DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 132 <-- 132 --> PDF |
0,5 kg gljiva. A svima je poznato da su gljive rijetko na stolu, a i tada je izra/.iti izuzetak da bi baš potjecale s površine tretirane s 2, 4, 5 — T, jer se u Njemačkoj herbicidima (dakle, ne samo s 2, 4, 5 — T, nego i svim ostalim) najviše tretira samo 0,1 °/o šumskih površina. Osim toga, ranija su istraživanja pokazala da se pranjem gljiva (a to se vrši redovito) odstranjuje 35% a kuhanjem daljnjih 20 — 40°/» 2, 4, 5 — T. Na osnovu toga, njemački stručnjaci se nadaju, obzirom da je maksimalno dopuštena količina 2, 4, 5 — T u gljivama povišena na 2 mg/kg, a da Zavod za zdravstvo garantira da nema nikakve opasnosti da će prestati nestručna i nesavjesna pisanja »Truju nam gljive« ili »Otrov u gljivama« i slično, koje se u šetnji sabiru, a nestručno pisanje laika može mnoge stvari iz zaštite bilja izopačiti. Prema tome i dalje je opravdana savjesna i stručna upotreba herbicida- arboricida na bazi 2, 4, 5 — T uz ograničenja izdana od organa vlasti. Prof. dr J. Kišpatić O UTJECAJU AEROSOLI U DRVNOJ INDUSTRIJI NA VENTILACIJSKU FUNKCIJU PLUĆA »Liječnički vjesnik« u br. 11/1978. objavljuje rezultate istraživanja o utjecaju »nekih organskih aerosola u profesionalnoj patologiji respiratornog sustava«. Istraživanja je obavila Škola narodnog zdravlja »Andrija Štampar« u Zagrebu. Predmet istraživanja bio je utjecaj prašine u radu s prirodnim i umjetnim tekstilnim vlaknima, prašine u prehranbenoj industriji /brašno, kava, otpadni materijal u uzgoju peradi/, rada s duhanom te drvom . O utjecaju prašine koja nastaje kod prerade drva autori /dr ing. Fedor Valić et al./ saopćuju: »Dugo vremena aerosoli drva nisu smatrani opasnim za zdravlje radnika i ta se prašina ubrojala u tzv. inertne prašine. U posljednje vrijeme opisuju se u literaturi alergijske reakcije dišnog sustava uglavnom u vezi s ekspozicijom tvrdom egzotičnom drvetu. Ispitivanjem radnika izloženih aerosolima mekog drveta nismo našli razlike u prevalenciji bilo kojeg respiratornog simptoma između skupina s dužom i kraćom ekspozicijom, kao ni bilo kakvu značajnu razliku između mjerenih i normalnih vrijednosti u bilo kojem testu ventilacijske funkcije pluća bez obzira na trajanje ekspozicije. To sve upućuje na nepostojanje kroničnih efekata u ekspoziciji aerosolima mekog drveta. Mjereći ventilacijsku funkciju pluća prije i na kraju radne smjene nismo našli akutnih promjena te funkcije u toku smjene. Međutim, analizom otsutnosti s posla u razdoblju od 11 godina radnika u drvnoj industriji našli smo povezanost s ekspozicijom. Prema tome definitivan zaključak o bezopasnosti prašine mekog drveta još je preuranjen. Naši preliminarni rezultati ispitivanja efekata ekspozicije aerosolima tvrdog drva govore za vjerojatnost negativnog djelovanja tih aerosola na plućnu funkciju.« O. Piškorić |