DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 90 <-- 90 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA BRANISLAV BEGOVIC: Razvojni j-.ut šumske privrede u Bosni i Her cegovini u periodu austrougarske uprave (1878—1918) sa posebnim osvrtom na eksploataciju šuma i industrijsku preradu drveta. U izdanju Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine — Djela, knjiga LIV, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 31 — objavljena je 1978. u Sarajevu pod gornjim naslovom studija B. Begovica, dipl. inž. šumarstva i redovnog profesora Šumarskog fakulteta u penziji iz Sarajeva. Studija predstavlja sažetu monografiju iz obimnog autorovog rada o razvoju šumske privrede B i H u toku 40 godina dugog perioda pod austrougarskom upravom. Cjelovita obrada tog perioda i njeno objavljivanje bilo je potrebno naročito zbog toga što su iskorišćavanje šuma i industrijska prerada drveta spadale tada među najvažnije grane u privrednom razvoju B i H, te što je, na bazi detaljnih naučnih istraživanja, trebalo dati objektivnu ocjenu austrougarske šumarske politike u B i H. Da se to postigne trebalo je najprije uložiti ogroman rad za pronalaženje i proučavanje velikog broja na raznim mjestima objavljenih izvora (najvećim dijelom na njemačkom i srpskohrvatskom jeziku) iz ondašnjeg perioda do današnjih dana i veoma obimna arhivska građa Zajedničkog ministarstva finansija i Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu u Arhivu B i H u Sarajevu. Studija je podijeljena na 14 glava. Prve dvije čine Uvod i Organizacija šumarstva i šumarske službe. Deset glava se odnose na eksploataciju erarskih šuma prema njenim vrstama i načinu poslovanja: hrastovih šuma s manufakturnom proizvodnjom i eksportom francuske duge, hrastovih izdanačkih šuma za proizvodnju kore za štavljenje koža, bukovih šuma s manufakturnom proizvodnjom cijepane robe, erarsko režijsko šumsko poslovanja, dugoročni ugovori s privatnim šumsko- industrijskim preduzećima na bazi slobodnih pogodbi, kratkoročni ugovori s privatnim poduzećima i trgovcima drvetom, kupoprodaje drveta na malo po posebnim cjenovnicima, dugoročni ugovori na bazi submisijskih prodaja i besplatno izdavanje drveta. Jedna glava obuhvaća kompanju protiv dugoročnih ugovora na bazi slobodnih pogodbi, a posljednju glavu čini rekapitulacija sa zaključnim razmatranjima. Na kraju su dati: rezime na njemačkom jeziku i registri ličnih imena, geografskia naziva i naziva šumsko- industrijskih preduzeća i ustanova. Prikazivajući razvoj organizacije šumarstva i šumske službe, autor navodi da je prva organizacija (iz 1880), po kojoj je ona bila nezavisna od političko — upravnih vlasti, trajala samo do 1883, kada je uključena u sastav političko- upravnih organa, kojima je povjereno vođenje uprave i gazdovanja svim šumama (s tim što je devedesetih godina ipak osnovan manji broj samostalnih šumskih uprava), te da je tek reorganizacijom iz 1911, počelo postepeno izdvajanje uprave erarskih šuma iz nadležnosti političko- upravnih vlasti. Prva izmjena se obrazlaže tim što je austrougarskoj upravi konveniralo da šume služe i kao sredstvo za lakše ostvarivanje njene unutrašnje politike — pridobijanje za Austrougarsku — i radi isključenja uticaja šumarskih stručnjaka koji su forsirali iskorišćivanje erarskih šuma u vlastitoj režiji, a druga potrebom veće ekonomičnosti gazdovanja šumama na bazi iskustava u režiji šumskih uprava. Navedeno je i povećanje broja šumskih kadrova, koji su najvećim dijelom bili iz Austrougarske, u skladu s pojačanom eksploatacijom šuma i intenziviranjem gazdovanja: 1881. bilo ih je 71 sa 81 čuvara šuma a 1914. god. 239 sa 697 čuvara. Obrađujući eksploataciju erarskih šuma, autor u svakoj glavi obrazlaže pobude i razloge odnosnog oblika i vrste eksploatacije šuma s obzirom na tadašnje uslove i mogućnosti njihove rentabilne eksploatacije i stavove austrougarske vlade — prvenstveno rukovođenje ostvarivanjem što većih prihoda za zemaljsku blagajnu i ekspanzionističkom privrednom politikom u okupiranoj zemlji. Prikazani su i prigovori šumarskih stručnjaka i sa drugih strana upućivani na pojedine načine prodaje drveta i eksploatacije šuma, kao i razlozi kojima su predstavnici austrougarske vlade branili |