DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 82 <-- 82 --> PDF |
IZ DRUGIH REPUBLIKA ŠUMARSTVO I NJEGOVO MJESTO U PRIVREDNOJ STRUKTURI ROŽAJA UVOD Od ukupne površine ovog područja, koje iznosi 43 159 ha, na šume i šumsko zemljište otpada 20 491 ha ili 47,5,;l/o, na poljoprivredne površine 19 466 ha ili 45,1%, a na neplodne i ostale površine 3 202 ha ili 7,4% (1)- Na osnovu toga se može zaključiti da je područje dosta pošumljeno, jer šume i šumske asocijacije zauzimaju najveći dio prostora općine (47,5it>/<> ukupne površine čine šume i šumske asocijacije). Ovakva struktura površina područja Rožaja od davnina je determinirala bavljenje stanovništva poljoprivredom (gajenje planinskih poljoprivrednih kultura i stočarstvo), a kapitalističkom eksploatacijom između dva svjetska rata otpočinje potpunija valorizacija šumskih bogatstava, čime i praktično započinje razvitak šumarstva i drvne industrije koja u sadašnjoj fazi razvitka čini osnovu razvoja i skoro najvažniji faktor budućeg društveno-gospodarskog razvitka općine Rožaje (4,156). STANJE I STRUKTURA ŠUMA Stanje šuma na ovom području je različito u pojedinim rajonima ovog jedinstvenog IBARSKOG ŠUMSKOG PRIVREDNOG PODRUČJA a uvjetovano je najvećim dijelom društveno-gospodarskim razvojem kroz dugovremeni period, a zatim klimatskim, geološkim, petrografskim i drugim uvjetima. Druga grupa uvjeta na ovom području (prirodni uvjeti) je veoma povoljna za uzgoj šumske vegetacije (8,32), dok su antropogeni utjecaji u najvećoj mjeri utjecali na današnju sliku i stanje šumskog bogatstva. Šume i šumske asocijacije su različito distribuirane na ovom području. Tako je planinsko područje na desnoj, u odnosu na područje brda na lijevoj strani rijeke Ibra, bogatije šumom visokog kvaliteta (si. 1). Kako je područje brda na lijevoj strani Ibra bilo znatno povoljnije za naseljavanje i poljoprivredu aktivnost znatne površine šuma su iskrčene (4,80). Ekološki uvjeti na ovom području pogodovali su i pogoduju naročito razvoju četinarskih vrsta, pa su zato četinari zastupljeni sa 78,la/», a lišćari s 21,9%, što je u suglasnosti sa prirodnim uvjetima (7,576). Od četinara najviše je zastupljena smreka s 49V», a zatim jela s 46%, molika s 4% i bijeli bor s l!»/o (7,576). Od lišćarskih vrsta najviše je bukve sa 94°/o (5). Osobito je važno istaći veoma povoljnu strukturu šumskih površina po vrstama uzgoja (vidi tabl. 1). |