DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 126 <-- 126 --> PDF |
venijencija običnog bora, smreke, i evropskog ariša. Internacionalni pokus provenijencija smreke je osnovan 1938. godine u 14 zemalja Evrope i Amerike, a u pokus je uključeno 36 provenijencija smreke. Drugi međunarodni pokus provencijencija smreke u koji je uključena Švedska je osnovan od 1964. do 1968. godine, a u pokusu se nalazi 1615 različitih uzoraka sjemena. Pokus je osnovan na 20 lokalieta u 13 zemalja. Drugi problem, koji je rano uočen, je vrlo slab i rijedak urod sjemena običnog bora i smreke, a naročito u sjevernim područjima Švedske. Ustanovljeno je da bi klijavost sjemena ovih dviju vrsta bila preko 50% da je prosječna temperatura u periodu lipanj — kolovoz bila iznad 13« C. Pionirski rad na oplemenjivanju šumskog drveča u Švedskoj započeli su T. ÖRTENBLAD i G. ANDERSON, skrenuvši pažnju na važnost selekcije šumskog drveća. Preporučili su da se izvrši individualna selekcija stabala običnog bora i smreke, da se ista vegetativno razmnože i koriste za budući rad na oplemenjivanju šumskog drveća. Intenzivan rad na oplemenjivanju započeo je otkrićem triploidne trepetljike s 57 kromosona (NILSSON — EHLE, 1935.). Pronalazak prvih spontanih triploida pridonesao je razvoju metode oplemenjivanja šumskog drveća pomoću poliploidije tretiranjem sjemena kolhicinom. Iako ova metoda nije dala rezultate za praktičnu upotrebu, ona je inicirala citološka istraživanja generativnih organa kod šumskog drveća, naročito listača. Nakon ovog pronalaska započet je intenzivan rad na umjetnoj hibridizaciji u svrhu dobivanja heterozisa. Križanja su vršena između vrsta i unutar pojedine vrste. Naročito su velika istraživanja na hibridizaciji u cilju dobivanja superiornijeg potomstva provedena između različitih vrsta topola i unutar pojedine vrste između evropskog i japanskog ariša, između različitih provenijencija običnog bora, te različitih provenijencija smreke posebno južnih provenijencija sa sjevernim. Osnivanje klonskih sjemenskih plantaža običnog bora i smreke bio je prvi korak u dobivanju kvalitetnog selekcioniranog šumskog sjemena. Na osnovi dobivenih rezultata iz pokusa provenijencija cijela je Švedska podijeljena na 16 sjemenskih zona za obični bor i 12 zona za smreku. U tim je zonama izvršena individualna selekcija plus stabala. Selekcija je izvršena uz vrlo stroge kriterije, a izabrano plus stablo je moralo biti superiornije po visinskom i debljinskom prirastu i po kvaliteti od 4 susjedna stabla. Zatim je izvršeno cijepljenje biljaka običnog bora i smreke za osnivanje sjemenskih plantaža. Do sada je osnovano oko 100 sjemenskih plantaža u ukupnoj površini od 850 ha (600 ha obični bor, 250 ha smreke). Sjemenske plantaže običnog bora su sada u punom urodu. U periodu od 1971. do 1973. godine proizvedeno je u sjemenskim plantažama običnog bora oko 3.350 kg sjemena. Cijena 1 kg sjemena je oko 4.200 din. Ova količina sjemena u potpunosti zadovoljava potrebe srednje Švedske, ali nije dovoljna za srednji i južni dio. Pretpostavlja se da će oko 1990. godine sve potrebe sjemena običnog bora biti podmirene iz sjemenskih plantaža. Sjemenske plantaže smreke su još mlade, te urod nije potpun. Osim toga potrebno je riješiti i pitanje povećanja cvatnje u sjemenskim plantažama smreke. Prema nekim mišljenjima, obilna cvatnja smreke bit će onda ako je temperatura visoka u periodu srpanj — kolovoz tj. u vrijeme formiranja pupova, a broj češera u toj godini je mali. Sjemenske je plantaže potrebno osnivati u područjima s povoljnim klimatskim i edafskim prilikama. Može se reći da je urod sjemena 392 |