DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 122 <-- 122 --> PDF |
broj različitih drvnoindustrijskih poduzeća koja prerađuje drvo iz vlastitih šuma ili ga kupuju od drugih. Industrija celuloze uvozi oko 2—3% celuloznog drveta i upotrebljava oko 400.000 t upotrebljenog papira što odgovara oko 1,5 ms celuloznog drva. Danas se gotovo sve posječeno drvo upotrebljava u drvnoj i kemijskoj industriji, samo se mala količina koristi kao građevno drvo. U periodu od 1970. do 1975. godine prerađeno je prosječno godišnje 57 miliona ms drva bez kore što odgovara 67 miliona m3 s korom. U 1950. godini bilo je u Švedskoj 7.000 pilana, da bi taj broj pao na oko 3.500 u 1973. godini. Od toga broja oko 1.000 pilana radi cijelu godinu i prerađuje oko 95% oblovine. Proces proizvodnje u pilanama je potpuno mehaniziran. Švedsko pilanarstvo spada među najveće u Evropi. U 1974. godini ukupni udio u svjetskoj proizvodnji iznosio je 4%, a u svjetskom izvozu sudjelovali su s 14%. Industrija celuloze je doživjela velike promjene. Početkom 1950-tih godina bilo je 130 različitih tvornica celuloze, dok ih danas ima oko 90, od kojih 32 proizvode sulfatnu celulozu, 26 sulfitnu i topivu celulozu, 8 polukemijsku i 24 mehaničku celulozu. Oko 60 tih tvornica je spojeno s 50 tvornica papira. Švedska proizvodi oko 8% svjetske proizvodnje celuloze, a učestvuje s oko 20% u svjetskom izvozu. Od 1960. do 1974. godine broj tvornica papira se smanjio od 75 na 65. U isto vrijeme one su povećale proizvodnju za oko tri puta, što danas iznosi oko 7 miliona tona. Švedska je u svijetu treći izvoznik papira i učestvuje s 4% u svjetskoj proizvodnji, a u izvozu s oko 13%. Šumarstvo i drvna industrija su od velike važnosti za privredu Švedske, budući da oni zapošljavaju velik broj radne snage, osiguravaju sirovine i drvne proizvode za vlastite potrebe i učestvuju s velikim postotkom u Švedskom izvozu čime pridonose općoj platnoj bilanci zemlje. Šumarstvo i drvna industrija zapošljavaju 250.000 radnika, što čini 6% od ukupno 4 miliona zaposlenih. Od toga broja na šumarstvo otpada 45.000 radnika, a ostatak na drvnu i kemijsku industriju te privatne vlasnike. U mnogim područjima su glavna privredna grana. U periodu od 1973. do 1975. godine kompleks šumarstva i drvne industrije je ostvario prosječni godišnji prihod od 33.000 miliona švedskih kruna. Drvna industrija učestvuje u posljednje vrijeme s 23% u cjelokupnom izvozu Švedske. Uvoz u oblasti šumarstva iznosi svega 2%. Glavni zadaci šumarstva u Švedskoj su regulirani u Zakonu o šumama iz 1948. godine. Vlasnici šuma su obavezni da u intervalu od 3 do 10 godina pošume posječene površine iza čiste sječe. Proreda je jedini oblik sječe, koji je dozvoljen u srednjedobnim šumama. Svi operativni šumski zahvati moraju voditi računa o zaštiti prirode. GNOJIDBA ŠUMA Unazad dvadesetak godina primjena mineralnih gnojiva u šumarstvu poprima široke praktične razmjere. Kroz velik broj gnojidbenih pokusa došlo se je do takvih rezultata da je gnojidba mogla postati rutinski rad velikih šumskih posjednika u cilju povećanja proizvodnje drva. Intenzivna istraživanja iz područja ishrane drveća usko su povezana s praksom i neprekidno utječu na unapređenje programa lertilizacije. Na osnovu dosadašnjih znanstvenih spoznaja MÜLLER je razradio teoretsk u osnovu primjene mineralnih gnojiva 388 |