DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 79     <-- 79 -->        PDF

ŠUMARSTVO I ENERGIJA


Od dr. H. B aul e a primio sam materijale i izvještaj s kongresa »POLJOPRIVREDA
I ENERGIJA«, koji je održan 6-8. studenog 1978. g. u Miinchenu.
Dr. Baule dobro je poznat našoj stručnoj šumarskoj javnosti po knjizi »Die
Düngung von Waldbäumen« koja je prošle godine prevedena i na
naš jezik. Smatrao sam vrlo korisnim dati prikaz izvještaja dr. Baulea sa
spomenutog kongresa, jer je na istom tretirana problematika koja i kod nas postoji
i postaje sve aktualnija. Pitanje obskrbe energijom, kako poljoprivrede
tako i šumarstva, vrlo je značajno u doba energetske krize.


Problem primjene sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva također je
zanimljiv, ne samo s obzirom na zaštitu čovjekovog okoliša, već i u pogledu
utroška energije. Vani, a i u našoj zemlji» čuju se mišljenja da bi u doba
energetske krize šumarstvo trebalo skoro potpuno prepustiti mineralna gnojiva
poljoprivredni i time uštedjeti dio dragocjene energije koja je uložena u njihovu
proizvodnju.


Podneseni referati i diskusija pokazali su da je energetska strana ovog
problema upravo obrnuta. Većina učesnika je istakla da štednja energije ne
smije biti u prvom planu nego treba voditi računa o tome da se energetski
potencijali što racionalnije iskoriste.


Kongres je obrađivao tri kruga tema:


— Uvođenje i promet energije u području biljne proizvodnje, stočarstvu i
prehrambenoj industriji;
— Osnove uštede strane energije i otvaranje alternativnih izvora;
— Problemi opskrbe energijom agrarnog kompleksa u budućnosti.
U uvodnom izlaganju sekretar N üs sei iznio je podatak, da je poljoprivreda
u SR Njemačkoj udvostručila prinose u posljednjih 30 godina. Ovakav rezultat
sigurno se ne bi mogao ostvariti bez strane energije. Poljoprivreda i šumarstvo
troše samo 3-4 Vo ukupne energije koja je potrebna privredi. Iz tog razloga
ove grane ne mogu ostati same u traženju mogućnosti uštede. Tako npr. jedan
automobil srednje klase potroši u toku godine isto toliko energije koliko je
potrebno za uzgoj 2 ha žitarica, a urodom se može prehraniti oko 30 ljudi.


Sekretar Roh r također je naglasio da je prehrana glavni problem čovječanstva.
Govoreći o energiji on je rekao:»Pitanje energije ima danas po svojoj
vrijednosti slično visoko mjesto kao i prehrana svijeta!«.


Kulturne biljke koriste u današnje vrijeme samo oko l10/« raspoložive sunčeve
energije. Rohr je bio vrlo kritičan prema onima koji su protiv moderne biljne
proizvodnje. On je ustvrdio da globalnog »Natrag k prirodi« ne može biti. Tako
bi npr. polovina agrikulturnih površina bila potrebna za proizvodnju hrane ko


205




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 80     <-- 80 -->        PDF

njima za vuču. Bez primjene mineralnih gnojiva mogla bi se danas postići samo
trećina sadašnjih prinosa žitarica. U tom bi slučaju prehrambeni slom bio
neizbježan.


Istraživanja mogućnosti korištenja izvora energije kao što su to npr. sunčeva
energija, bio-alkohol, bio-plin, bio-toplina treba što više intenzivirati.


Za nas su od posebnog značaja referati koji su se bavili pitanjima šumarstva.


Dr. Patza k je ukazao na povoljan položaj šuma u komparaciji s drugim
ekosistemima s obzirom na biološku primarnu produkciju i kretanje energije.
Šume u SR Njemačkoj zauzimaju oko 1/3 površine na kojoj se odvija biološka
produkcija. Te šume isporučuju 2/5 ukupne netto primarne proizvodnje u ekvivalentima
energije. Ukupno učešće energije po jedinici proizvedene drvne tvari
odgovara približno 1/3 ekvivalenta proizvedene oblovine. To znači da u slučaju
oblog drveta odnos »Input-Output« iznosi 1:3,3, što je vrlo povoljno. Potrošnja
energije u šumarstvu ne iznosi niti 1% primarne energije SR Njemačke. Prema
Patzaku za šumarstvo postoji teoretska mogućnost potpune samoopskrbe energijom.
Dosada neupotrebljavani šumski otpaci koji u proizvodnji drveta ostaju u
šumi, čak uzimajući u obzir sva ograničenja iskorišćivanja, odgovaraju po
ekvivalentu energije procijenjenoj ukupnoj potrošnji energije. Na kraju svog
izlaganja Patzak je naglasio: »Šumarstvo nije samo dobar prijatelj prirode
nego je ono i vrlo povoljna privredna grana u pogledu energije«.


Učesnici kongresa ukazali su uz to da se danas dosta razmišlja o osniva nju
»energetskih šuma«. Tako bi npr. Švedska već u današnje vrijeme
mogla zadovoljiti pomoću ovih šuma ukupne svoje potrebe za energijom. Za to
bi bila potrebna površina od 93.000 km-´.


U odabranim topolicima i jošićima može se postići biomasa od 30 t po
hektaru. To približno odgovara iskorišćivanju brutto-energije od 135.000 kws u
komparaciji sa 8.400 kws kod tradicionalnog šumarstva. Ove bi se šume morale
vrlo intenzivno gnojiti. Kod johe koja fiksira atmosferski dušik prvenstveno dolazi
u obzir primjena fosfora i kalija. Pri tome treba istaći, da se kod proizvodnje
fosfornih i kalijevih gnojiva troši daleko manje energije nego kod proizvodnje
dušičnih gnojiva.


Finci Huikari i Karisto utvrdili su u svojim ispitivanjima da se
energija, koju sadrži nafta, može indirektno 20 puta povećati, ako se upotrijebi
za proizvodnju mineralnih gnojiva, a ona zatim primjene u šumarstvu. Ovi su
istraživači ustanovili da energetska vrijednost otpadaka drveta, koji ostaju svake
pojedine godine u finskim šumama, odgovara vrijednosti od 7 milijuna tona
nafte.


Do sličnog podatka došao je i Strehle r u SR Njemačkoj. U ovoj zemlji
ima godišnje 5 milijuna tona viška slame i 10-15 mil. tona otpadaka drveta.
Po svom potencijalu energije to odgovara 4,5-6 milijuna tona lož-ulja. Već je u
promet stavljeno oko 15.000 kotlova koji koriste slamu i drvne otpatke.


U diskusijama je naglašeno da je korištenje sunčane energije povezano s
rješavanjem problema njenog uskladištenja. Izvori energije moraju se tretirati
sa svih aspekata upotrebe i transformiranja energije. Ne smije se ograničiti na
njihovu gorivu vrijednost.




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 81     <-- 81 -->        PDF

Većina učesnika u diskusiji založila se za integralnu zaštitu oirja. Posebno
značenje pri tome ima pronalaženje resistentnih genotipa koji ne zahtijevaju


":esta tretiranja biljnim zaštitnim sredstvima; preporučeno je da se proučavanja
iz područja oplemenjivanja orijentiraju na one vrste s kojima su i do sada
postignuti najbolji rezultati.
Naglasak budućih istraživanja treba staviti na pronalaženje novih metoda
pomoću kojih se djelotvornost energija može povećati. Kod rješavanja oveslične problematike znanost mora uvijek imati u vidu budućnost. Dosadašnja
iskustva pokazala su da introdukcija novih tehnologija u svakodnevnu praksu
zahtjeva 8 do 10 godina.


Dr Nikola Komlenović


OBAVIJEST!


Uslijed nepredviđenih organizacijskih okolnosti najavljeni Simpozij:
STANJE I RAZVOJ ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE
HRVATSKE — MOGU LI ŠUME HRVATSKE PODMIRITI POTREBE
NA DRVU? neće se održati — kako je to najavljeno 21. i 22. XI. o. g.


— nego se odlaže za početak 1980. g.
Zagreb 25. XII 1979. g.
SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA
ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE


HRVATSKE