DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 130 <-- 130 --> PDF |
Kontejnerska prozvodnja u pravilu je vezana za plastenike koji su najčešće 10 m široki, 100 metara dugi i 3 m visoki. Pokriveni su PVC — folijom. Konstrukcija može biti od drveta ili metala. Kao sjetveni supstrat primijenjuje se Sphagnum treset, a sjetva se najčešće provodi sa posebnim strojem finske firme Lännen Tehtaat Oy. U većini plastenika temperatura se regulira automatski a irigacija i fertilizacija pomoću kodiranog sistema ili manuelno. Mnogi plastenici se zagrijavaju bilo pomoću vrućeg zraka, električno ili vrućom vodom. Zagrijavanje ima posebno značenje jer se momentalno ulažu veliki napori u cilju uzgoja dvije ili tri generacije biljaka u jednoj godini. U tom pravcu provode se intenzivna istraživanja iz područja ishrane, irigacije, otpornosti biljaka s obzirom na niske temperature i si. Za razliku od kontejnerske proizvodnje koja se stalno unapređuje tehnologija proizvodnje sadnica s golim korijenovim sistemom nije doživjela veće promjene u posljednjih nekoliko godina. NASTAVA I ZNANSTVENO ISTRAŽIVAČKI RAD Šumarska nastava organizirana je na 26 srednjih škola, tri šumarska instituta, Nacionalnoj školi za šumarske tehničare i Šumarskom fakultetu. Srednje škole daju osnovno jednogodišnje i dvogodišnje obrazovanje. Na institutima godišnje diplomira oko 70 šumarskih tehničara. Nastava traje oko godinu i pol, isto toliko kao i na nacionalnoj šumarskoj školi gdje se u kurseve uključuje oko 30 polaznika. Na šumarskom fakultetu nakon četverogodišnjeg studija diplomira svake godine oko 40 kandidata. Sve navedene ustanove ne daju samo bazična obrazovanja već se njima provode vrlo različiti tečajevi za sve profile kadrova iz područja šumarstva. Pokrajinske šumarske uprave kao i udruženje šumarskih posjednika pružaju vrlo intenzivnu stručnu pomoć privatnim vlasnicima šuma. Znanstvena istraživanja odvijaju se u 18 odjela Šumarskog fakulteta iz područja bioloških, tehničkih i ekonomskih disciplina. U Institutu za unapređivanje šumarstva proučava se problematika oplemenjivanja i ishrane šumskog drveća. Šumarska istraživačka fundacija vodi posebnu brigu oko unapređenje metoda rada u šumarstvu. Veće šumarske kompanije imaju vlastite istraživačke centre i laboratorije. Drvna industrija također sudjeluje u vrlo širokim programima ekoloških istraživanja. |