DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 69     <-- 69 -->        PDF

2. KOMENTAR O SIMPOZIJU
Organizacija simpozija u Belišću, kako je u pozdravnoj riječi naglasio potpredsjednik
JAZU Andre MOHOROVČIĆ, predstavlja pionirski pokušaj te naše vodeće
znanstvene institucije da potraži efikasnije modele u tješnjem povezivanju
znanosti i udruženog rada. To je razlog što se JAZU vrlo rado prihvatila organizacije
ovog skupa i što je svoj potencijal stavila na raspolaganje udruženom
radu.


Iako je na postanak, početnu proizvodnu orijentaciju industrije u Belišću
i njen daljnji razvoj utjecalo više faktora, prirodnih i društvenih podjednako,
jedan je ipak bio presudan za osnutak danas jednog od najvećih slavonskobaranjskih
kolektiva. Šumsko bogatstvo Slavonije i područja koje gravitira
Belišću bilo je nema dvojbe, osnovni razlog što je baš tu, na rudini Belišće, 27.
studenog 1884. godine puštena u pogon prva pilana tvrtke Gutmann, koja je
ujedno označila početak, kasnije vrlo snažnog razvoja drvo-prerađivačke industrije.


Šumsko bogatstvo bilo je ne samo vrlo važan faktor u prošlosti, već je od
presudne važnosti i za daljnji razvoj belišćanskog Kombinata. Sve procjene,
sačinjene na temelju znanstvenih ispitivanja, govore u prilog tvrdnji da kad
je o sirovinskoj bazi riječ, Belišće počiva na čvrstim temeljima i da, uz dobro
gospodarenje šumom, ima osiguranu perspektivu.


Od obilja materijala zasigurno nije jednostavno izdvojiti ono što je najhitnije.
Ćini nam se pak, da posebnu vrijednost imaju neke činjenice iznesene u referatb
pod naslovom »Šumsko bogatstvo Slavonije i gravitacionog područja Belišća u
vrijeme postanka Kombinata i danas«. Njegovi autori dr DUŠAN KLEPAC, dr
IVO DEKANIĆ i dr ĐURO RAUŠ ustvrdili su, na osnovi vlastitih proučavanja, da
se uz dobro gospodarenje šumskim površinama može smatrati, da je ta dragocjena
sirovina za potrebe »Kombinata Belišće« gotovo trajno osigurana na
području koje gravitira Belišću. Površina pod šumom na tom području iznosi


166.127 hektara što je oko 15,5% površine svih »kontinentalnih šuma« u SR
Hrvatskoj. Drvna zaliha tog užeg gravitacionog područja Belišća iznosi 277,447.907
m3, što ukazuje na uočljivo bogatstvo šumom u tom dijelu Slavonije. Međutim,
dr KLEPAC je ukazao i na jedan pomalo frapantan podatak. U Slavoniji i Baranji,
po njegovim proračunima, danas ima oko 10.000 hektara neiskorištene površine,
u ne tako dalekoj perspektivi, koja bi se lako mogla pošumiti i dakako poslužiti
kao novi rezervoar sirovine za potrebu Belišća i ostalih drvoprerađivačkih kapaciteta.
Dajući u toku završne rasprave ocjenu a tome što je organizacija simpozija
značila za »Kombinat Belišće«, direktor SOUR-a Gojko SLIJEPČEVIĆ je, između
ostalog, rekao:


»Mislim da možemo biti zadovoljni onim što je sadržano u referatima i
rečeno u raspravi u ova dva dana. To je solidan materijal za daljnju analizu,
a predstavlja i dragocjen izvor podataka za buduće generacije.


Iako se rasprava vodila o našem Kombinatu, smatram da je trebalo biti
još više kritičkog pristupa u analizi postojećeg stanja. Jer, ako se ukaže i na
ono što ne valja, to također može biti veoma korisno za našu buduću proizvodnu
i poslovnu orijentaciju.


195