DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 33     <-- 33 -->        PDF

UZGOJNE MJERE I PROIZVODNJA U NEKIM PRIRODNIM
SASTOJINAMA I KULTURAMA EUROAMERICKIH TOPOLA
SLAVONSKOG PODRUČJA


Prof. dr IVO DEKANIĆ, dipl. inž. šum.


Predstojnik Katedre za uzgajanje šuma Šumarskog fakuleta Sveučilišta
u Zagrebu, Šimunska cesta br. 25


SAŽETAK. Ovaj rad sadrži rezultate istraživanja o odnosu
uzgojnih radova (prorjeđivanja) i proizvodnje u nekim sastojinama
prirodnih šuma te praćenje razvoja i proizvodnje drva nekih
kultivara euroameričke topole.


Od prirodnih šuma obrađene su sastojine zajednica: gorske
šume bukve (Fagetum croaticum pannonicum Horv.), šuma hrasta
lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto elatae — Querco-Car


pinetum croaticum Horv.).
Udkultura
uzgajanja cv.
ovih topola:
Populus euroamericana dani su rezultati
cv. marilandicakirna),
(u predjelima Daljski Porić, Veliki Bajar i Si


Španjolska


cv. robusta (u predjelima ada i Sikirna) te
cv.
clon 1-214 (u predjelima Španjolska ada i Sikirna).
Za prirodne sastojine autor preporuča intenzivnu njegu (prorjeđivanje)
uz uvjet da se ne umanjuje totalna drvna masa sastojine
te potreba korišćenja i »prijelaznih vrsta«, kao breze i trepet-
Ijike, koje se prirodno razmnožavaju na sječinama u prigorskih
i brdskim šumama.
Od topola najveću proizvodnju bez obzira na lokalitete imala
je cv. marilandicu, manju od ove klon I — 214, a najmanju cv.
robusta. (op)


Privredni napredak naše zemlje postavlja pred šumara uzgajivača nove
zahtjeve u proizvodnji drvne mase, a zahtjevat će i u buduće povećanje
proizvodnje u šumarstvu, kako bi po količini tako i po vrijednosti proizvedenih
sortimenata. Povećanje proizvodnje drva danas je uvjetovano, a
ujedno i limitirano prirastom naših šuma kao i nemogućnošću neograničenog
proširenja njihovih areala.


Donedavno se proizvodnja u šumarstvu promatrala gotovo samo na
osnovi djelatnosti iz područja eksploatacije šuma. Međutim, osnovu predstavlja
biološka proizvodnja drvne mase (sirovine), a eksploatacija drvne
mase predstavlja samo završnu fazu toga proizvodnog procesa. Ta »biološka