DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Godišnje potrebe su dosada bile, i koje smo dosada bez problema podmirili sljedeće: 1. erni bor 1000 — 1500 kg sjemena 2. bijeli bor 50 — 100 kg 3. molika 30 — 60 kg 4. munika 5 — 10 kg 5. panč. omorika 20 — 30 kg 6. ostale četinjače 20 — 50 kg 8. Ako bi imali usklađene naše norme za izdvajanje sjemenarskih baza sa normama koje su na snazi u zemljama Evropske gospodarske zajednice, mogli bi verovatno plasirati veće količine sjemena jele i bukve, a za te vrste sjemena nisu potrebna postrojenja za preradu i doradu kao za gore navedene vrste četinara. 9. Zbog toga potrebno je da grupa stručnjaka izradi i uskladi naše norme za izdavanje sjemenskih baza sa normama koje su na snazi u gore navedenim zemljama. 10. Centralna grupa ili komisija stručnjaka koja bi bila sastavljena iz stručnjaka svih republika i pokrajina morala bi se sastati minimalno jedanput godišnje. 11. Sve nove investicije u vezi novih kapaciteta u šumskom sjemenarstvu i produkciji sadnica za pošumljavanje neka baziraju na potpuno ekonomskim uslovima. To bi značilo, da bi imali svi koji se bave sa produkcijom šumskog sjemena i materijala za pošumljavanje jednake ekonomske uslove što se tiče investicija, otplate anuiteta, kamate i vremena vraćanja kredita. 12. Što se tiče uvoza sjemena trebalo bi srediti tako da: — se osiguraju devizna sretstva — da se uvoz vrši stručno pod kontrolu savezne stručne grupe ili komisije, — da se uvoz izvrši što ekonomičnije, zato bi morali uvoznici davati napomenutoj komisiji ili nekom drugom forumu godišnje kalkulacije cjena. 13. Nužno bi bilo potrebno, da se na nivou federacije sklopi samoupravni sporazum za sjemensku i rasadničku službu, koji bi onemogućavao povećanje kapaciteta, kojih imamo već dovoljno, u cilju, da bi mogli svi koji se bave tom produkcijom ekonomsko raditi i da ne bi bacali pare za objekte, koji nama nisu ili neće biti potrebni. Ing. Malko Lipovšek |