DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 90     <-- 90 -->        PDF

DOMAĆA STRUČNA LITERATURA


BRANISLAV BEGOVIC: Razvojni j-.ut šumske privrede u Bosni i Her


cegovini u periodu austrougarske uprave (1878—1918) sa posebnim osvrtom


na eksploataciju šuma i industrijsku preradu drveta.


U izdanju Akademije nauka i umjetnosti
Bosne i Hercegovine — Djela, knjiga
LIV, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga
31 — objavljena je 1978. u Sarajevu
pod gornjim naslovom studija B. Begovica,
dipl. inž. šumarstva i redovnog
profesora Šumarskog fakulteta u penziji
iz Sarajeva. Studija predstavlja sažetu
monografiju iz obimnog autorovog rada


o razvoju šumske privrede B i H u toku
40 godina dugog perioda pod austrougarskom
upravom. Cjelovita obrada tog perioda
i njeno objavljivanje bilo je potrebno
naročito zbog toga što su iskorišćavanje
šuma i industrijska prerada
drveta spadale tada među najvažnije
grane u privrednom razvoju B i H, te
što je, na bazi detaljnih naučnih istraživanja,
trebalo dati objektivnu ocjenu
austrougarske šumarske politike u B i H.
Da se to postigne trebalo je najprije
uložiti ogroman rad za pronalaženje i
proučavanje velikog broja na raznim
mjestima objavljenih izvora (najvećim
dijelom na njemačkom i srpskohrvatskom
jeziku) iz ondašnjeg perioda do
današnjih dana i veoma obimna arhivska
građa Zajedničkog ministarstva finansija
i Zemaljske vlade za Bosnu i
Hercegovinu u Sarajevu u Arhivu B i H
u Sarajevu.
Studija je podijeljena na 14 glava. Prve
dvije čine Uvod i Organizacija šumarstva
i šumarske službe. Deset glava se odnose
na eksploataciju erarskih šuma prema
njenim vrstama i načinu poslovanja: hrastovih
šuma s manufakturnom proizvodnjom
i eksportom francuske duge, hrastovih
izdanačkih šuma za proizvodnju
kore za štavljenje koža, bukovih šuma
s manufakturnom proizvodnjom cijepane
robe, erarsko režijsko šumsko poslovanja,
dugoročni ugovori s privatnim šumsko-
industrijskim preduzećima na bazi
slobodnih pogodbi, kratkoročni ugovori
s privatnim poduzećima i trgovcima drvetom,
kupoprodaje drveta na malo po
posebnim cjenovnicima, dugoročni ugovori
na bazi submisijskih prodaja i besplatno
izdavanje drveta. Jedna glava obuhvaća
kompanju protiv dugoročnih ugovora


na bazi slobodnih pogodbi, a posljednju
glavu čini rekapitulacija sa zaključnim
razmatranjima. Na kraju su dati: rezime
na njemačkom jeziku i registri ličnih
imena, geografskia naziva i naziva šumsko-
industrijskih preduzeća i ustanova.


Prikazivajući razvoj organizacije šumarstva
i šumske službe, autor navodi da
je prva organizacija (iz 1880), po kojoj
je ona bila nezavisna od političko —
upravnih vlasti, trajala samo do 1883,
kada je uključena u sastav političko-
upravnih organa, kojima je povjereno
vođenje uprave i gazdovanja svim šumama
(s tim što je devedesetih godina ipak
osnovan manji broj samostalnih šumskih
uprava), te da je tek reorganizacijom
iz 1911, počelo postepeno izdvajanje uprave
erarskih šuma iz nadležnosti političko-
upravnih vlasti. Prva izmjena se obrazlaže
tim što je austrougarskoj upravi
konveniralo da šume služe i kao sredstvo
za lakše ostvarivanje njene unutrašnje
politike — pridobijanje za Austrougarsku
— i radi isključenja uticaja
šumarskih stručnjaka koji su forsirali
iskorišćivanje erarskih šuma u vlastitoj
režiji, a druga potrebom veće ekonomičnosti
gazdovanja šumama na bazi iskustava
u režiji šumskih uprava. Navedeno
je i povećanje broja šumskih kadrova,
koji su najvećim dijelom bili iz Austrougarske,
u skladu s pojačanom eksploatacijom
šuma i intenziviranjem gazdovanja:
1881. bilo ih je 71 sa 81 čuvara
šuma a 1914. god. 239 sa 697 čuvara.


Obrađujući eksploataciju erarskih šuma,
autor u svakoj glavi obrazlaže pobude
i razloge odnosnog oblika i vrste
eksploatacije šuma s obzirom na tadašnje
uslove i mogućnosti njihove rentabilne
eksploatacije i stavove austrougarske
vlade — prvenstveno rukovođenje
ostvarivanjem što većih prihoda za zemaljsku
blagajnu i ekspanzionističkom
privrednom politikom u okupiranoj zemlji.
Prikazani su i prigovori šumarskih
stručnjaka i sa drugih strana upućivani
na pojedine načine prodaje drveta i eksploatacije
šuma, kao i razlozi kojima su
predstavnici austrougarske vlade branili