DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 64 <-- 64 --> PDF |
REZULTATI SAVJETOVANJA Rezultati ovog Savjetovanja mogu se formulirati ovim zaključcima : 1. Na osnovi analiza o maksimalnoj potrebi sadnica za pošumljavanje treba utanačit kakve su potrebe šumskog sjemena za narednih 10 ili 20 godina za cijelu teritoriju SFRJ iz domaćih sjemenskih baza i iz uvoza. Te analize morale bi izraditi stručne komisije, koje bi bile formirane po Republikama i Pokrajinama. Koordinaciju ove analize obavila bi grupa stručnjaka na nivou SFRJ u Saveznog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo. 2. Na osnovi analiza pod brojem 1 ova grupa bi sastavila plan, kakve su površine sjemenskih baza potrebne (naravno uz izvjesnu rezervu). U vezi toga moguća je revizija dosadašnjih sjemenskih baza i osnivanje novih, za što bi bilo potrebno, da se osiguraju posebna financijska sretstva. 3. Za one vrste šumskog drveća gdje je jako teško sakupljati češere ili sjeme (Pinus silvestris, Pinus nigricans, Larix decidua i sudetica, Acer pseudoplatanus, Fraxinus excelsior, Alnus glutinosa) u prvoj bi fazi bilo potrebno osnivanje sjemenskih plantaža. Istovremeno bilo bi potrebno misliti i na osnivanje novih sjemenskih baza na principu sjemenskih plantaža, koje bi se trebale osnivati na povoljnijim pedološkim i klimatskim uslovima. Kakve površne sjemenskih plantaža i sjemenskih baza bi bilo potrebno osnivati isto bi utanačila napomenuta grupa stručnjaka. 4. Kao baza odnosno osnova za izradu ovih analiza mogu služiti referati, koji su bili dati na Saveznom savjetovanju o šumskom semenarstvu 22. i 23. novembra 1978. u Mengešu. To je potrebno zbog toga, jer su analize u nekim referatima pokazale, da smo u zadnjih 6 godina (a prije ni bilo dosta bolje) potrošili za u tom vremenu producirane sadnice previše sjemena (u prosjeku 2,42 do 18,26 puta). Treba ipak proveriti izlaganja u referatu druga ing. Matka Lipovšeka, da bi godišnje potrebe na SFRJ bile od 221 do 240 tona šišarica, a zbog periodičkih uroda bi možda koje godine došlo do slučaja, da bi morali istrusiti — doraditi i preraditi maksimalno 550 tona šišarica. Dosadašnji kapaciteti bi mogli to preraditi za 150-160 dana — znači najviše pola godine. 5. Na osnovu svih navedenih faktora neka komisija utanačiti, da li su nam potrebni još dodatni kapaciteti za doradu, preradu i uskladištenje sjemena četinara. 6. Zbog toga da bi se moglo ekonomski raditi kako kod same produkcije šumskog sjemena, tako i kod analize i ostale istraživačke djelatnosti u vezi šumskog sjemena dovoljno bi bilo, da bi u našoj zemlji imali jednu dobru opremljenu laboratoriju, koja bi mogla biti i registrirana za izdavanje međunarodnih oranžnih certifikata za eventualni izvoz sjemena. 7. Jer dobro poznajemo tržište za šumsko sjeme u inostranstvu smatramo, da je po dosadašnjim iskustvima iluzorno misliti, da bi mogli plasirati u inostranstvo neke veće količine šumskog sjemena naših vrsta. 190 |