DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 62     <-- 62 -->        PDF

SAVEZNO SAVJETOVANJE O ŠUMSKOM SJEMENARSTVU


U Mengešu i na Pokljuki održano je 22. i 23. XI 1978. savezno savjetovanje


o šumskom sjemenarstvu.
Savjetovanje su organizirali:


— Jugoslavenski savetodavni centar za poljoprivredu i šumarstvo u Beogradu i
— Radna organizacija »SEMESADIKE« u Mengešu.
Suorganizatori Savjetovanja bili su:
— Savezni komitet za poljoprivredu, Beograd;



Opšte udruženje šumarstva i industrije za preradu drveta, celuloze i papira
Jugoslavije, Beograd;
— Poslovno združenje gozdno gospodarskih organizacij SR Slovenije, Ljubljana;

Republiški Sekretariat za kmetijstvo in gozdarstvo SRS, Ljubljana;
—Institut za gozdno in lesno gospodarstvo Ljubljana;
— Samoupravna interesna skupnost za gozdarstvo SR Slovenije, Ljubljana,
— Jugodrvokombinat Beograd,
— Gozdno gospodarstvo Bled.
TOK SAVJETOVANJA


Savjetovanje je počelo 22. XI u 9 sati, u dvorani Kina u Mengešu. Učesnike
Savjetovanja pozdravio je i predsjednik Općinske skupštine Domžale drug Jerne j
L e n ič. Izlaganje referata trajalo je do 14 sati nakon čega su učesnici Savjetovanja
otišli u Radnu organizaciju »SEMESADIKE«. Najprije su se upoznali s radom u
pogonu sjemenarstva pregledavši skladište za češere, novu modernu trušnicu i
hladnjaču za sjeme. Nakon toga pregledali su rasadnik i hladnjaču za sadnice u
izgradnji, koja če imati zapreminu 1000 m3 te komoru za duboko smrzavanje sjemena
(na temperaturi od — 5o do — 15o C). Nakon ovih pregleda i poljskog ručka
učesnici su se vratili u Kino dvoranu Mengeš i nastavili rad diskusijom koja je
trajala od 16 do 18,30 sati i bila vrlo konstruktivna.


Drugi dan savjetovanja, 23. XI, učesnici su otišli na područje Gozdnog gospodarstva
Bled, revir Pokljuka, gdje su poznate sjemenske baze pokljuške smreke.
Tu su stručni suradnici Radne organizacije »SEMESADIKE« Mengeš praktički prikazali
penjanje na stabla odnosno sakupljanje češera pomoću penjalica, švedskih
ljestava i baumwella. Ovdje je drug Ing. Lipovše k održao i dio svog referata o
tehnici penjanja — sakupljanja češera. Demonstracije su vrlo zainteresirali učesnike
Savjetovanja, koji su postavljali i brojna pitanja, na koja su stručni suradnici
RO »SEMESADIKE« spremno odgovorili. Savjetovanje je zaključeno istog dana
u 13 sati.


188




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 63     <-- 63 -->        PDF

POPIS ODRŽANIH REFERATA


Na savjetovanju su održani ovi referati:


1.
dr Milutin Jovanović, Institut za
šumarstvo i drvnu industriju Beograd:
2.
Regent ing. Boris, Šumarski institut,
Odjel za oplemenjivanje i sjemenarstvo
Jastrebarsko:
3.
Dr. ing. Nešad Bojadžić, RO »ŠIPAD
— IRC« OOUR Institut za
šumarstvo Sarajevo, i ing. Sead
Hadžiabdić, RO »Janj« Donji Vakuf,
OOUR »Koprivnica« Bugojno:
4.
Jeremija Jevtić, dipl. ing., Poslovno
udruženje drvne industrije i šumarstva
Beograd:
5.
Dr Ištvan Jodal i dr. Vojislav
Guzina, Institut za toplarstvo, Novi
Sad:
6.
Ing. Dragan Gerzić i ing. Milovan
Vukomanović, Šumsko gazdinstvo
Titovo Uzice:
7.
Branko Šoć, dipl. ing., SOUR ŠIK
»CRNA GORA« TITOGRAD
8.
Dr. Mirko Arsovski »TRESKA«
SKOPJE, i Mr. Točo Germanovski,
Republički sekretarijat za zemljodelstvo
i šumarstvo SRM Skopje:
9.
Mag. Sonja Horvat-Marolt, Biotehniška
fakulteta, VTOZD ZA GOZDARSTVO,
Ljubljana:
10.
Ing. Matko Lipovšek, »SEMESADIKE
« MENGEŠ
STANJE I POTREBA REVIZIJE IZDVOJENIH
SASTOJINA U SR SRBIJI


ŠUMSKO SJEMENARSTVO U SR HRVATSKOJ
(Stanje i problematika)


SADAŠNJI PROBLEMI ŠUMSKOG SEMENARSTVA
I ORGANIZACIJA SJEMENSKE
SLUŽBE U BOSNI I HERCEGOVINI


NABAVKA ŠUMSKOG SEMENA


MOGUĆNOST UNAPREĐENJA PROIZVODNJE
NORMALNOG ŠUMSKOG SEMENA
U SAP VOJVODINI


SEMENSKI OBJEKTI ŠUMSKOG GAZDINSTVA
TITOVO UZICE, KAO
DEO ŠUMSKOG GENOFONDA SR SRBIJE,
TRUŠENJE DORADA, STANJE
I MOGUĆI PRAVCI RAZVOJA U VEZI
ZADATAKA ŠUMARSTVA SR SRBIJE
DO 1980. g. i 2000 GODINE


STANJE I PROBLEMI ŠUMSKOG SEMENARSTVA
U CRNOJ GORI


STANJE I MOGUĆNOSTI POBOLJŠANJA
OBEZBEĐIVANJA ŠUMSKIH RASADNIKA
U SR MAKEDONIJI SA
ŠUMSKIM SEMENOM


SEMENARSTVO — INTEGRALNI
DEO ŠUMARSTVA


PROBLEMATIKA PROIZVODNJE ŠUMSKOG
SJEMENA U SFRJ




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 64     <-- 64 -->        PDF

REZULTATI SAVJETOVANJA


Rezultati ovog Savjetovanja mogu se formulirati ovim zaključcima :


1.
Na osnovi analiza o maksimalnoj potrebi sadnica za pošumljavanje treba
utanačit kakve su potrebe šumskog sjemena za narednih 10 ili 20 godina
za cijelu teritoriju SFRJ iz domaćih sjemenskih baza i iz uvoza.
Te analize morale bi izraditi stručne komisije, koje bi bile formirane po
Republikama i Pokrajinama. Koordinaciju ove analize obavila bi grupa stručnjaka
na nivou SFRJ u Saveznog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo.


2.
Na osnovi analiza pod brojem 1 ova grupa bi sastavila plan, kakve su površine
sjemenskih baza potrebne (naravno uz izvjesnu rezervu). U vezi toga moguća je
revizija dosadašnjih sjemenskih baza i osnivanje novih, za što bi bilo potrebno,
da se osiguraju posebna financijska sretstva.
3.
Za one vrste šumskog drveća gdje je jako teško sakupljati češere ili sjeme
(Pinus silvestris, Pinus nigricans, Larix decidua i sudetica, Acer pseudoplatanus,
Fraxinus excelsior, Alnus glutinosa) u prvoj bi fazi bilo potrebno osnivanje
sjemenskih plantaža. Istovremeno bilo bi potrebno misliti i na osnivanje novih
sjemenskih baza na principu sjemenskih plantaža, koje bi se trebale osnivati
na povoljnijim pedološkim i klimatskim uslovima.
Kakve površne sjemenskih plantaža i sjemenskih baza bi bilo potrebno osnivati
isto bi utanačila napomenuta grupa stručnjaka.


4.
Kao baza odnosno osnova za izradu ovih analiza mogu služiti referati, koji su
bili dati na Saveznom savjetovanju o šumskom semenarstvu 22. i 23. novembra
1978. u Mengešu.
To je potrebno zbog toga, jer su analize u nekim referatima pokazale, da smo
u zadnjih 6 godina (a prije ni bilo dosta bolje) potrošili za u tom vremenu
producirane sadnice previše sjemena (u prosjeku 2,42 do 18,26 puta). Treba ipak
proveriti izlaganja u referatu druga ing. Matka Lipovšeka, da bi godišnje
potrebe na SFRJ bile od 221 do 240 tona šišarica, a zbog periodičkih uroda
bi možda koje godine došlo do slučaja, da bi morali istrusiti — doraditi i
preraditi maksimalno 550 tona šišarica. Dosadašnji kapaciteti bi mogli to
preraditi za 150-160 dana — znači najviše pola godine.


5.
Na osnovu svih navedenih faktora neka komisija utanačiti, da li su nam potrebni
još dodatni kapaciteti za doradu, preradu i uskladištenje sjemena
četinara.
6.
Zbog toga da bi se moglo ekonomski raditi kako kod same produkcije šumskog
sjemena, tako i kod analize i ostale istraživačke djelatnosti u vezi šumskog
sjemena dovoljno bi bilo, da bi u našoj zemlji imali jednu dobru opremljenu
laboratoriju, koja bi mogla biti i registrirana za izdavanje međunarodnih
oranžnih certifikata za eventualni izvoz sjemena.
7.
Jer dobro poznajemo tržište za šumsko sjeme u inostranstvu smatramo, da
je po dosadašnjim iskustvima iluzorno misliti, da bi mogli plasirati u inostranstvo
neke veće količine šumskog sjemena naših vrsta.
190




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 65     <-- 65 -->        PDF

Godišnje potrebe su dosada bile, i koje smo dosada bez problema podmirili
sljedeće:


1.
erni bor 1000 — 1500 kg sjemena
2.
bijeli bor 50 — 100 kg
3.
molika 30 — 60 kg
4.
munika 5 — 10 kg
5.
panč. omorika 20 — 30 kg
6.
ostale četinjače 20 — 50 kg
8.
Ako bi imali usklađene naše norme za izdvajanje sjemenarskih baza sa normama
koje su na snazi u zemljama Evropske gospodarske zajednice, mogli bi verovatno
plasirati veće količine sjemena jele i bukve, a za te vrste sjemena
nisu potrebna postrojenja za preradu i doradu kao za gore navedene vrste
četinara.
9.
Zbog toga potrebno je da grupa stručnjaka izradi i uskladi naše norme za
izdavanje sjemenskih baza sa normama koje su na snazi u gore navedenim
zemljama.
10.
Centralna grupa ili komisija stručnjaka koja bi bila sastavljena iz stručnjaka
svih republika i pokrajina morala bi se sastati minimalno jedanput godišnje.
11.
Sve nove investicije u vezi novih kapaciteta u šumskom sjemenarstvu i produkciji
sadnica za pošumljavanje neka baziraju na potpuno ekonomskim uslovima.
To bi značilo, da bi imali svi koji se bave sa produkcijom šumskog
sjemena i materijala za pošumljavanje jednake ekonomske uslove što se tiče
investicija, otplate anuiteta, kamate i vremena vraćanja kredita.
12.
Što se tiče uvoza sjemena trebalo bi srediti tako da:
— se osiguraju devizna sretstva
— da se uvoz vrši stručno pod kontrolu savezne stručne grupe ili komisije,
— da se uvoz izvrši što ekonomičnije, zato bi morali uvoznici davati napomenutoj
komisiji ili nekom drugom forumu godišnje kalkulacije cjena.


13.
Nužno bi bilo potrebno, da se na nivou federacije sklopi samoupravni sporazum
za sjemensku i rasadničku službu, koji bi onemogućavao povećanje kapaciteta,
kojih imamo već dovoljno, u cilju, da bi mogli svi koji se bave tom
produkcijom ekonomsko raditi i da ne bi bacali pare za objekte, koji nama
nisu ili neće biti potrebni.
Ing. Malko Lipovšek




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 66     <-- 66 -->        PDF

»KOMBINAT BELIŠĆE« KAO ČINILAC PRIVREDNOG RAZVOJA


U organizaciji Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti i Centra za
znanstveni rad u Osijeku te uz učešće više od stotinu znanstvenih i društveno-poliiičkih
radnika u Belišću je 8. i 9. lipnja održan simpozij »KOMBINAT BELIŠĆE
KAO ČINILAC PRIVREDNOG RAZVOJA«. Prvom simpoziju takve vrste u nas
predsjedavao je akademik JOSIP ROGLIĆ, a u toku dvodnevnog rada dano je
45 referata podijeljenih u 6 tematskih cjelina. Autori referata su istaknuti znanstveni
radnici naše Republike te veći broj stručnjaka »Kombinata Belišće«.


1. PROGRAM
I — UVODNE TEME


Vladimir Stipetić:


Utjecaj »Belišća« na stvaranje urbane aglomeracije


Dušan Klepac, Ivo Dekanić, Đuro Rauš:


Šumsko bogatstvo Slavonije i gravitacionog područja Belišća u vrijeme postanka
»Kombinata Belišće« i danas


Dušan Oreščanin:


Prometno-trgovinske prilike u drugoj polovini XIX i početkom XX veka.


Igor Karaman:


Društveno-ekonomski uvjeti razvoja »Kombinata Belišće« do 1918.


Dušan Oreščanin:


Prilike na svetskom i domaćem tržištu drveta i proizvodnja drveta u XX veku


Zdenka Šimočić:


Društveno-ekonomski uvjeti razvoja »Kombinata Belišće« u razdoblju između
dva svjetska rata (1918. — 1941.)


II — POVIJESNI RAZVITAK »KOMBINATA BELIŠĆE«


Roko Benić:


Iskorištavanje šuma


Đuro Hamm, Željko Buchvald, Zdravko Papić Stjepan Savić, Antun Slačanac:


Energetika »Belišća« od početka do danas


Josip Hekenberger:


Povijesni osvrt na bivšu Slavonsko-podravsku željeznicu


192




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 67     <-- 67 -->        PDF

Kamilo Firinger:


Rijeka Drava kao činilac gospodarskog razvitka Slavonije


Milovan Perišić:


Unutrašnji transport


Ivo Horvat:


Mehanička prerada drva


Ivo Opačić, Franjo Vinter:


Kemijska prerada drva


Đuro Hamm, Ladislav Podobnik, Dragutin Šuštar:


Remontne radionice od osnutka tvornice strojeva i održavanje proizvodnih
kapaciteta do danas


Nada Lazić:


Proizvodnja drvno-industrijskog poduzeća u Belišću u obnovi zemlje (1944-
1945)


III — ORGANIZACIJA »KOMBINATA BELIŠĆE«


Tibor Karpati, Ferdo Pilicar, Franjo Štrok:


Efikasnost organizacije »Kombinata Belišće« i njezin utjecaj naproduktivnost
rada


Boško Bešir, Josip Andrišić, Vilim Lakat, Luka Zupčić:


Analiza poslovanja »Kombinata Belišće« (za razdoblje 1958-1977)


Berislav Dobrenić, Miroslav Gaćeša, Damir Kalpić, Mohamed Zaydan:


Primjena elektroničkog računara u informacijskom podsustavu proizvodnje


Dušan Bilanđić, Mirko Vuković:


Uvođenje i razvoj radničkog samoupravljanja u »Kombinatu Belišće«


Mladen Zvonarević:


Odgovornost kao element samoupravnog odlučivanja


Franjo Mihaljević:


Društvena samozaštita


IV — RAZVOJNE PERSPEKTIVE »KOMBINATA BELIŠĆE«


Ljubomir Baban:


Retrospektivni i perspektivni oblici razvoja »Kombinata Belišće« s tržišnog
aspekta


Mile Orešković:


Razvojna orijentacija »Kombinata Belišće«


193




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 68     <-- 68 -->        PDF

Miroslav Slačanac, Dušan Čalić, Krešimir Albrecht, Dragutin Bolšec, Željko
Buchwald, Marko Čolić, Filip Kljajić, Milorad Krgović, Stjepan Savić, Antun
Slačanac, Božica Slačanac, Stanko Ratkovčić:


Transfer tehnologije i vlastiti znanstveno-istraživački rad u »Kombinatu
Belišće«


Nikola Popovič, Milorad Krgović, Slavko Maričić:


Značenje i razvojni put tvornice za proizvodnju poluceluloze, ambalažnih
papira i ambalaže od valovitog kartona


Bratislav Kušić, Zvonimir Dezotti, Petar Ko ruga, Josip Lukić, Dragutin Simon:


Strojogradnja kao faktor razvitka »Kombinata Belišće«


Gojko Slijepčević, Stjepan Gene, Luka Zupčić:


Ulaganje stranog kapitala u »Kombinat Belišće«


V — ČOVJEK KAO FAKTOR RAZVITKA
Dušan Plečaš:


Razvoj radničkog pokreta u Belišću od kraja XIX stoljeća do 1941.


Nada Lazić:


»S. H. Gutmann« D. D. Belišće u uvjetima okupacije (1941.-1945)


Dušan Rašković, Mitar Šain, Mato Čokljat:


Kadrovska politika i položaj kadrovske funkcije u »Kombinatu Belišće«


VI — UVJETI ŽIVOTA U BELIŠĆU
Zdenko Segetilja, Slobodan Abramović:


Organizacija društvene prehrane i snabdjevenosti


Ante Merćep:


Zdravstvena zaštita i njezin utjecaj na produktivnost i životni vijek


Vesna Burić, Dragutin Gibičar, Jovo Lalić:


Kulturno-prosvjetna i humanitarna aktivnost u Belišću


Veljko Kornjača, Dragutin Ostojić:


Sportsko-rekreativni život Belišća


Marijan Jakšić:


»Kombinat Belišće« i tehničko stvaralaštvo


Dragica Gucunski:


Utjecaj otpadnih voda »Kombinata Belišće« na fitoplankton Drave


Dragica Gucunski:


Parkovna flora Belišća


Marijan Hržić:


Urbanizam Belišća


VII — ZAVRŠNA RASPRAVA I ZAKLJUČCI


194




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 69     <-- 69 -->        PDF

2. KOMENTAR O SIMPOZIJU
Organizacija simpozija u Belišću, kako je u pozdravnoj riječi naglasio potpredsjednik
JAZU Andre MOHOROVČIĆ, predstavlja pionirski pokušaj te naše vodeće
znanstvene institucije da potraži efikasnije modele u tješnjem povezivanju
znanosti i udruženog rada. To je razlog što se JAZU vrlo rado prihvatila organizacije
ovog skupa i što je svoj potencijal stavila na raspolaganje udruženom
radu.


Iako je na postanak, početnu proizvodnu orijentaciju industrije u Belišću
i njen daljnji razvoj utjecalo više faktora, prirodnih i društvenih podjednako,
jedan je ipak bio presudan za osnutak danas jednog od najvećih slavonskobaranjskih
kolektiva. Šumsko bogatstvo Slavonije i područja koje gravitira
Belišću bilo je nema dvojbe, osnovni razlog što je baš tu, na rudini Belišće, 27.
studenog 1884. godine puštena u pogon prva pilana tvrtke Gutmann, koja je
ujedno označila početak, kasnije vrlo snažnog razvoja drvo-prerađivačke industrije.


Šumsko bogatstvo bilo je ne samo vrlo važan faktor u prošlosti, već je od
presudne važnosti i za daljnji razvoj belišćanskog Kombinata. Sve procjene,
sačinjene na temelju znanstvenih ispitivanja, govore u prilog tvrdnji da kad
je o sirovinskoj bazi riječ, Belišće počiva na čvrstim temeljima i da, uz dobro
gospodarenje šumom, ima osiguranu perspektivu.


Od obilja materijala zasigurno nije jednostavno izdvojiti ono što je najhitnije.
Ćini nam se pak, da posebnu vrijednost imaju neke činjenice iznesene u referatb
pod naslovom »Šumsko bogatstvo Slavonije i gravitacionog područja Belišća u
vrijeme postanka Kombinata i danas«. Njegovi autori dr DUŠAN KLEPAC, dr
IVO DEKANIĆ i dr ĐURO RAUŠ ustvrdili su, na osnovi vlastitih proučavanja, da
se uz dobro gospodarenje šumskim površinama može smatrati, da je ta dragocjena
sirovina za potrebe »Kombinata Belišće« gotovo trajno osigurana na
području koje gravitira Belišću. Površina pod šumom na tom području iznosi


166.127 hektara što je oko 15,5% površine svih »kontinentalnih šuma« u SR
Hrvatskoj. Drvna zaliha tog užeg gravitacionog područja Belišća iznosi 277,447.907
m3, što ukazuje na uočljivo bogatstvo šumom u tom dijelu Slavonije. Međutim,
dr KLEPAC je ukazao i na jedan pomalo frapantan podatak. U Slavoniji i Baranji,
po njegovim proračunima, danas ima oko 10.000 hektara neiskorištene površine,
u ne tako dalekoj perspektivi, koja bi se lako mogla pošumiti i dakako poslužiti
kao novi rezervoar sirovine za potrebu Belišća i ostalih drvoprerađivačkih kapaciteta.
Dajući u toku završne rasprave ocjenu a tome što je organizacija simpozija
značila za »Kombinat Belišće«, direktor SOUR-a Gojko SLIJEPČEVIĆ je, između
ostalog, rekao:


»Mislim da možemo biti zadovoljni onim što je sadržano u referatima i
rečeno u raspravi u ova dva dana. To je solidan materijal za daljnju analizu,
a predstavlja i dragocjen izvor podataka za buduće generacije.


Iako se rasprava vodila o našem Kombinatu, smatram da je trebalo biti
još više kritičkog pristupa u analizi postojećeg stanja. Jer, ako se ukaže i na
ono što ne valja, to također može biti veoma korisno za našu buduću proizvodnu
i poslovnu orijentaciju.


195




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 70     <-- 70 -->        PDF

Kad dajemo ukupnu ocjenu, ne smijemo zaboraviti činjenicu da je to zapravo
bio prvi simpozij ovakve vrste, praktično pionirski pokušaj za sve nas. Stoga
zahvaljujem Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti što je podržala
inicijativu da se simpozij održi u Belišću, a naše iskustvo korisno će poslužiti
drugima. Jer, kad bi se još više primjenjivala znanost i njeni rezultati u udruženom
radu, svakako da bi bilo i manje promašaja u razvoju«.


V. Kornjača, »Belišće« br. 267
NOVO IZDANJE! NOVO IZDANJE.


TABLICE ZA KUBICIRANJE TRUPACA


Savez IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske izdao je novo —
praktično — izdanje Tablica za izračunavanje kubnog sadržaja izrađenih
trupaca (klada) na 2 decimale, za promjere 0 10—120 cm
i dužine 0,1—10 metara. Brojke tiskane u 2 boje (promjeri trupaca
u crvenoj a dužine u crnoj boji). Veličina ovih tablica-skrižaljki
je džepnog formata 14 X 23 cm i u tvrdom kartonskom — povezu.
Ove praktične tablice namijenjene su šumskom i drv.-industrijskom
tehničkom osoblju, šumarijama, šumskim gospodarstvima, drvno-industrijskim
poduzećima, đacima srednjim šumarskim i drvno-ind. školama,
studentima Šumarskih fakulteta, kao i svim onim radnicima koji
vrše premjer izračunavaju kubni sadržaj i izrađenih trupaca (klada).