DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 132     <-- 132 -->        PDF

0,5 kg gljiva. A svima je poznato da su gljive rijetko na stolu, a i tada je izra/.iti
izuzetak da bi baš potjecale s površine tretirane s 2, 4, 5 — T, jer se u Njemačkoj
herbicidima (dakle, ne samo s 2, 4, 5 — T, nego i svim ostalim) najviše tretira
samo 0,1 °/o šumskih površina.


Osim toga, ranija su istraživanja pokazala da se pranjem gljiva (a to se vrši
redovito) odstranjuje 35% a kuhanjem daljnjih 20 — 40°/» 2, 4, 5 — T.


Na osnovu toga, njemački stručnjaci se nadaju, obzirom da je maksimalno
dopuštena količina 2, 4, 5 — T u gljivama povišena na 2 mg/kg, a da Zavod za
zdravstvo garantira da nema nikakve opasnosti da će prestati nestručna i nesavjesna
pisanja »Truju nam gljive« ili »Otrov u gljivama« i slično, koje se u šetnji
sabiru, a nestručno pisanje laika može mnoge stvari iz zaštite bilja izopačiti.


Prema tome i dalje je opravdana savjesna i stručna upotreba herbicida-
arboricida na bazi 2, 4, 5 — T uz ograničenja izdana od organa vlasti.


Prof. dr J. Kišpatić


O UTJECAJU AEROSOLI U DRVNOJ INDUSTRIJI NA
VENTILACIJSKU FUNKCIJU PLUĆA


»Liječnički vjesnik« u br. 11/1978. objavljuje rezultate istraživanja o utjecaju
»nekih organskih aerosola u profesionalnoj patologiji respiratornog sustava«.
Istraživanja je obavila Škola narodnog zdravlja »Andrija Štampar« u Zagrebu.
Predmet istraživanja bio je utjecaj prašine u radu s prirodnim i umjetnim
tekstilnim vlaknima, prašine u prehranbenoj industriji /brašno, kava, otpadni
materijal u uzgoju peradi/, rada s duhanom te drvom . O utjecaju prašine koja
nastaje kod prerade drva autori /dr ing. Fedor Valić et al./ saopćuju:


»Dugo vremena aerosoli drva nisu smatrani opasnim za zdravlje radnika i ta
se prašina ubrojala u tzv. inertne prašine. U posljednje vrijeme opisuju se u
literaturi alergijske reakcije dišnog sustava uglavnom u vezi s ekspozicijom
tvrdom egzotičnom drvetu. Ispitivanjem radnika izloženih aerosolima mekog
drveta nismo našli razlike u prevalenciji bilo kojeg respiratornog simptoma
između skupina s dužom i kraćom ekspozicijom, kao ni bilo kakvu značajnu razliku
između mjerenih i normalnih vrijednosti u bilo kojem testu ventilacijske
funkcije pluća bez obzira na trajanje ekspozicije. To sve upućuje na nepostojanje
kroničnih efekata u ekspoziciji aerosolima mekog drveta. Mjereći ventilacijsku
funkciju pluća prije i na kraju radne smjene nismo našli akutnih promjena te
funkcije u toku smjene. Međutim, analizom otsutnosti s posla u razdoblju od 11
godina radnika u drvnoj industriji našli smo povezanost s ekspozicijom. Prema
tome definitivan zaključak o bezopasnosti prašine mekog drveta još je preuranjen.


Naši preliminarni rezultati ispitivanja efekata ekspozicije aerosolima tvrdog
drva govore za vjerojatnost negativnog djelovanja tih aerosola na plućnu
funkciju.«


O. Piškorić