnim, da se u prvim razvojnim stadijima (pomladak i mladik) formiraju grupice istih vrsta drveća da bi došlo do potenciranog izražaja pozitivnih nasljednih svojstava, budući da dolazi do konkurencije u rizosferi i u prostoru iznad tla među individuima iste vrste određenih bioloških, ali različitih individualnih osobina. U kasnoj dobi sastojine zbog prirodnog izlučivanja stabalaca, čišćenja i proreda formirat će se sastojina koja će biti stablimične strukture s obzirom na prostorni razmještaj stabala u sastojini. Poznavanje biologije određenih vrsta šumskog drveća i sastojina u njihovoj međusobnoj konkurenciji, zatim u odnosu na njihovo horizontalno i vertikalno rasprostranjenje, klimu, tlo ekspoziciju i inklinaciju neobično je značajno i neophodno, jer poznavanje i pravilna primjena biološke nauke u intenzivnoj šumskoj proizvodnji jeste i bit će odlučan čimbenik. Utjecaj cilja gospodarenja na način i intenzitet zahvata u sastojinu Ekonomski zahtjevi — obuhvaćeni u postavljenom cilju gospodarenja — uvjetuju način i intenzitet uzgojnih zahvata u sastojini. Relativno dugotrajan proces »biološke proizvodnje« drvne sirovine objektivni je uzrok sporog održavanja i uočavanja modernog tretmana u gospodarenju šumama. Za istu vrstu drveća primjenjuju se, u danim okolnostima, različiti načini a i intenziteti zahvata, da bi se postigao postavljeni cilj. Za primjer ćemo uzeti hrastovinu. Hrast lužnjak i kitnjak su vrste drveća kod kojih širina godova i danas igra veliku ulogu s obzirom da o njoj zavisi kakvoća drva, prema tome i vrijednost sirovine za daljnju preradu. Ako želimo uzgojiti hrast kvalitetne srukture, tj. uskih godova i lakše obradljivosti, morat ćemo prema tome uskladiti i način (metodu) kao i intenzitet prorjeđivanja. Jaki intenzitet u krošnjama dominantnih stabala pogodovat će pojačanom prirastu u debljinu, a time ujedno i proizvodnji drva grube strukture, tj. širokih godova i teže obradljivosti. Prema tome, za postizanje istih dimenzija stabala hrasta za kvalitetnu strukturu potrebno je više vremena (dulja ophodnja) nego za hrastovinu grube strukture, kakvu možemo proizvesti u kraćoj ophodnji. Kod običnog i poljskog jasena kvaliteta drva je u direktnoj zavisnosti o širini goda. Što su, naime, godovi kod jasenovine širi, kvaliteta drva je bolja. Prema tome, kod tretmana te vrste moramo uvijek provoditi prorede |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 40 <-- 40 --> PDF |
U regularnim (pravilnim) sastojinama visokoga uzgojnog oblika listača i četinjača u prvim dobnim razredima (do 20 godina rasta i od 20 — 40 godina rasta) pruža se mogućnost uzgajivaču za usmjereno formiranje kvalitetnih sastojina (selekcija) i udjelu jedinih vrsta drveća u smjesi kod mješovitih sastojina (forsiranje vrsta drveća vrednijega i većeg volumnog prirasta). Dosadašnja istraživanja su pokazala da je u spomenutim dobnim razredima kod naših autohtonih vrsta šumskog drveća »biološki potencijal« najizrazitiji. Važno je istaći da su sastojine navedenih dobnih razreda više ili manje prepuštene spontanom razvoju. Razloge treba tražiti u nerentabilnosti eksploatacije sitnog drvnog materijala, jer se njegom sastojina tih dobi u velikoj mjeri dobivalo sitno prostorno drvo, a u malom postotku i sitni tehnički sortimenti. Gledajući s biološkog stajališta, u sastojinama prepuštenim spontanom razvoju proizvodi se manje vrijedna, a i volumno manja drvna masa, jer se pravovremeno ne obavlja selekcija stabala, te u mladosti dominantno mjesto zauzimaju stabalca iz panja i predrast, posljednji u većini slučaja loš, te vrste drveća kratkog vijeka (pionirske) drvna masa kojih se praktički ne dospije koristiti. Za privredu zemlje to je, u svakom slučaju, gubitak jer i ta kvalitetno lošija drvna masa ostaje zaleđena sirovina, dok bi se sječom i unovčenjem takvoga drvnog materijala stvarao obrtni kapital. Dobre komunikacije i razvitak kemijske industrije na bazi drva kao sirovine trebaju riješiti i taj nedostatak njege mladih sastojina zbog nerentabilnosti. Geneza i razvojni stadij sastojina Najveću mogućnost za intenziviranje proizvodnje u šumarstvu njegovanjem sastojina pružaju regularne sastojine visokoga uzgojnog oblika (jednodobne sastojine). Sastojine takvoga uzgojnog oblika nastale su, uglavnom, prirodnom regeneracijom, a vrlo malen postotak čine kulture podignute umjetnim putem. Ako su nastale prirodnom regeneracijom, takve sastojine su manje ili više mješovite. U većini slučaja one su prepuštene spontanom razvoju sve do dobi odnosno do razvojnog stadija, kada tretiranjem (sječom stabala) daju takav drvni materijal, unovčenjem kojega se mogu pokriti troškovi njege. To su, sa stajališta uzgoja, neredovito zakašnjela čistoća i prorede. Kako svaka vrsta drveća u različitim fazama svoga razvoja i razvojnog stadija sastojine ima i različite zahtjeve za svjetlom, a općenito su i ti zahtjevi različiti u međusobnom odnosu jedne vrste prema drugoj, to će i dinamika .rasta i prirasta pojedinih vrsta drveća biti različita u mješovitoj sastojini. Neobično je važno komparativno poznavanje biološko-ekoloških svojstava više vrsta drveća u međusobnoj konkurenciji. Tako će heliofilne vrste drveća u jednoj mješovitoj sastojini prije postići svoju kulminaciju visinskoga, debljinskog, pa i volumnog prirasta. Najintenzivniji je rast u razvojnom stadiju mladika. To je doba sastojine koje je najpogodnije za formiranje poželjnoga optimalnog omjera smjese, a u razvojnom stadiju koljika i letvika pogodno je za najintenzivniju selekciju, provođe 306 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 38 <-- 38 --> PDF |
ali se još mora osigurati zaštita pomlatka od izloženosti suncožaru i mrazu. Naglo i jako prekidanje sklopa može dovesti do upale kore zbog direktnog djelovanja sunca. Time se smanjuje tehnička uporabljivost bukovine. Konačni, odnosno dovršni sijek obavlja se cea 10 godina nakon naplođenja. Na području južnog Papuka izveli smo pokus sa svrhom da prirodno obnovimo bukovu sastojinu bez dugotrajnoga pomladnog razdoblja. Naplodno razdoblje (vrijeme od pripremnoga do naplodnog sijeka), koje u pravilu treba biti jednako periodicitetu dobrog uroda bukovih sastojina sjemenom, zamijenili smo turnusom progalne ili svijetle prorede. Pokazalo se da je regeneracija već nakon prvoga progalnog sijeka dobro uspjela na pokusnim plohama XXIV i XXV. Drvna masa poslije sječe iznosila je 343,3 m3/ha odnosno 298,5 m3/ha, a intenzitet prorede bio je 15% odnosno 19%. Na pokusnim plohama XXVI i XXVII, gdje je drvna masa iznosila 411,1 m3/ha odnosno 453,6 m3/ha, a intenzitet prorede bio je 13% odnosno 15%, regeneracija je djelomično uspjela (Tab. 1). Prema tome, kod normalne sastojine i drvne mase cea 350 m3/ha regeneracija uspijeva (jer je dovoljno svjetla na na tlu), dek veća drvna masa po hektaru otežava prirodnu obnovu (zbog potpunog sklopa i nedovoljnog pristupa svjetla na tlo). Kod progalne prorede intenzitet sječe bio je gotovo dvostruko slabiji nego kod klasičnog pripremnog sijeka, stabla dolaze u samostalan položaj, a tečajni prirast je bio tek neznatno umanjen. Kod klasičnoga pripremnog sijeka zbog jačeg intenziteta sječe na taj je prirast znatno manji. Provedbom još jedne takve progalne prorede (u pravilu se posiječe tečajni prirast između dvije prorede) sastojina će biti potpuno regenerirana, pomladak dovoljno ojačao da se može provesti dovršni sijek. Prednost takvog načina regeneracije bukovih sastojina je u neznatnom smanjenju tečajnog prirasta sve do konačnog sijeka, a kod provedbe konačnog sijeka veća je drvna masa, a time rentabilnija eksploatacije. Znači da normalnom njegom sastojina i pojačanim intenzitetima prorede pri kraju ophodnje možemo zamijeniti klasični način (sve faze oplodne sječe) prirodne obnove takvih sastojina. Njega sastojina Za razliku od ostalih radova i mjera koje bi trebalo planski provoditi u cilju povećanja i poboljšanja proizvodnje u šumarstvu, posebnu pažnju treba obratiti na radnje i mjere kao što su na primjer konverzija sastojinskih oblika (izmjena vrsta drveća) i uzgojnih oblika (izmjena načina gospodarenja), primjena agrotehnike, oplemenjivanje sastojina (introdukcija vrsta drveća većega volumnog i vrijednosnog prirasta u postojeće mlade sastojine) te podizanje intenzivnih kultura i plantaža. Sve to naravno zahtijeva dugoročnije ulaganje znatnijih financijskih sredstava. Njega šuma (kod toga mislimo na čišćenje i prorede sastojina) osigurava određeni drvni materijal a i financijski efekt pored podizanja proizvodnih mogućnosti i poboljšavanja strukture kvalitetnih sortimenata sastojina u budućnosti. Osnovno je kod toga da znamo do kojeg se intenziteta (po masi) može zahvatiti u sastojinu, a da se ne umanji proizvodnja drvne mase i njezina kvaliteta u određenoj dobi sastojine, te kako uskladiti biološka svojstva drveća i postavljeni cilj rentabilnog gospodarenja. 304 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 37 <-- 37 --> PDF |
nja redovito nastaju u mladim sastojinama, kada jasenova stabalca imaju još glatku koru. U spomenutim sastojinama stabla su loše kvalitete. Redovito su slabog uzrasta, kriva te velikoga smeđeg srca. Pored edafskih činilaca utječu na kvalitetu i kasni mrazevi, na koje je jasen osjetljiv pa studen i led koji svojim pritiskom iskrivljuje i lomi mlada jasenova stabalca. Stabla su redovito zadebljalog pridanka. Na prvi pogled izgleda, da je pomlađivanje ovih sastojina teško zbog negativnog utjecaja vode. Međutim, pokazalo se da poljski jasen uspješno osvaja bare. Svojim brzim rastom u mladosti može izbjeći negativan utjecaj vode. Kod prirodne obnove takvih sastojina, s obzirom da je od glavnih vrsta drveća jasen najheliofilniji, provodimo oplodnu sječu u dva sijeka, tj. obavljamo samo naplodni i dovršni sijek. Tamo gdje u većoj mjeri postoji opasnost od leda i zamočvarenja, trebalo bi između naplodnoga i dovršnog sijeka interpolirati i naknadni sijek. U tom (bi slučaju stabla, ostavljena za dovršni sijek, imala funkciju prirodne crpke za vodu, sprečavala bi u većoj mjeri zamočvarenja i podnosila glavni teret leda. Na taj bi se način olakšao razvoj mladika u mlađoj dobi. Većinom su takve sastojine redovito guste budući da u mladosti nisu njegovane, vjerojatno zbog mokrog terena i poplava koje otežavaju iznošenje posječenoga i izrađenog drvnog materijala, ili se ta njega provodila slabim intenzitetom. U takvim je sastojinama potrebno već od mladosti provoditi intenzivne zahvate, da jasenova stabalca formiraju što ljepšu i jaču krošnju. Na taj način posješujemo debljinski prirast i u kraćoj ophodnji uzgajamo stabla krupnijih dimenzija. To ne možemo postići intenzivnim zahvatima u srednje dobnim i starijim sastojinama jer jasenova stabla tada već slabo reagiraju na svjetlo. Gorska šuma bukve (Fagetum croaticum pannonicum Horv.). Bukovina se nekada u Slavoniji smatrala bezvrijednim drvom, a služila je samo za ogrijev. Slavonska bukovina — bijela, fina i lake obradljivosti — počela se na pilanama iskorišćivati koncem devetnaestog stoljeća. Velike površine, obrasle bukovim šumama u Slavoniji (Papuk, Psunj, Krndija i Dilj-gora) bile su pravi rudnik u početku za mehaničku, a kasnije sve više za kemijsku preradu. Bukva (Fagus silvatica L.) je vrsta vrlo osjetljiva na mraz i žegu (insolacija), ali zato odlično podnosi zasjenu i isključivo se prirodno obnavlja pod zastorom krošanja starijih stabala. Prirodna se regeneracija obavlja oplodnom (postupičnom) sječom u nekoliko navrata. Pripremni sijek treba da osigura krošnjama stabala što više svjetla za bolju fruktifikaciju, a na tlu za uspješnije rastvaranje listinca i pripremu tla za prihvat sjemena. Treba izbjegavati prenaglo i jako prekidanje sklopa u sastojinama zbog opasnosti štetnog djelovanja vjetra (bukva se relativno plitko zakorjenjuje) i mogućnosti zakorovljenja tla. Naglašavamo da je korov velika zapreka uspješnom pomlađenju bukovih sastojina. Naplodni sijek se u pravilu provodi one godine kada sastojina dobro rodi sjemenom. Nakon nekoliko godina provodi se naknadi sijek jer bukov pomladak za uspješan razvitak traži nešto više svjetla. Prema stanju pomlatka provodi se jedan ili više naknadnih sijekova, |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 36 <-- 36 --> PDF |
jasen glavna pažnja uzgojnih zahvata treba biti usmjerena prema poljskom jasenu. Istraživanjima je utvrđeno, da je drvo poljskog jasena to kvalitetnije, što su mu godovi širi. Prema tome, u takvim sastojinama uzgojne zahvate trebamo obavljati intenzivnije i po vremenu i po drvnoj masi, da bismo jasenu omogućili što veći debljinski prirast. Znači, da bismo u ophodnji od 60 do 80 godina mogli kod jasenovih stabala postići dimenzije od oko 50 cm u prsnoj visini. Sada se postavlja zanimljivo pitanje da li bi trebalo gospodariti i s lužnjakom u tim sastojinama u istoj ophodnji. Smatramo da bi to bila ekonomska šteta, i da bi hrast u takvim sastojinama trebao imati dvostruku ophodnju nego što bi je imao poljski jasen. Na to nas upućuju i podaci o broju stabala u našim starim hrasticima, kulminacija volumnog prirasta, vrijednost njegova drva i vitalnost. Nizinski brijest propada od holandske bolesti, i na njega ne možemo računati, a poljski jasen kvalitetno pada u kasnoj dobi jer u većoj mjeri dolazi do stvaranja smeđe srži. Zbog toga moramo u takvim sastojinama prići elastičnijem gospodarenju, kako u pogledu prirodne obnove sastojina tako i u daljim uzgojnim zahvatima, a ne da se kao dosada jednako tretiraju poljski jasen i lužnjak. U nizama, gdje je tlo kroz dulji period godine prekomjerno mokro i gdje su oscilacije nivoa gravitacijske podzemne vode u kratkim vremenskim intervalima znatne, tu su sastojine daleko manje vrijedne. Stabla su manjih visina, granata i češće zakrivljena. Lužnjak se ovdje u srednjoj dobi često počinje sušiti od vrha, a unatrag nekoliko desetaka godina već je počeo propadati i poljski jasen. U tim se sastojinama vidi mnogo suhovrhih jasena, a naročito u sastojinama iznad 60 — 80 godina starosti. Moramo spomenuti da je lužnjak tu vitalniji od poljskog jasena. Sastojine su rijetkog sklopa, bez podstojne etaže, tako da prizemno rašće gotovo posvuda pokriva tlo. Predmijeva se da je uzrok lošem stanju takvih sastojina velika oscilacija podzemne vode, naročito u kratkim vremenskim intervalima. U takvim je sastojinama otežano prirodno pomlađivanje zbog zakorovljenja tla i slabog obrasta. Slabi obrast prouzrokuje zamočvarivanje tla zbog smanjenog broja stabala koje služi kao prirodna crpka za vodu iz tla. Za vrijeme ljeta u tim se sastojinama tla isušuju i raspucavaju. Na takvim terenima bile bi mjere za poboljšanje životnih uvjeta sastojina površinska odvodnja i omogućivanje — već od mladosti — razvoja jakih krošanja stabala lužnjaka, a napose poljskog jasena. Opservacijama je konstatirano, da se uglavnom suše vrhovi onih stabala — to vrijedi naročito za poljski jasen — koja imaju uske i male krošnje. Ta opažanja nam ukazuju na to, da takve sastojine moramo intenzivno njegovati već od mladosti, tj. uzgojni zahvati moraju biti jaki, da se što prije formiraju jake krošnje. Sastojine poljskog jasena (Leucoio-Fraxinetum angustifoliaeGlav.) nalaze se na relativno najnižim terenima gdje dulje vrijeme stagnira poplavna ili oborinska voda. Poljski jasen uspijeva gotovo bez konkurencije ostalih vrsta drveća koje rastu na takvim terenima, jer podnosi najbolje vodu koja stagnira. Tipične sastojine poljskog jasena po vrijednosti su na zadnjem mjestu naših nizinskih šuma. Ekonomsku vrijednost umanjila im je i jelenska divljač, koja ogrizanjem kore redovito najljepših stabala u mladosti oštećuje kambij. Zbog toga se deformiraju stabalca, a vjerojatno nastupa i ranije osrživanje te prodiranja gljivica. Takva ošteće |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Sastojine hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris Rauš) vrlo su gospodarski vrijedne sastojine. Prirodno pomlađivanje tih sastojina otežano je prisustvom običnog graba zbog njegova lakog i obilnog pomlađenja, dok su u odraslijim sastojinama uzgojni zahvati olakšani upravo zbog njegova prisustva. Pomlađivanje tih sastojina treba obavljati tako, da se dade prioritet lužnjaku. Kod pripremnoga odnosno progalnog sjeka treba sjeći grab. Najpovoljnije je, da se takav sijek provede tijekom ljeta zbog toga da se umanji izbojna snaga graba iz panja, te da eventualno neodrvenjeni izbojci tijekom zime promrznu. Poželjno je, da se takav sijek provede u godini kada se očekuje dobar! urod hrasta. Godinu ili dvije iza naplođenja, ukoliko sastojina nije već progaljena, posiječe se jedan dio lužnjakovih stabala (oko 1/2), da se pomlatku omogući veći priliv svjetla. Ukoliko cijela površina nije dovoljno naplođena, ostavljaju se sjemenjaci još oko 2—3 godine iza ponovnog uroda. Iako je lužnjak heliofilna vrsta drveća, ipak je njegovu pomlatku potrebna rijetka zaštita krošanja starijih stabala u prvim godinama života. Već u tijeku pomladnog razdoblja treba mladu sastojinu njegovati. Grab u mladosti brže raste od lužnjaka, otporan je na mraz i zbog tih svojih |bioloških svojstava ima prednost pred lužnjakom. Stoga treba sve nadrasle grabove odstranjivati odnosno prevršivati. Nakon maksimalnoga visinskog prirasta lužnjaka — a to je u dobi od oko 20 — 30 godina — treba grab uzgojnim zahvatima potisnuti u nuzgrednu i podstojnu etažu te prići intenzivnim zahvatima u dominantnu etažu, tj. među hrastova stabalca. Zbog prisutnosti graba u donjim etapama sastojine olakšani su jači zahvati u sastojim bez opasnosti za kvalitet hrastovine (izbijanje živica) te izlaganja tla negativnom djelovanju sunca i atmosferilija. Kod intenzivnih zahvata — po vremenu i drvnoj masi odnosno temeljnici — posješuje se prirast p. debljinu. Ukratko, u kraćoj ophodnji postižu se dimenzije, koje bi se inače postigle tek u dužoj ophodnji. S ekonomskog gledišta to je najpovoljniji oblik hrastovih sastojina. Šume hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (Genistoelatae-Quercetum roboris Horv.) ekonomski su vrlo vrijedne sastojine i tipični »producenti« čuvene slavonske hrastovine. U tim sastojinama često se nalazi uz nizinski brijest i vez. U stablimičnoj primjesi često je prisutna bijela i siva topola, trepetljika, crna topola, bijela vrba i crna joha. Podstojna etaža sastojine nije izražena, a pogotovo ne sada nakon masovnog sušenja brijesta uslijed holandske bolesti. Oplodnu sječu u tim sastojinama treba provoditi tako, da pogodujemo pomlađenju lužnjaka koji je u uzgojnom pogledu najslabiji. Poljski jasen i nizinski brijest u takvim se sastojinama lako i obilno pomlađuju, a u mladosti su bržeg rasta od lužnjaka. Kod pomlađenja poljskog jasena u tim mu sastojinama mnogo pomaže poplavna voda koja raznosi sjeme poljskog jasena. S ozbirom da nema izrazite podstojne etaže, zahvati kod njegovanja hrasta trebaju biti po vremenu intenzivni, a po masi odnosno temeljnici umjereni, tako da se spriječi izbijanje živica jer bi se njima umanjila kvaliteta deblovine. Te su sastojine pogodne za proizvodnju lužnjaka fine strukture, tj. drva uskih godova. To se naročito odnosi na one sastojine, gdje u smjesi prevladava lužnjak. Tamo gdje u smjesi prevladava poljski 301 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Tabela 12 Područje: DINAMIKA Staros 1 u plar itaži 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 POPULUS EURAMERICANA cv. ROBUSTA OSIJEK Predjel: SIKIRNA Pokusna ploha: 42 DEBLJINSKOG, VISINSKOG I VOLUMNOG RASTA I PRIRASTA Sadnja: 273 topole po ha ili 36,6 mpo stablu cm m ma/ha ds Prs K P r s M P r s Zasađena sadnica 2,3 — 2,6 — 0,22 — 3,0 0,7 3,7 1,1 0,82 0,60 5,5 2,5 5,5 1,8 2,29 1,47 9,2 3,7 7,6 2,1 7,62 5,33 12,6 3,4 9,8 2,2 17,17 9,55 15,3 3,0 12,1 2,3 30,77 13,60 18,2 2,6 14,4 2,3 48,27 17,50 20,4 2,2 16,6 2,2 68,66 20,39 22,2 1,8 18,5 1,9 89,27 20,61 23,7 1,5 20,0 1,5 109,06 19,79 24,9 1,2 21,1 1,1 126,56 17,50 25,8 0,9 22,1 1,0 142,34 15,78 26,6 0,8 22,2 0,7 156,04 13,70 27,3 0,7 23,4 0,6 168,50 12,46 27,9 0,6 23,9 0,5 179,82 11,32 28,4 0,5 24,3 0,4 189,40 9,58 28,9 0,5 24,7 0,4 198,78 9,38 29,3 0,4 25,0 0,3 207,28 8,50 dB = srednj i promjer M = totalni i masa hs = srednj a visina Pr„ = godišnji prirast |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Tabela 13 POPULUS EURAMERICANA clon 1-214 Područje: OSIJEK Predjel: ŠPANJOLSKA ADA Pokusna ploha: 12 DINAMIKA DEBLJINSKOG, VISINSKOG I VOLUMNOG RASTA I PRIRASTA Sadnja: 273 topole po ha ili 36,6 m2 po stablu cm m ms/na d8 Prs K pr„ M pr. Zasađena sadnica 4,5 — 5,7 — 1,47 1 6,8 2,3 7,0 1,3 4,15 2,68 2 12,9 6,1 10,5 3,5 21,40 17,25 3 18,2 5,3 13,7 3,2 49,41 28,01 4 22,2 4,0 16,6 2,9 86,95 37,54 5 25,2 3,0 19,2 2,6 128,20 41,25 6 27,6 2,4 21,6 2,4 171,74 43,54 7 29,6 2,0 23,8 2,2 216,76 45,02 8 31,3 1,7 25,8 2,0 262,63 45,87 9 32,6 1,3 27,7 1,9 306,14 43,51 10 33,5 0,9 29,4 1,7 343,38 37,24 11 34,2 0,7 30,6 1,2 371,55 28,17 12 34,8 0,6 31,6 1,0 396,97 25,42 13 35,3 0,5 32,4 0,8 419,08 22,11 14 35,8 0,5 33,1 07 439,88 20,80 15 36,2 0,4 33,7 0,6 459,53 19,65 dg = srednji promjer M = totalna masa hs = srednja visina prs = godišnji prirast |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Tabela 14 POPULUS EURAMERICANA clon 1-214 Područje: OSIJEK Predjel: SIKIRNA Pokusna ploha: 3 DINAMIKA DEBLJINSKOG, VISINSKOG I VOLUMNOG RASTA I PRIRASTA Sadnja: 273 topole po ha ili 36,6 m2 po stablu Starost cm m ms/ha u plantaži ds prs hs pr8 M pr, Zasađena sadnica 3,5 — 3,8 — 0,00 — 1 5,0 2,5 4,9 1,1 1,69 1,69 2 8,3 3,3 6,8 1,9 5,84 4,15 3 12,6 4,3 9,7 2,9 17,88 12,04 4 16,6 4,0 12,5 2,8 37,97 20,09 5 20,1 3,5 15,0 2,5 65,16 27,19 6 23,0 2,9 17,2 2,2 96,31 31,15 7 25,5 2,5 19,2 2,0 130,99 34,68 8 27,6 2,1 20,9 1,7 166,20 35,21 9 29,4 1,8 22,4 1,5 201,86 35,66 10 30,9 1,5 23,6 1,2 236,01 34,15 11 32,0 1,1 24,5 0,9 264,86 28,85 12 33,1 1,0 25,2 0,7 290,44 25,58 13 34,0 0,9 25,9 0,7 314,06 23,62 14 34,9 0,9 26,5 0,6 336,52 22,46 15 35,7 0,8 27,0 0,5 357,98 21,46 16 36,4 0,7 27,5 0,5 378,88 20,90 17 37,0 0,6 27,9 0,4 399,31 20,43 dK = srednji promjer M = totalna masa hs = srednja visina prs = godišnji prirast |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 64 <-- 64 --> PDF |
26. Dekanić , I.: Uspijevanje nekih vrsta šumskog drveća u prirodnim sastojinama i kulturama Posavlja u ovisnosti o režimu poplavnih i podzemnih voda. Savjetovanje o Posavini, Zagreb. 1971. 27. Dekanić , I.: Intenziviranje proizvodnje drva u cenozi hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum croaticum Horv.) primjenom intenzivnih proreda i fertilizacije različitih mineralnim gnojivima, Zagreb 1971. 28. Dekanić , I.: Značajke uzgoja šuma jugoistočne Slavonije, JAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci, 1974. 29. Dekanić , I.: Utvrđivanje najpogodnijih vrsta drveća i metoda obnove opustošeni površina sušenjem hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Šum. list, 4—6/1975. 30. Dekanić , I.: Utjecaj visine i oscilacija nivoa podzemnih voda na sušenje hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Šum. list, 7—10/1975. 31. Dekanić , I.: Djelovanje fertilizacije različitim mineralnim gnojivima na proizvodnju drva u cenozi kitnjaka i običnog graba, ANU Bosne i Hercegovine, Posebna izdanja — XXIII, 1975. 31.a Intenziviranje proizvodnje proredom sastojina u slavonskoj šumi hrasta lužnjaka (Genisto-Quercetum roboris Horr 38) SPP »Slavonska šuma«, Zagreb 1976. 32. Dekanić , I.: Šume i proizvodnja drva na nekim tlima slavonsko-baranjskog područja. Tla Slavonije i Baranje, Zagreb 1977. 33. Glavač , V.: O šumi poljskog jasena s kasnim drijemovcem, (Leucojeto-Fracinutem angustifolia ass. nov.). Šum. list, 1—3/1959. 34. G 1 a v a č, V.: Osnovno fitocenološko raščlanjivanje šuma u Posavini, Šum. list, 9—10/1962. 35. H i 1 e y, W. E., Woodland Management, London 1954. 36. H o r v a t, I.: Istraživanja o tehničkim svojstvima slavonske hrastovine. Šum. list, 9—10/1957. 37. Horvat , I.: Šumske zajednice Jugoslavije. Šum. enciklopedija II, Zagreb 1963. 38. Kišpatić , J.: Otpornost smeđe srži jasena prema gljivama. Šum. list, 3—4/1955. 39. Klepac , D.: Mjere za podizanje šumske proizvodnje, Šumarstvo, 11—12/ 1958. 40. Klepac, D.: Izračunavanje gubitaka na prirastu u sastojinama koje je napao gubar (Lymantria dispar). Šum. list, 8—9/1959. 41. Klepac , D.: Kako je reagirala 50-godišnja sastojina hrasta lužnjaka nakon jakih proreda. Šum. list, 8/1964. 42. Klepac , D.: Opadanje prirasta u našim vrijednim hrastovim šumama, šum. list, 3—4/1969. 43. Koza r a c, J.: K pitanju pomlađivanja posavskih hrastika. Šum. list, 2 i 6/1886. 44. Koza r a c, J.: O prorjeđivanju šuma. Šum. list, 8—9/1886. 45. K o z a r a c, J. Dukle Punkte in der Bewirtschaftung der slavonischen Eichenwälder. Oest. Forst- u. Jagdztg., 1886, 201—202. 46. Kozarac , J.: K pitanju pomlađivanja posavskih hrastika. Odgovor J. Kozarca na ocjenu »Zaštita Fraxinus strašilo«, Šum. list, 6/1886. 47. Kozarac , J.: O uzgoju posavskih hrastovih sastojina u prvim periodima ophodnje. Šum. list, 12/1887. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 65 <-- 65 --> PDF |
48. Kozar ac, J.: Važnost proredi van ja. Šum. List, 3/1888. 49. Koza r ac, J.: Nešto o jasenovoj šumi. Sum. list, 3/1895. 50. Kös ti er N.: Waidpflege, Hamburg-Berlin 1953. 51. Leib und gut, H.: Die Waldflege, Bern, 1966. 52. Levaković , A.: Nešto o prirastu hrasta, jasena i brijesta u mješovitim sastojinama u našoj Posavini, Šum. list. 8/1913. 53. Lončar , L: O pravilnoj obnovi sastojina lužnjaka i graba. Šum. list. 6—7/ 1949. 54. Lončar , L: Pošumljavanje nizinskih šuma. Šum. list, 9—10/1948. 55. Lončar , L: Pretvorba čistih nizinskih hrastika u mješovite sastojine. Šum. list, 11/1950. 56. Lončar, L: Njega šuma proredom, Zagreb 1951. 57. Lonča r ,L: Mješoviti uzgoj nizinskih vrsta drveća. Šum. list, 9—10/1957. 58. M an o j 1 ov i ć, P.: Sadanje stanje hrastovih šuma u Slavoniji, Pola stoljeća šumarstva. Zagreb 1926. 59. M a r k o v i ć, Lj.: Slavonske šume i njihovo gospodarenje u prošlosti i u budućnosti, Šum. list, 5/1927. 60. Matić , S.: Prirodna regeneracija poljskog jasena u Posavini. Savjetovanje o Posavini, Zagreb 1926. 61. M e 11 a š, J.: Slavonske stare hrastove sastojine. Pola stoljeća šumarstva, Zagreb 1926. 62. Möller, C. M.: The influence of thinning on volume increment, u: »Thinning problems and practices in Denmark«. New York 1954. 63. Pe t račić , A.: Uzrast i drvna masa hrastovih šuma. Pola stoljeća šumarstva. Zagreb 1926. 64. P e t r a č i ć, A.: Pomlađivanje naših hrastovih šuma je u opasnosti, šum. list, 8—9/1926. 65. Pe t račić , A.: Biološki odnošaji mješovitih sastojina crne johe i hrasta lužnjaka. Glasnik za šumske pokuse, knj. 9, Zagreb 1931. 66. Plavšić , M.: Debljinski rast i prirast poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl). Šum. list, 9—10/1956. 67. Plavšić , M.: Drvna masa, prirast i apsolutna zrelost sastojina poljskog jasena. Šum. list, 8—9/1956. 68. Plavšić , M.: Drvna masa, prirast i apsolutna zrelost sastojina hrasta lužnjaka (Quercus pedunculata Ehrh.). Šum. list, 9/1967. 69. Poskin , A.: Le chene pćdoncule et le chene rouvre. Paris et Gemblox, 1934. 70. Pranjić , A.: Sastojinske visinske krivulje hrasta lužnjaka. (Quercus robur L.), Šum. list, 1970. 71. Prpić , B.: Korijenov sistem jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u različitim tipovima posavskih nizinskih šuma. Doktorska disertacija, Zagreb 1966. 72. Prpić , B.: Zakorjenjivanje lužnjaka, poljskog jasena i crne johe u Posavini. Savjetovanje o Posavini, Zagreb 1971. 73. R a d u lo vi ć, S.: Ogledi nege u šumama zapadnog Srema. Šumarstvo, 5—6/ 1958. 74. Rauš , Đ.: Vegetacijski i sinekološki odnosi šuma u bazenu Spačva, Disertacija, Zagreb 1972. 75. Rauš , Đ. Šuma Slavonije i Baranje od Matije Antuna Relkovića do danas. Radovi Centra JAZU, knj. 2, Vinkovci 1973. 76. Schädeli n W., Die Auslesedurchforstung, Bern-Leipzig 1942. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Kratki sažetak dobivenih rezultata je slijedeći: Lokalitet: Španjolska Ada Sikii Broj topola po ha: 273 273 Starost topolika, godina 15 17 Visinski prirast u m: — prosječni 1,9 1,4 — srednji maksimalni 3,5 2,9 Debljinski prirast u cm: — prosječni 2,1 2,0 — srednji maksimalni 6,1 4,3 Volumni prirast u m«/ha: — prosječni 30,6 23,5 — maksimalni 45,9 35,7 Ukupna proizvodnja drvna mase u m-s/ha: 459,5 399,3 Na osnovi iznesenih rezultata istraživanja, a uzimajući u obzir uzgojni tretman (šumska i intenzivna kultura, plantažni uzgoj), broj topola po hektaru na različitim lokalitetima, uočljivo je da najbolje uspijevaju — bez obzira na topolu (klon, kultivar) — na aluviju Dunava (Daljski Porić) i na aluviju Drave (Veliki Bajar i Španjolska Ada). Daleko slabije je uspijevanje topola na lokalitetu Sikirna. Promatramo li rezultate uspijevanja — bez obzira na lokalitete — očigledno je da se najbolji uspjesi postižu u proizvodnji drvne mase s Populus euramericana klon 1-214, zatim s Populus euramericana cv. marilandica, a tek onda s Populus euramericana cv. robusta. Ova kratka razmatranja o uspijevanju nekih topola na određenim lokalitetima odnose se samo na volumnu proizvodnju. Ukoliko se radi o namjenskim topolicima, tj. da li se drvna masa proizvodi samo za kemijsku preradu ili za mehaničku i kemijsku, različit je i uzgojni tretman (broj sadnica po hektaru, razmaci sadnje, šumska ili intenzivna kultura ili plantaža). Izbor klona ili kultivara također je važan jer o njemu zavisi kvaliteta vlakanaca, što je važno kod kemijske prerade. LITERATURA 1. Anić, M.: Šume i šumarstva na području slavonskog dijela Vojne krajine. Radovi Centra JAZU, knj. 1, Vinkovci 1971. 2. Anonymus : Je li naravno pomlađivanje u visokim hrastovih šumah putem čiste sječe sa predzabranom opravdano. Šum. list. 3/1884. 3. Anonymus : Kako se najbolje popunjuju praznine, koje su nastale kod naravnog pomlađivanja. Šum. list, 7/1895. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 63 <-- 63 --> PDF |
4. Babogredac , Đ.: Melioracija dcgradiranih sastojina u bosutskom području, Sum. list, 5—6/1952. 5. Barley , A.: A l´ombre des chenaies de Slavonie. J. for. Suisse, No. 8—9/ 1934. 6. B e n a k o v i ć, A.: K pitanju šumskih uzgoja u Posavini, Šum. list, 5/1886. 7. Benić , R.: Širina goda kao činilac kakvoće poljske jasenovine. Šumarstvo, 9/1955. 8. Bertović , S.: Regionalne i šumsko vegetacijske značajke Posavine, Savjetovanje o Posavini, Zagreb 1971. 9. C v i t i ć, M. Obnova nizinskih šuma hrasta. Šum. list 7—8/1972. 10. Ćordašić , F.: Nešto o onih vrsti američkog drveća, kojih gojidba bi u nas koristna bila. Šum. list, 10—11/1894. 11. Dekanić , I.: Njegovanje šuma kao mjera za unapređenje šumske produkcije. Šum. list, 10/1958. 12. Dekanić , I.: Osnovni principi uzgojnih zahvata u posavskim šumama, Šum. list, 1—2/1961. 13. Dekanić , L: Biološki i gospodarski faktori njegovanja sastojina. Šum. list, 11—12/1962. 14. Dekanić , I.: Utjecaj podzemne vode na pridolazak i uspijevanje šumskog drveća u posavskim šumama kod Lipovljana. Glasnik za šum, pokuse, knj. 15, Zagreb 1962. 15. Dekanić , I.: Elementi za njegu mladih sastojina u poplavnom području posavskih šuma. Glasnik za šum. pokuse, knj. 15, Zagreb 1962. 16. Dekanić , I.: Povećanje proizvodnje proredom mladih mješovitih sastojina lužnjaka, poljskog jasena i nizinskog brijesta u Posavini. Glasnik za šumske pokuse, knj. 15, Zagreb 1962. 17. Dekanić , I.: Metode intenzivnog proređivanja sastojina visokog uzrasta. Jug. polj. šum. centar, Beograd 1964. 18. Dekanić , I.: Uspijevanje različitih euroameričkih topola pri jednakom režimu podzemne vode na dravskom aluviju u intenzivnoj kulturi. Topola, 48/49, Beograd 1965. 19. Dekanić , I.: Utjecaj podzemne vode na uspijevanje Populus euroamericana cv. marilandica u šumskim i intenzivnim kulturama na dunavskom i dravskom aluviju kod Osijeka. Topola, 59/60, Beograd 1966. 20. Dekanić , I.: Intenziviranje proizvodnje prorjeđivanjem mješovitih sastojina nizinskih šuma. Jug. polj. šum. centar, Beograd 1967. 21. Dekanić , I.: Utjecaj podzemne vode na uspijevanje Populus euroamericana cv. serotina pri plantažnom uzgoju na spačvanskom području. Topola, 61—64, Beograd 1967. 22. Dekanić , I.: Djelovanje visine podzemne vode na uspijevanje Populus euramericana cv. serotina. Zemljište i biljke, vol. 16, 1—3, Beograd 1967. 23. Dekanić , I.: Einfluss des Grundwassererspiegels auf die Wuchsleistung der euramerikanischen Pappelsorten. Schweiz. Z. Fortsw., 11/1967. 24. Dekanić , I.: Intenzivna njega sastojina kao faktor podizanja vrijednosti šuma i financijskog efekta gospodarenja. Nar. šumar, 4—5/1970. 25. Dekanić , I.: Šumsko-uzgojna svojstva poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl). Šumarstvo, 1—2/1970. 329 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 66 <-- 66 --> PDF |
77. Srni laj, 1.2: Način uzgoja i iskorišćivanja slavonskih hrastika. Šum. list, 1/ 1939. 78. Spaić , L: Predispozicija jasenovih stabala za napadaj malog jasenovog potkornjaka (Hylesinus fraxini Panz.). Šum. list, 1—2/1964. 79. St repac k i, V.: Odvodnjavanje bara u slavonskim šumama sa biološkog gledišta, Sum. list, 9/1931. 80. Šafar , J.: Problemi fizioloških, ekoloških i ekonomskih karakteristika kasnog i ranog hrasta lužnjaka. Šum. list, 11—12/1966. 81. Šokčević , Đ.: Specijalno iskorišćivanje srednjedobnih sastojina putem prorede. Šum. list, 4—5/1939. 82. Zezulka : Proreda posavskih hrastika, Šum. list, 1 i 2/1915. SUMMARY SILVICULTURAL MEASURES IN SOME NATURAL STANDS AND PLANTATIONS OF EUROAMERICAN POPLARS OF THE SLAVONIAN REGION The paper deals with investigation results on the relation between silvicultural works (thinning) and production in some stands of natural forests as well as the follow-up of development and wood production of some Euroamerican poplars. Among natural forests the stands of following communities have been studied: — Montane beech forest (Fagetum croaticum pannonicum Horv.) — Pedunculate oak forest with genista (Genlsto elatae — Quercetum roboris Horv.) — Sessile oak and hornbeam (Querco-Carpinetum croaticum Horv.) Cultivating results of the following Euroamerican poplars are given: — cv. Marilandica (in districts (Daljski Porić, Veliki Bajar and Sikirna) — cv. Robusta (in districts Španjolska ada and Sikirina) — cv. clone 1 — 214 (in districts Španjolska ada and Sikirina) For natural stands the author recomands an intensive tending (thinning) under the condition that the total growing socks of the stand is not decreased, as well as the use of »temporary species« like birch and aspen, which naturally propagate on hilly and mountainous felling sites. Among poplars the highest production — regardless of localities — has been obtained with the cv. Marilandica, less with tie clone 1—214 and the least with the cv. robusta. |