DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 96 <-- 96 --> PDF |
njima. No to i ne bi moralo značiti, da mora i zadovoljiti, jer bi obrada, izlaganja, mogla biti manje ili više nejasna. To, međutim, kod Ing. Derete nije slučaj. Tekst je jasno napisan i popraćen, kako je uvodno već navedeno, brojnim crtežima ne samo u crnobijeloj tehnici nego su pojedine ilustracije i u bojama tako da i svaki nestrojar, pa i početnik, može »pročitati« što pojedina slika odnosno crtež sadrži. Poglavlje o »pružanju prve pomoći« ne odnosi se samo na ozljede koje mogu nastati u radu s motornom pilom, nego i u svim drugim slučajevima, jer su obrađena i poremećenje disanja, nesvjestice, rada srca, gušenja i krvarenja. Ni tu nisu izostale ilustracije te se tako čovjek u tren oka može podsjetiti, kako se npr. obavlja (vanjska) masaža srca, kako povija ozljeđena noga, ruka ili rame (17 primjera) itd. Poglavlje »poznavanja korištenja šuma « nesumljivo je prvenstveno namijenjena polaznicima i najkraćih tečajeva o Ing Dragutin Hanzl: Šumarstvo u Zborniku »POŽEGA 1227-1977«, Slavonska Požega, 1977, (4 separata). Kako je poznato, grad je Slavonska Požega 1977. godine proslavio je 90-godišnjicu svog postojanja. U okviru te proslave izdan je i zbornik »POŽEGA 1227 — 1977«. U tom Zborniku velikog oktav formata Ing. Dragutin Hanzl obradio je šumarstvo i lovstvo u četiri priloga: Prirodna bogatstva Požeške kotline (str. 320-325), Povijesni razvoj šumarstva i prerade dr veta u Požeškoj kotlini (str. 334-340), Šumarstvo i drvna industrija (str. 369 — 375) i Lov i lovstvo Požeške kotline (str. 543 — 544). U prvom prilogu — o prirodnim bogatstvima, autor je prikazao »šume i šumsko bogatstvo« te rudna bogatstva i energetske izvore«. Pretežni dio obrađuje šume, jer »rudna bogatstva na područje općine Slavonska Požega nisu sistematski istražena« dok na tom području »nema ni jednog energetskog izvora osim bivše hidrocentrale u Kuzmici«. Prema tome prirodna bogatstva Požeške kotline su šume. Pod šumom je površina od 50 365 ha, od kojih je 47112 ha u društvenom vlasništvu, a 2 653 ha, ili 4,8% ukupnih motornoj pili u cilju informiranja o najnužnijoj stručnoj terminologiji iz šumskog gospodarstva, upoznavanje drveća te o šumskim drvnim sortimentima. U poglavlju o »razvoju oruđa i strojeva za sječu stabala i izradu šumskih sortimenata « s druge strane, vjerujem, da će naći zanimljivih podataka i svaki šumarski stručnjak, jer tu možemo pročitati ne samo o takvom oruđu npr. iz raznih perioda (kamenog doba i dr.) nego i to, da je Leonardo da Vinci, dakle prije cea 500 godina, izumio mehaniziranu okvirnu pilu itd. Završavajući ovaj kratki prikaz mora se odati priznanje Ing. B. Dereti kao autoru, a SIZ-u odgoja i usmjerenog obrazovanja šumarstva i drvne industrije SR Hrvatske kao izdavaču, da je naša šumarska literatura obogaćena ovim dijelom! Na nama je pak da ne ostane na skladištu nego da se nađe i na svakom radilištu i da u slučaju potrebe bude ostvaren cilj pisca — pomoći čovjeku! Oskar Piškorić šuma, u individualnom posjedu. Drvna masa privatnih šuma procjenjena je na 140 000 m:>, dakle ni 60 m3 prosječno po ha, ali »posljednjih godina pojedini vlasnici zemljišta sade bagrem, johu i četinjače, i to nakon sječe na šumskim površinama, ali se podižu i novi šumski nasadi na napuštenom poljoprivrednom zemljištu«*) Šume društvenog sektora ili Šumskog gospodarstva u Požegi, sastoje se od 40% hrasta, 35% bukve i 7V« četinjača, a po starosti 62,63/» ih je u dobi do 60 godina. Prosječna drvna masa od 120 m3 po ha dovoljno pokazuje, da sa s takvim stanjem ne može zadovoljiti šumsko gospodarstvo. Čak na 16 000 ha na dobrim staništima su sastojine loše strukture (i prirasta) te se smatraju prijelaznim sastojinama. U drugom prilogu, kako i sam naslov kaže, iznijet je pregled ove grane narodne privrede podijeljen u tri razdoblja: razdoblje od početka korištenja šuma do sredine 19. stoljeća, razdoblje od sredine 19. st. do završetka drugog svjetskog rata te razdoblje u vrijeme drugog svjetskog rata. Drugo razdoblje obrađeno je po kategorijama vlasnika šuma tj. zemljišne zajednice, imovne općine, veliki *) Povećanje šumskog fonda u individual nom vlasništvu u velikom dijelu Hrvatske registrirani smo i u SL 1979. g. str. 563. |