DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 72     <-- 72 -->        PDF

U prvoj zoni na drveću se pojavljuju samo neznatna oštećenja kao npr.
žućenje (žutilo) i odumiranje vrhova iglica četinjača. Kod druge zone nastupa već
sušenje pojedinih izbojaka i čitavih grana. U III zoni uništeno je već preko 50*Vo
asimilacionog aparata, a u IV zoni suše se čitava stabla.


Iz podataka navedenih u tabeli vidi se da Zasavje predstavlja područje u
kom su uslijed onečišćenja zraka oštećene najveće površine šuma u Sloveniji.
Izvor kontaminacije sačinjava kompleks termoelektrana te tvornice cementa,
vapna, kemijskih proizvoda i stakla. Navedena postrojenja izbacuju u zrak
velike količine S02, HF, Cl, cementne i vapnene prašine. Samo elektrana ispušta
do 200 tona S02 dnevno.


Do 1968. g. kontaminacija zraka povećala se postepeno, a od tada pa sve do
1976 g. naglo. Tada su se poduzeli određeni zahvati (povišenje dimnjaka) kojima
se smanjuje koncentracija štetnih plinova u okolišu postrojenja. Propadanje šuma,
međutim, i dalje se nastavlja, posebno u višim predjelima. Na ovom području
nalaze se uglavnom zaštitne šume. Najprije je stradala smreka, a također i
bukva te mnoge druge vrste drveća i grmlja. Kao otporniji pokazali su se kitnjak,
gorski javor, vrbe i topole. Kod nešto viših koncentracija štetnih plinova suše
se i sve ostale vrste drveća.


Na ovom području osnovano je 5 pokusnih kultura s 10 različitih vrsta
šumskog drveća. Sve one su, međutim, propale. To jasno govori da je u Zasavju
moguća obnova šuma tek nakon smanjenja koncentracije štetnih plinova i
prašine u zraku.


Celje predstavlja heterogeno akutno kontaminirano područje. Glavni izvor
zagađenosti je »Cinkarna« sa svojim pogonima (tvornice sumporne kiseline,
titan oksida, superfosfata, zaštitnih sredstava, čeličana i ciglana). Među štetnim
plinovima posebno se ističu HF, zatim S02 i TiO te široki spektar prašine. U
području Celja prvenstveno su uništene rekreacijske šume.


Pri kartiranju oštećenja vegetacije primjenjena je na ovom području slijedeća
klasifikacija osjetljivosti pojedi nh vrsta drveća na onečišćenje
zraka:


1. Sastojine osjetljivih četinjača (smreka i jela),
2. Sastojine osjetljivih listača (bukva),
3. Sastojine manje osjetljivih listača (crveni hrast),
4. sastojine rezinstentnih listača (kitnjak, topole, vrbe, johe).
Premda se radi uglavnom o šumama namijenjenim za rekreaciju, ipak
se praktički samo šumari brinu za njihovo održavanje i obnovu. Industrija nije
gotovo ništa poduzela da se kontaminizacija zraka smanji. Željezara u Ravnama
na Koroškem također je jedan od glavnih zagađivača zraka u SR Sloveniji.
Pored S02 ona izbacuje čađ i prašinu bogatu s FeO. Jača oštećenja šuma počinju
u periodu 1962-1964. g. i naglo se povećavaju do 1970. g. Introdukcijom nove
tehnologije te korištenjem goriva koja sadrže manje sumpora, smanjuje se
koncentracija S02 i prašine u zraku. U toku su intenzivni radovi na obnovi šuma.


Topionica olova u Žerjavu na Koroškem jedna je od najopasnijih zagađivača
zraka u Sloveniji. Ona izbacuje S02 (700 — 800 kg/h), a do 1978. g. također
PbO i ZnO (600 kg/h). Ova topionica potječe još iz 1746. g. Smještena je u uskoj
zatvorenoj dolini sa strmim padinama. To je dovelo do vrlo velikog onečišćavanja
cjelokupnog okoliša na ovom području. Na oštećenja plinovima i prašinom naodvezali
su se šumski požarevi, a zatim intenzivni erozioni procesi.


198