DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 131 <-- 131 --> PDF |
ZAŠTITA ZDRAVLJA POVIŠENJE MAKSIMALNO DOPUŠTENE KOLIČINE 2, 4, 5 — T U GLJIVAMA U SR NJEMAČKOJ Poznalo je da je jedno vrijeme u javnosti postojala misao da herbicidi na bazi 2, 4, 5 — T, a koji se koriste u šumarstvu, uzrokuju teratološke pojave. Stoga je bio velik pokret da se uopće i potpuno zabrane. Detaljna su pak istraživanja pokazala da tom teratogenom djelovanju nije uzrok sam 2, 4, 5 — T (= triklor-fenoksi-oetena kiselina) nego jedan spoj zvan »dioksin« (TCDD) koji u preparatima na bazi 2, 4, 5 — T dolazi kao onečišćenje. Utvrđeno je da samo oni preparati (herbicidi) na bazi 2, 4, 5 — T posjeduju teratogeno djelovanje koji sadrže mnogo dioksina. Zbog toga u inozemstvu nije došlo do zabrane 2, 4, 5 — T herbicida, ali je zakonski uvjetovano da sadržaj dioksina ne smije prijeći određenu količinu 0,1 ppm. Tako se ti herbicidi i dalje upotrebljavaju u šumarstvu, uz ograničenje da se bez dozvole ne smiju aplicirati avionima. I nas u pogledu upotrebe 2, 4, 5 — T herbicida (ima ih priznatih nekoliko TORMONA 80, ARBOKAN EA — 80, SITOSAN SC) postoje određena ograničenja, pa smatramo da je podatak koji se ovdje iznosi interesantan. U inozemstvu se, kao i u nas, najviše troši za uništavanje kupine te sprječavanja ili uništavanja izboja iz panja. U vez; s primjenom tog herbicida u šumarstvu, nestručna je javnost često preko nestručnih novina obavještavana o trovanju ljudi koji su sabirali ili jeli šumske plodine ili gljive sabrane u tretiranim šumama. Te su glasine već i zbog toga pretjerane, što se u praksi u šumarstvu herbicidima (dakle ne samo s 2, 4, 5 — T) tretira 0,05 — 0,1 °/o površine, od toga su dobar dio šumski rasadnici. Najviše je bilo alarmantnih članaka (s bombastičnim naslovima: »Otrov u gljivama«, »Selo udovica«), da su gljive koje amateri-gljivari skupljaju u šumama koje su tretirane s 2, 4, 5 — T preparatima u jakoj mjeri »zatrovane«. To je pitanje, u novije vrijeme-, detaljno ispitalo nekoliko stručnjaka (radovi su objavljeni u »Nachrichtenblatt des deutschen Pflanzenschutzdienstes«). U vezi s tim, a i ranijim istraživanjima, njemački zdravstveni ured (Bundesgesundheitsamt) povisio je maksimalnu dopuštenu količinu 2, 4, 5 — T u gljivama. Dok ostale živežne namirnice biljnog porijekla smiju sadržavati najviše do 0,05 mg/kg, za svježe je gljive dopušteno 2,0 mg/kg, dakle znatno više. Prema obavijesti Saveznog ureda za zdravstvo ni ta količina od 2 mg/ha ne predstavlja riziko. Istraživanja su pokazala da u tretiranim šumama varira reziduum 2, 4, 5 — T u gljivama (uz upotrebu 2 — 3 1 preparata/ha u 800 l/ha vode) nakon 3,7 i 11 dana, s tim da su i gljive kadkad direktno prskanjem pogođene, od 0 pa do najviše 1,74 mg/ha. Kod saprofitskih gljiva koje rastu na površini tla nađeno je 0,17 — 1,74 mg/kg, a kod mednjače (Armillaria mellea) i ostalih koje dolaze na panjevima do 0,17 mg/kg. Ta istraživanja potvrđuju ranije rezultate u Švedskoj. Prema mišljenju navedenog Zavoda kod gljiva, nova povišena količina 2 mg/kg ne predstavlja ni onda riziko ako bi neka osoba kroz čitav život dnevno konzumirala 397 |