DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 79 <-- 79 --> PDF |
ŠUMARSTVO I ENERGIJA Od dr. H. B aul e a primio sam materijale i izvještaj s kongresa »POLJOPRIVREDA I ENERGIJA«, koji je održan 6-8. studenog 1978. g. u Miinchenu. Dr. Baule dobro je poznat našoj stručnoj šumarskoj javnosti po knjizi »Die Düngung von Waldbäumen« koja je prošle godine prevedena i na naš jezik. Smatrao sam vrlo korisnim dati prikaz izvještaja dr. Baulea sa spomenutog kongresa, jer je na istom tretirana problematika koja i kod nas postoji i postaje sve aktualnija. Pitanje obskrbe energijom, kako poljoprivrede tako i šumarstva, vrlo je značajno u doba energetske krize. Problem primjene sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva također je zanimljiv, ne samo s obzirom na zaštitu čovjekovog okoliša, već i u pogledu utroška energije. Vani, a i u našoj zemlji» čuju se mišljenja da bi u doba energetske krize šumarstvo trebalo skoro potpuno prepustiti mineralna gnojiva poljoprivredni i time uštedjeti dio dragocjene energije koja je uložena u njihovu proizvodnju. Podneseni referati i diskusija pokazali su da je energetska strana ovog problema upravo obrnuta. Većina učesnika je istakla da štednja energije ne smije biti u prvom planu nego treba voditi računa o tome da se energetski potencijali što racionalnije iskoriste. Kongres je obrađivao tri kruga tema: — Uvođenje i promet energije u području biljne proizvodnje, stočarstvu i prehrambenoj industriji; — Osnove uštede strane energije i otvaranje alternativnih izvora; — Problemi opskrbe energijom agrarnog kompleksa u budućnosti. U uvodnom izlaganju sekretar N üs sei iznio je podatak, da je poljoprivreda u SR Njemačkoj udvostručila prinose u posljednjih 30 godina. Ovakav rezultat sigurno se ne bi mogao ostvariti bez strane energije. Poljoprivreda i šumarstvo troše samo 3-4 Vo ukupne energije koja je potrebna privredi. Iz tog razloga ove grane ne mogu ostati same u traženju mogućnosti uštede. Tako npr. jedan automobil srednje klase potroši u toku godine isto toliko energije koliko je potrebno za uzgoj 2 ha žitarica, a urodom se može prehraniti oko 30 ljudi. Sekretar Roh r također je naglasio da je prehrana glavni problem čovječanstva. Govoreći o energiji on je rekao:»Pitanje energije ima danas po svojoj vrijednosti slično visoko mjesto kao i prehrana svijeta!«. Kulturne biljke koriste u današnje vrijeme samo oko l10/« raspoložive sunčeve energije. Rohr je bio vrlo kritičan prema onima koji su protiv moderne biljne proizvodnje. On je ustvrdio da globalnog »Natrag k prirodi« ne može biti. Tako bi npr. polovina agrikulturnih površina bila potrebna za proizvodnju hrane ko 205 |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 80 <-- 80 --> PDF |
njima za vuču. Bez primjene mineralnih gnojiva mogla bi se danas postići samo trećina sadašnjih prinosa žitarica. U tom bi slučaju prehrambeni slom bio neizbježan. Istraživanja mogućnosti korištenja izvora energije kao što su to npr. sunčeva energija, bio-alkohol, bio-plin, bio-toplina treba što više intenzivirati. Za nas su od posebnog značaja referati koji su se bavili pitanjima šumarstva. Dr. Patza k je ukazao na povoljan položaj šuma u komparaciji s drugim ekosistemima s obzirom na biološku primarnu produkciju i kretanje energije. Šume u SR Njemačkoj zauzimaju oko 1/3 površine na kojoj se odvija biološka produkcija. Te šume isporučuju 2/5 ukupne netto primarne proizvodnje u ekvivalentima energije. Ukupno učešće energije po jedinici proizvedene drvne tvari odgovara približno 1/3 ekvivalenta proizvedene oblovine. To znači da u slučaju oblog drveta odnos »Input-Output« iznosi 1:3,3, što je vrlo povoljno. Potrošnja energije u šumarstvu ne iznosi niti 1% primarne energije SR Njemačke. Prema Patzaku za šumarstvo postoji teoretska mogućnost potpune samoopskrbe energijom. Dosada neupotrebljavani šumski otpaci koji u proizvodnji drveta ostaju u šumi, čak uzimajući u obzir sva ograničenja iskorišćivanja, odgovaraju po ekvivalentu energije procijenjenoj ukupnoj potrošnji energije. Na kraju svog izlaganja Patzak je naglasio: »Šumarstvo nije samo dobar prijatelj prirode nego je ono i vrlo povoljna privredna grana u pogledu energije«. Učesnici kongresa ukazali su uz to da se danas dosta razmišlja o osniva nju »energetskih šuma«. Tako bi npr. Švedska već u današnje vrijeme mogla zadovoljiti pomoću ovih šuma ukupne svoje potrebe za energijom. Za to bi bila potrebna površina od 93.000 km-´. U odabranim topolicima i jošićima može se postići biomasa od 30 t po hektaru. To približno odgovara iskorišćivanju brutto-energije od 135.000 kws u komparaciji sa 8.400 kws kod tradicionalnog šumarstva. Ove bi se šume morale vrlo intenzivno gnojiti. Kod johe koja fiksira atmosferski dušik prvenstveno dolazi u obzir primjena fosfora i kalija. Pri tome treba istaći, da se kod proizvodnje fosfornih i kalijevih gnojiva troši daleko manje energije nego kod proizvodnje dušičnih gnojiva. Finci Huikari i Karisto utvrdili su u svojim ispitivanjima da se energija, koju sadrži nafta, može indirektno 20 puta povećati, ako se upotrijebi za proizvodnju mineralnih gnojiva, a ona zatim primjene u šumarstvu. Ovi su istraživači ustanovili da energetska vrijednost otpadaka drveta, koji ostaju svake pojedine godine u finskim šumama, odgovara vrijednosti od 7 milijuna tona nafte. Do sličnog podatka došao je i Strehle r u SR Njemačkoj. U ovoj zemlji ima godišnje 5 milijuna tona viška slame i 10-15 mil. tona otpadaka drveta. Po svom potencijalu energije to odgovara 4,5-6 milijuna tona lož-ulja. Već je u promet stavljeno oko 15.000 kotlova koji koriste slamu i drvne otpatke. U diskusijama je naglašeno da je korištenje sunčane energije povezano s rješavanjem problema njenog uskladištenja. Izvori energije moraju se tretirati sa svih aspekata upotrebe i transformiranja energije. Ne smije se ograničiti na njihovu gorivu vrijednost. |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Većina učesnika u diskusiji založila se za integralnu zaštitu oirja. Posebno značenje pri tome ima pronalaženje resistentnih genotipa koji ne zahtijevaju ":esta tretiranja biljnim zaštitnim sredstvima; preporučeno je da se proučavanja iz područja oplemenjivanja orijentiraju na one vrste s kojima su i do sada postignuti najbolji rezultati. Naglasak budućih istraživanja treba staviti na pronalaženje novih metoda pomoću kojih se djelotvornost energija može povećati. Kod rješavanja oveslične problematike znanost mora uvijek imati u vidu budućnost. Dosadašnja iskustva pokazala su da introdukcija novih tehnologija u svakodnevnu praksu zahtjeva 8 do 10 godina. Dr Nikola Komlenović OBAVIJEST! Uslijed nepredviđenih organizacijskih okolnosti najavljeni Simpozij: STANJE I RAZVOJ ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE — MOGU LI ŠUME HRVATSKE PODMIRITI POTREBE NA DRVU? neće se održati — kako je to najavljeno 21. i 22. XI. o. g. — nego se odlaže za početak 1980. g. Zagreb 25. XII 1979. g. SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE |