DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 118 <-- 118 --> PDF |
Iz referata V. Nedovića i Lj. Marica citiram, da je »tehnologiju proizvodnje sadnica potrebno prilagoditi karakteristikama staništa koja će se pošumljavati« odnosno da i »kod pošumljavanja staništa sadnicama sa obloženim korijenovim sistemom, sa bilo kakvom sadnjom, nema nikakvih problema i da je uspjeh uvijek zagarantovan«. Taj su zaključak autori posebno izvukli iz pokusnog pošumljavanja 1978. godine na kraškoj »tipičnoj goleti II grupe« s bijelim borom. Uspjeh sadnje dvogodišnjih neškolovanih sadnica tog bora« bio je veći (procenat preživljavanja iznosio je 79°/o) nego sadnje sadnica s obloženim korjenom (primljeno 60 — 24°/o posađenih sadnica). Razlog autori vide u tome, što treset (Humograh I) u kojem je uzgojena sadnica ima vrlo mali retencioni vodni kapacitet i što su bile posađene u ni uz minimalnu obradu zemljišta (na jame) te se velik dio posađenih biljaka nije mogao održati u sušnom periodu ljeta, pa »bi trebalo upotrebljavati oplemenjeni Fragmites, koji ima znatno veći vodni kapacitet« (od Humograha). Međutim za područja s boljim rasporedom oborina zadovoljava, kako proizlazi iz referata dra Radovanovića, i supstrat od bosansko-grahovskog treseta. Drž . Radovanovi ć je ukratko izvijestio i od uspjehu pokusnih sjetvi sa »sjemenskim pločama« tj. tresetnim pločama u koje je posijano sjeme. Prema rezultatima te sjetve na području OOUR Šumarstva Travnik, sjemenske ploče ne bi trebalo primjenjivati na površinama, »koje su sklone intenzivnom zakorovljavanju i na sječinama u degradiranim šumama s velikim brojem panjeva zbog bujnog razvoja izdanaka, izbojaka iz panjeva i žilja poslije izvršene sječe« koji će gušiti ponik. Nadalje, kako prvi rezultati pokazuju, sjemenske ploče ne mogu se upotrebljavati »na propusnim, vapnenačkim zemljištima, sa aridnom mikroklimom« na kojima se ploče osuše i sjeme ostaje bez potrebne vlage. Za osiguranje što bržeg zakorjenjavanja ponika u matično tlo, umjesto na koje se stavlja ploča treba biti očišćeno od nerastvorenog humusa. V. Vukosa v izvjestio je, da je nakon donošenja Zakona o pošumljavanju hercegovačkog krša u Nevesinjsko-gatačkom šumsko-privrednom području, na kojem je 37 980 na krša i goleti prikladnih za pošumljavanje, do sada pošumljeno 1100 ha (1975. godine 100 ha, a zatim svake godine po 250 ha). Početne teškoće su svladane »zahvaljujući organizovanim pripremama svih snaga na nivou komune, društveno-političkih organizacija, radnih kolektiva, Srednjoškolskog centra, Osnovne škole i drugih«. Prvenstveno se osnivaju i podižu kulture koje imaju zaštitni karakter a tek onda turistički i ekonomski. Glavne su vrste smreka i bijeli (obični) bor uz nešto duglazije, ariša, pančićeve omorike i dr. vrsta. Crni bor se sadi samo na najlošijim terenima. Sadnja s ćuskijom-polugom u zemlju cjelicu nije dala dobre rezultate, pa se sada radi samo s jamama, a uspjeh se kreće između 85 i 95%. Svakako je to vrlo dobar uspjeh, pogotovo, što se koriste sadnice proizvedene klasičnim načinom. U Općini Ljubuški poslovi šumarstva, kako za društvene šume tako i za privatne, uključeni su u Sekretarijat za privredu i na cijeloj Općini ne postoji šumarska organizacija, koja bi mogla preuzeti poslove pošumljavanja. To je jedan problem, izvjestio je ing. J. Grani ć u svom referatu, za izvršenje odredaba Zakona o pošumljavanju krša te odnosnog Društvenog dogovora i Samoupravnog sporazuma. Drugi je, znatno veći, pomanjkanje radne snage jer se 384 |