DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 115 <-- 115 --> PDF |
skladište osnovalo je 1971. godine GG Maribor u Limbušu, a danas ih je što većih što manjih, već desetak. Na pojedinim takvim skladištima obradi se godišnje 50 — 100 000 m3 (okoraju, i skroje), te spadaju »među najveća u srednjoj Evropi (Štampar, str. 14). Takva mehanizirana centralna skladišta smanjuju troškove između 20 i 30% u odnosu na klasičnu obradu, jer osigurava za pilansku preradu i sitniju oblovinu, koja je prije ostajala u šumi. GG Postojna izvozi i deblovinu počam od 8 cm promjera, najtanji materijal odlazi za proizvodnju ploča iverica. Oskar Piškorić POŠUMLJAVANJE DEGRADIRANIH ŠUMA I KRŠA TE PROIZVODNJA PLOČA IVERICA — TEME SAVJETOVANJA SITŠDI Bi H 1979. 1. Savez inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta Bosne i Hercegovine održao je 18. svibnja ove, 1979, godine u Neumu XVII redovnu skupštinu. Drugi dan, tj. 19. svibnja, u organizaciji Saveza i Privredne komore Bosne i Hercegovine održano je Savjetovanj e pod nazivima I — Iskustva o pošumljavanju degradiranih šuma, goleti i krša na području Bosne i Hercegovine, i II — Stanje i razvoj ploča iz drveta. Skupštini i Savjetovanju prisustovalo je oko 130 učesnika i to, s malim izuzetcima, što je konstatirano i na samoj skupštini, samo delegati pojedinih društava. U radu kako skupštine tako i savjetovanja aktivno je sudjelovao znatan broj učesnika. Polazna točka Savjetovanja bili su umnoženi referatii, od kojih su neki iznijeti u sažetku, a neki popraćeni diaprojekcijama. Autori i naslovi referata su: (prema redosljedu u knjizi): I — »Praktička iskustva o pošumljavanju degradiranih šuma, goleti i krša«: Egersdorfer Hugo, dipl. inž.: Njega sastojina (neka iskustva RO Šumarstva »23 August«, Maglaj), Nedović Vukašin, dipl. inž., »SILVA« Sarajevo^ i Marić Ljubomir, dipl inž., Rasadnik »PRŽINE« Bos. Grahovo: Pošumljavanje goleti i sječina industrijski proizvedenim sadnicama s obloženim korjenovim sistemom, Midžić Suad, dipl. inž., Cazin: Proizvodnja sadnog materijala četinara u uslovima rasadnika »Cazin«, 1) Ovi referati nalaze se i u knjižnici SITSDI Hrvatske. 2) Institut za istraživanja i projektovanje u šumarstvu »SILVA«, Sarajevo. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 116 <-- 116 --> PDF |
Sol tie Sead, dipl. in/..: Društveni značaj pošumljavanja degradiranih šuma, goleti i kiša u SR Bosni i Hercegovini, Radovanović dr Živorad: Dosadašnja iskustva u primjeni pojedinih metoda i sredstava rada na pošumljavanju, Butulija dr Svetozar i Nenad Bogoljub, dipl. inž.: Neke karakteristike sistemskih rješenja za pošum ljavanje krša u SR B i H, Vukosav Veljko, dipl. inž., OOUR Šumarstvo Nevesinje: Neka iskustva o pošumljavanju krša i goleti na brdskoplaninskim područjima Hercegovine, Grahić Jozo, dipl. inž.: Iskustva u primjeni mehanizacije pri pošumljavanju krša, Begović prof. Branislav, dipl. inž.: Čempresi i čempresove šume značajan faktor u turističkoj privredi našeg primorja i njegovog neposrednog kontinentalnog zaleđa. II — »Stanje i razvoj ploča iz drveta«: Rajrnan dr Vilko, dipl. inž.: Kretanje važnijih svojstava ploča iverica u prote klom razvojnom periodu, Karahasanović dr Alija: Savremene težnje i značaj proizvodnje ploča iverica, Šolaja Jovo, dipl. inž.: Neki aspekti proizvodnje, razvoja i plasmana ploča iz drveta Lučić Boro, dipl. inž. i Krneta Drago, dipl. inž. (OOUR Tvornica šperploča »Bosanka«, Blažuj): Štednja energetskih izvora putem primjene ploča iz drveta u stambenoj izgradnji, Clad N. Smidt Chr. Hellerau: Trajnost iverica pri upotrebi u građevinarstvu (prijevod iz časopisa »Holz als Roch- und Werkstoff«). 2. Referat dr S. B u t u 1 i j e i inž. B. N e n a d a »Neke karakteristike sistemskih rješenja za pošumljavanje u SR B i H« u sažetom obliku prikazao je društveno- političke mjere, koje osiguravaju sredstva za melioraciju degradiranih šuma te pošumljavanje goleti i krša. To su 1974. godine donesen Zako n o amorti zacij i šuma (kojeg su odredbe kasnije uklopljene u Zakon o šumama donesen 1979. godine) i, također 1974. godine donesen, Zakon o pošumljavanju krša. Zakone slijede »Program pošumljavanja degradiranih šuma i goleti u SR BI H za period 1976—1985. godine« Skupštine SR Bi H i »Društven i dogovo r o utvrđivanju površina, obimu i dinamici radova kao i financiranju pošumljavanja krša«, potpisanom 1975. godine po Republici Bosne i Hercegovine i 18 zainteresiranih općina (Bileće, Grude, Čapljina, Čitluk, Livno, Ljubuški, Ljubinje, Posušje, Stolac i Trebinje za sve društvene šumske površine, a Općine Duvno, Jablanica, Gacko, Konjic, Listića, Mostar, Nevesinje i Prozor za društvene šumske površine koje nisu u sastavu šumsko-privrednih područja). Za realizaciju Programa pošumljavanja degradiranih šuma i goleti od 1976—1985. godine potpisan je Društveni dogovor, kojeg su potpisale sve Općine (osim naprijed navedenih 19 na Kraškom područjus), organizacije udru 382 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 117 <-- 117 --> PDF |
ženog rada šumarstva i prerade drveta (SIPAD, INCEL, KRIVAJA, NATRON), SIZ za vodoprivredu, SOUR elektroprivrede, Privredna komora B i H, Republičke konferencije Saveza socijalističke omladine, Saveza gorana i Socijalističkog Saveza radnog naroda kao i Savjet za zaštitu i unapređenje čovjekove okoline te Izvršno viječe SR B i H. Za pošumljavanje degradiranih šuma i goleti u društvenom sektoru mora se za svaki 1 nV) posječene bruto drvne mase pošumiti 14 mL-´, dok su vlasnici šuma (privatnici) obavezni uplatiti 10% vrijednosti izrađenih sortimenata bilo za svoje potrebe bilo za prodaju u Fond sredstava za reprodukciju šuma Skupštine općine ili po njoj ovlaštenoj organizaciji udruženog rada, koje su dužne za svaki 1 m3 posječenog drveta pošumiti površinu od 14 m-´. Pošumljavanje krša s 50%, kao nepovratna sredstva, financira Republika, a 50% trebaju osigurati Skupština općina (iz vlastitih sredstava, organizacija udruženog rada, dobrovoljnim radom i dr.). Prema Društvenom dogovoru Skupština općine ima funkciju investitora i nosilac je te organizator svih subjekata za osiguranje sredstava i pošumljavanje, a za realizaciju programa pošumijavanja degradiranih šuma i goleti nosilac je OOUR šumarstva ili po njenom ovlaštenju radna organizacija. Ing. S. M i d ž i ć prikazao je, kako tekstovno tako i diapozitivima, rasad ni k »C a z i n« koje je »predviđen kao centralni rasadnik ŠIPAD-a za proizvodnju kvalitetnog sadnog materijala potrebnog OOUR-a šumarstva u grupaciji, a i van grupacije«. Rasadnik se nalazi pored ceste Bihać — Cazin, a površina mu iznosi 75 ha, od čega 55 ha produktivne. Dosadašnja ulaganja u osnovna sredstva iznose 6 340 000 dinara (nekoliko zgrada, vodovodni toranj, tvrdi putevi, mehanizacija, 5000 m-´ plastenika i dr.), obrtna sredstva iznose 9 830 000 dinara, a proizvodna vrijednost godišnje proizvodnje iznosit će 20 000 000 dinara. U gradnji je i hladnjača kapaciteta 2 milijuna školovanih sadnica. Na puno radno vrijeme udruženo je 35 radnika (od čega 28 PKV i KV radnika), a za vrijeme sezone još oko 65 radnika. RO Šumarstvo »23 August« osnovana je u sklopu SOUR NATRON Maglaj 1961. godine za »područje šuma i šumskog zemljišta koje zbog svoje ekonomičnosti nije ušlo ni u jedno šumsko-privredno područje sa ciljem da pošumljavanjem goleti i konverzijom degradiranih šuma i kulture četinara podiže sirovinsku bazu za Tvornicu celuloze i papira NATRON«. U toku 18-godišnjeg postojanja ove Radne organizacije (s 3 šumarije: Derventa, Doboj i Maglaj) podignuto je oko 4960 ha kultura i intenzivnih kultura te 60 ha plantaža, a radna površina njege u istom razdoblju iznosi oko 8000 ha. Njega se vrši mehaničkim ili kemijskim sredstvima, a 1978. godine mehanički je obrađeno 967 ha, a /kemijski — arboricidom 30 ha. U tom referatu »Njega kultura« ing. Hl. Egersdorfe r prikazao je dosadašnje zahvate njege, a posebno kemijskim sredstvima (Arbokanom EA 80 i Tordonom 101) uz podatke o utrošenom radu (do 1977. godine, a za 1978. godinu i u novčanom iznosu). Od niza zaključaka, koje autor navodi kao činioce smanjenja troškov a njege navodimo da »uvijek treba koristiti prvoklasan školovan sadni materijal, a naročito kod pošumljavanja sječine i zakorovljenih površina« te da je »pravodoban zahvat jeftiniji od zakašnjelog ne samo u troškovima nego i zato, jer sprečava štete, a zakašnjeli ih liječi«. 3 U međuvremenu osnovana je i Općina Neum, koji je do tada bio u Općini Čapljina. 383 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 118 <-- 118 --> PDF |
Iz referata V. Nedovića i Lj. Marica citiram, da je »tehnologiju proizvodnje sadnica potrebno prilagoditi karakteristikama staništa koja će se pošumljavati« odnosno da i »kod pošumljavanja staništa sadnicama sa obloženim korijenovim sistemom, sa bilo kakvom sadnjom, nema nikakvih problema i da je uspjeh uvijek zagarantovan«. Taj su zaključak autori posebno izvukli iz pokusnog pošumljavanja 1978. godine na kraškoj »tipičnoj goleti II grupe« s bijelim borom. Uspjeh sadnje dvogodišnjih neškolovanih sadnica tog bora« bio je veći (procenat preživljavanja iznosio je 79°/o) nego sadnje sadnica s obloženim korjenom (primljeno 60 — 24°/o posađenih sadnica). Razlog autori vide u tome, što treset (Humograh I) u kojem je uzgojena sadnica ima vrlo mali retencioni vodni kapacitet i što su bile posađene u ni uz minimalnu obradu zemljišta (na jame) te se velik dio posađenih biljaka nije mogao održati u sušnom periodu ljeta, pa »bi trebalo upotrebljavati oplemenjeni Fragmites, koji ima znatno veći vodni kapacitet« (od Humograha). Međutim za područja s boljim rasporedom oborina zadovoljava, kako proizlazi iz referata dra Radovanovića, i supstrat od bosansko-grahovskog treseta. Drž . Radovanovi ć je ukratko izvijestio i od uspjehu pokusnih sjetvi sa »sjemenskim pločama« tj. tresetnim pločama u koje je posijano sjeme. Prema rezultatima te sjetve na području OOUR Šumarstva Travnik, sjemenske ploče ne bi trebalo primjenjivati na površinama, »koje su sklone intenzivnom zakorovljavanju i na sječinama u degradiranim šumama s velikim brojem panjeva zbog bujnog razvoja izdanaka, izbojaka iz panjeva i žilja poslije izvršene sječe« koji će gušiti ponik. Nadalje, kako prvi rezultati pokazuju, sjemenske ploče ne mogu se upotrebljavati »na propusnim, vapnenačkim zemljištima, sa aridnom mikroklimom« na kojima se ploče osuše i sjeme ostaje bez potrebne vlage. Za osiguranje što bržeg zakorjenjavanja ponika u matično tlo, umjesto na koje se stavlja ploča treba biti očišćeno od nerastvorenog humusa. V. Vukosa v izvjestio je, da je nakon donošenja Zakona o pošumljavanju hercegovačkog krša u Nevesinjsko-gatačkom šumsko-privrednom području, na kojem je 37 980 na krša i goleti prikladnih za pošumljavanje, do sada pošumljeno 1100 ha (1975. godine 100 ha, a zatim svake godine po 250 ha). Početne teškoće su svladane »zahvaljujući organizovanim pripremama svih snaga na nivou komune, društveno-političkih organizacija, radnih kolektiva, Srednjoškolskog centra, Osnovne škole i drugih«. Prvenstveno se osnivaju i podižu kulture koje imaju zaštitni karakter a tek onda turistički i ekonomski. Glavne su vrste smreka i bijeli (obični) bor uz nešto duglazije, ariša, pančićeve omorike i dr. vrsta. Crni bor se sadi samo na najlošijim terenima. Sadnja s ćuskijom-polugom u zemlju cjelicu nije dala dobre rezultate, pa se sada radi samo s jamama, a uspjeh se kreće između 85 i 95%. Svakako je to vrlo dobar uspjeh, pogotovo, što se koriste sadnice proizvedene klasičnim načinom. U Općini Ljubuški poslovi šumarstva, kako za društvene šume tako i za privatne, uključeni su u Sekretarijat za privredu i na cijeloj Općini ne postoji šumarska organizacija, koja bi mogla preuzeti poslove pošumljavanja. To je jedan problem, izvjestio je ing. J. Grani ć u svom referatu, za izvršenje odredaba Zakona o pošumljavanju krša te odnosnog Društvenog dogovora i Samoupravnog sporazuma. Drugi je, znatno veći, pomanjkanje radne snage jer se 384 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 119 <-- 119 --> PDF |
preko 3000 radnika nalazi na privremenom radu u inozemstvu, pa je bilo »jedino rješenje uvođenje mehanizacije za kopanje rupa«. Namjeravalo se nabaviti, »koristeći iskustva drugova iz SR Hrvatske«, motorne bušilice STIHL 08-S, ali jer ih društveni sektor zbog propisa nije mogao nabaviti, kupljene su tri bušilice Fabrike »TOMOS« iz Kopra. Međutim te bušilice nizu zadovoljile, a niti je »TOMOS« udovoljio traženju za njihovo poboljšanje, pa su bušilice 08-S nabavljenje preko radnika zaposlenih u inozemstvu. Kako se tokom rada pokazalo, da se vrh bušilice može zaustavti i na kamenčiću, to su sami vrh svrdla rasjekli na dva dijela s razmakom od 6 — 7 cm. Kao najpogodniji promjer svrdla pokazao se onaj od 120 mm. S bušilicom rade dva radnika a dnevni je učinak 400 rupa po radniku, a toliko sadnica posadi jedna radnica.4 Prema odredbama u Zakonu o pošumljavanju krša i odnosnim društvenim dogovorima u Bosni i Hercegovini od 1976. do 1985. godine trebalo bi pošumiti 50 000 ha krša i 55 000 ha degradiranih šuma i goleti. S. S o f t i ć posebno naglašava »da se akcija pošumljavanja odvija u skladu s Osnovama politike društvenog razvoja SR Bosne i Hercegovine do 1985. godine i Društvenog plana SR Bosne i Hercegovine za period 1976—1980. godine«. Tako je od 1975—1978. g. izvršeno pošumljavanje krša na 2 242 ha (102,5 %> planiranog), pošumljavanje degradiranih šuma i goleti u vremenu 1976—1978. godina na 2 823 ha (85,5% planiranog). O zamahu šumsko-ugoznih radova govore i podaci o uloženim sredstvima po 1 m3 posječene bruto mase, a ta iznose: 1971—1975. godine (u prosjeku godišnje) 8,10 dinara, 1976. godine 23,76 dinara, 1977. godine 25,30 dinara, 1978. godine 31,35 dinara. Dakako, da postoji i niz poteškoća, koliko objektivne toliko i subjektivne prirode. Poteškoće su u nekim područjima organizacione naravi (nedovoljno angažiranje u pripremi akcija pošumljavanja i dr.), tehnološke (pomanjkanje kvalificirane radne snage, prikladnih površina za pošumljavanje, imovinsko-pravni odnosi i dr.) te ne pridržavanje pojedinih potpisnika odredaba Društvenog dogovora o učešću u financiranju programiranih radova. »Glavni teret financiranja čitave akcije«, konstatira S. Softić, »uz puno izvršavanje obaveza Republike (učešće), praktički je pao na organizacije udruženog rada šumarstva«. Zatajio je veći broj općina, elektroprivreda, vodoprivreda, a i pojedini OUR-i i iz oblasti prerade drveta. Navodim ovdje i troškove pošumljavanja, koji su po 1 ha na kršu 1978. godine iznosili prosječno 29 400,00 dinara (između 22 i 34 000), a pošumljavanje degradiranih šuma i goleti 14 590 dinara. Prof. B. Begovi ć zagovara sadnju čempresa, jer on »svojim specifičnim habitusom i svojom bizarnom dekorativnošću predstavlja najljepši ukras naših mediteranskih i submediteranskih krajeva i pejsaža« te »u velikoj mjeri doprinosi kreiranju i upotpunjavanju estetike naših primorskih područja i predjela, naročito u kombinaciji sa drugim vrstama četinara i vazdazelenih lišćara«. Begović je prikazao i značaj čempresa u pojedinim narodima od Perzijanaca do Grka i Rimljana te značajnije lokalitete i stabla na našem području, pa bi bilo 4) U diskusiji je bilo rečeno, da tvornica u Travniku proizvodi novi tip bušilica pogodan za rad u kršu. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 120 <-- 120 --> PDF |
šteta, da ovaj rad ne bude objavljen u kojoj pristupačnijoj publikaciji nego li je ova za Savjetovanje. U današnje vrijeme, kada je podignuta uzbuna za što racionalnije korišćenje energetskih izvora, referat B. Lučić a iD . Krnet e ima mnogo šire značenje nego li za samu industriju ploča iverica i drvnu industriju uopće. Zanimiv je i za šumarstvo, jer ukazuje na veće mogućnosti upotrebe drva u građevinarstvu prerađenog u ploče iverice, a koje se mogu izrađivati i od najsitnijih sortimenata, dakle sortimenata i od prvih proreda ili niskih šuma — panjača, pa i onih na degradiranom dijelu Kraškog područja. Drvo naime ima najmanje koeficijent toplinske vodljivosti koji, izražen u W/m« C, kod pojedinih materijala iznosi: šperploča 0,12 iverica 0,15, opeke 1,15, betona 1,75 kamena 3,50 a čelika 52,10. S druge strane potrošnja energije za preradu drva kao sirovine za drvo je najmanja. Taj potrošak za proizvodnju i preradu drva iznosi 630 kW/ht (kw sati po toni) i ako ga označimo s 1 onda potrošnja energije za proizvodnju opeke iznosi 3, cementa 4, umjetnih materijala 6, željeza 21, čelika 24, a aluminija 126. Još jedna usporedba, utrđene »u američkim uslovima ekonomike«, o potrošnji energije izražene u ekvivalentu nafte. Prema tim podacima za industrijsku halu 2200 m^ korisne površine potrebne su niže navedene količine energije za proizvodnju (za drvo od uzgoja do sječe i izvoza), preradu i izradu konstrukcije (u litrama nafte): drvene 35 000 litara, čelične 74 000 litara, s betonskim elementima 95 000 litara. Dakle za drvenu konstrukciju potrebna je najmanja količina energije. Na kraju autori prikazuju gdje se sve i kakove ploče u pojedine svrhe mogu koristiti. Dr V. Ra j ma n prikazao je kretanje promjena nekih svojstava ploča iverica (volumne težine, čvrstoće raslojavanja, čvrstoće savijanja, debljinsko bubrenje, ujednačenost debljine ploča, finoća površine te ujednačenost svojstava ploča iverica) u posljednjih 10 — 20 godina i smatra, da se proizvodnja »ploča iverica treba razgraničiti na više raznih tipova ploča iverica namjenjenih samo za određene domene primjene« a što žele i korisnici takvih ploča. O potrebi proizvodnje specijaliziranih tipova ploča mjesto »univerzalnih« referira i dr A. K a r a h a s o vi ć. Proizvodnja ploča je u stalnom porastu pa npr. danas se u Njemačkoj proizvodi oko 8 milijuna m3 ploča prema desetak tisuća 1951, a u nas je neznatna proizvodnja u 1961. godine narasla na današnji kapacitet od oko milijun m». Ploče iverice u Evropi koriste še najvećim dijelom za proizvodnju namještaja, a manje u građevinarstvu dok je u Americi obrnuto. Kako se ploče iverice proizvode iz sitnijih drvnih sortimenata pa i »pravog drvnog otpatka« (oko 2,2 prm za 1 m* iverice) to one smanjuju potrebu sječe stabala (po 2 stabla za svaki ms ploča) koja tako »ostaju svake godine pošteđena i ublažavaju kritičan položaj opstanka čovjekove okoline«. Što više, danas postoje i uređaji koji omogućuju proizvodnju ploča iz stare drvene ambalaže, pa i gradskog smeća! Referat inž. J. Sol a j e sadrži brojne podatke o proizvodnji i potrošnji ploča iverica i šperploča te »projekciju potrošnje za 1994. godine« za cijeli svijet razrađene po kontinentima, zemljama s razvijenom proizvodnjom, onima s »centralno planiranom« te privredama (zemljama) u razvoju. Oskar Piškorić 386 |