DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 119 <-- 119 --> PDF |
preko 3000 radnika nalazi na privremenom radu u inozemstvu, pa je bilo »jedino rješenje uvođenje mehanizacije za kopanje rupa«. Namjeravalo se nabaviti, »koristeći iskustva drugova iz SR Hrvatske«, motorne bušilice STIHL 08-S, ali jer ih društveni sektor zbog propisa nije mogao nabaviti, kupljene su tri bušilice Fabrike »TOMOS« iz Kopra. Međutim te bušilice nizu zadovoljile, a niti je »TOMOS« udovoljio traženju za njihovo poboljšanje, pa su bušilice 08-S nabavljenje preko radnika zaposlenih u inozemstvu. Kako se tokom rada pokazalo, da se vrh bušilice može zaustavti i na kamenčiću, to su sami vrh svrdla rasjekli na dva dijela s razmakom od 6 — 7 cm. Kao najpogodniji promjer svrdla pokazao se onaj od 120 mm. S bušilicom rade dva radnika a dnevni je učinak 400 rupa po radniku, a toliko sadnica posadi jedna radnica.4 Prema odredbama u Zakonu o pošumljavanju krša i odnosnim društvenim dogovorima u Bosni i Hercegovini od 1976. do 1985. godine trebalo bi pošumiti 50 000 ha krša i 55 000 ha degradiranih šuma i goleti. S. S o f t i ć posebno naglašava »da se akcija pošumljavanja odvija u skladu s Osnovama politike društvenog razvoja SR Bosne i Hercegovine do 1985. godine i Društvenog plana SR Bosne i Hercegovine za period 1976—1980. godine«. Tako je od 1975—1978. g. izvršeno pošumljavanje krša na 2 242 ha (102,5 %> planiranog), pošumljavanje degradiranih šuma i goleti u vremenu 1976—1978. godina na 2 823 ha (85,5% planiranog). O zamahu šumsko-ugoznih radova govore i podaci o uloženim sredstvima po 1 m3 posječene bruto mase, a ta iznose: 1971—1975. godine (u prosjeku godišnje) 8,10 dinara, 1976. godine 23,76 dinara, 1977. godine 25,30 dinara, 1978. godine 31,35 dinara. Dakako, da postoji i niz poteškoća, koliko objektivne toliko i subjektivne prirode. Poteškoće su u nekim područjima organizacione naravi (nedovoljno angažiranje u pripremi akcija pošumljavanja i dr.), tehnološke (pomanjkanje kvalificirane radne snage, prikladnih površina za pošumljavanje, imovinsko-pravni odnosi i dr.) te ne pridržavanje pojedinih potpisnika odredaba Društvenog dogovora o učešću u financiranju programiranih radova. »Glavni teret financiranja čitave akcije«, konstatira S. Softić, »uz puno izvršavanje obaveza Republike (učešće), praktički je pao na organizacije udruženog rada šumarstva«. Zatajio je veći broj općina, elektroprivreda, vodoprivreda, a i pojedini OUR-i i iz oblasti prerade drveta. Navodim ovdje i troškove pošumljavanja, koji su po 1 ha na kršu 1978. godine iznosili prosječno 29 400,00 dinara (između 22 i 34 000), a pošumljavanje degradiranih šuma i goleti 14 590 dinara. Prof. B. Begovi ć zagovara sadnju čempresa, jer on »svojim specifičnim habitusom i svojom bizarnom dekorativnošću predstavlja najljepši ukras naših mediteranskih i submediteranskih krajeva i pejsaža« te »u velikoj mjeri doprinosi kreiranju i upotpunjavanju estetike naših primorskih područja i predjela, naročito u kombinaciji sa drugim vrstama četinara i vazdazelenih lišćara«. Begović je prikazao i značaj čempresa u pojedinim narodima od Perzijanaca do Grka i Rimljana te značajnije lokalitete i stabla na našem području, pa bi bilo 4) U diskusiji je bilo rečeno, da tvornica u Travniku proizvodi novi tip bušilica pogodan za rad u kršu. |