DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 80 <-- 80 --> PDF |
njima za vuču. Bez primjene mineralnih gnojiva mogla bi se danas postići samo trećina sadašnjih prinosa žitarica. U tom bi slučaju prehrambeni slom bio neizbježan. Istraživanja mogućnosti korištenja izvora energije kao što su to npr. sunčeva energija, bio-alkohol, bio-plin, bio-toplina treba što više intenzivirati. Za nas su od posebnog značaja referati koji su se bavili pitanjima šumarstva. Dr. Patza k je ukazao na povoljan položaj šuma u komparaciji s drugim ekosistemima s obzirom na biološku primarnu produkciju i kretanje energije. Šume u SR Njemačkoj zauzimaju oko 1/3 površine na kojoj se odvija biološka produkcija. Te šume isporučuju 2/5 ukupne netto primarne proizvodnje u ekvivalentima energije. Ukupno učešće energije po jedinici proizvedene drvne tvari odgovara približno 1/3 ekvivalenta proizvedene oblovine. To znači da u slučaju oblog drveta odnos »Input-Output« iznosi 1:3,3, što je vrlo povoljno. Potrošnja energije u šumarstvu ne iznosi niti 1% primarne energije SR Njemačke. Prema Patzaku za šumarstvo postoji teoretska mogućnost potpune samoopskrbe energijom. Dosada neupotrebljavani šumski otpaci koji u proizvodnji drveta ostaju u šumi, čak uzimajući u obzir sva ograničenja iskorišćivanja, odgovaraju po ekvivalentu energije procijenjenoj ukupnoj potrošnji energije. Na kraju svog izlaganja Patzak je naglasio: »Šumarstvo nije samo dobar prijatelj prirode nego je ono i vrlo povoljna privredna grana u pogledu energije«. Učesnici kongresa ukazali su uz to da se danas dosta razmišlja o osniva nju »energetskih šuma«. Tako bi npr. Švedska već u današnje vrijeme mogla zadovoljiti pomoću ovih šuma ukupne svoje potrebe za energijom. Za to bi bila potrebna površina od 93.000 km-´. U odabranim topolicima i jošićima može se postići biomasa od 30 t po hektaru. To približno odgovara iskorišćivanju brutto-energije od 135.000 kws u komparaciji sa 8.400 kws kod tradicionalnog šumarstva. Ove bi se šume morale vrlo intenzivno gnojiti. Kod johe koja fiksira atmosferski dušik prvenstveno dolazi u obzir primjena fosfora i kalija. Pri tome treba istaći, da se kod proizvodnje fosfornih i kalijevih gnojiva troši daleko manje energije nego kod proizvodnje dušičnih gnojiva. Finci Huikari i Karisto utvrdili su u svojim ispitivanjima da se energija, koju sadrži nafta, može indirektno 20 puta povećati, ako se upotrijebi za proizvodnju mineralnih gnojiva, a ona zatim primjene u šumarstvu. Ovi su istraživači ustanovili da energetska vrijednost otpadaka drveta, koji ostaju svake pojedine godine u finskim šumama, odgovara vrijednosti od 7 milijuna tona nafte. Do sličnog podatka došao je i Strehle r u SR Njemačkoj. U ovoj zemlji ima godišnje 5 milijuna tona viška slame i 10-15 mil. tona otpadaka drveta. Po svom potencijalu energije to odgovara 4,5-6 milijuna tona lož-ulja. Već je u promet stavljeno oko 15.000 kotlova koji koriste slamu i drvne otpatke. U diskusijama je naglašeno da je korištenje sunčane energije povezano s rješavanjem problema njenog uskladištenja. Izvori energije moraju se tretirati sa svih aspekata upotrebe i transformiranja energije. Ne smije se ograničiti na njihovu gorivu vrijednost. |