DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 62 <-- 62 --> PDF |
SAVEZNO SAVJETOVANJE O ŠUMSKOM SJEMENARSTVU U Mengešu i na Pokljuki održano je 22. i 23. XI 1978. savezno savjetovanje o šumskom sjemenarstvu. Savjetovanje su organizirali: — Jugoslavenski savetodavni centar za poljoprivredu i šumarstvo u Beogradu i — Radna organizacija »SEMESADIKE« u Mengešu. Suorganizatori Savjetovanja bili su: — Savezni komitet za poljoprivredu, Beograd; — Opšte udruženje šumarstva i industrije za preradu drveta, celuloze i papira Jugoslavije, Beograd; — Poslovno združenje gozdno gospodarskih organizacij SR Slovenije, Ljubljana; — Republiški Sekretariat za kmetijstvo in gozdarstvo SRS, Ljubljana; —Institut za gozdno in lesno gospodarstvo Ljubljana; — Samoupravna interesna skupnost za gozdarstvo SR Slovenije, Ljubljana, — Jugodrvokombinat Beograd, — Gozdno gospodarstvo Bled. TOK SAVJETOVANJA Savjetovanje je počelo 22. XI u 9 sati, u dvorani Kina u Mengešu. Učesnike Savjetovanja pozdravio je i predsjednik Općinske skupštine Domžale drug Jerne j L e n ič. Izlaganje referata trajalo je do 14 sati nakon čega su učesnici Savjetovanja otišli u Radnu organizaciju »SEMESADIKE«. Najprije su se upoznali s radom u pogonu sjemenarstva pregledavši skladište za češere, novu modernu trušnicu i hladnjaču za sjeme. Nakon toga pregledali su rasadnik i hladnjaču za sadnice u izgradnji, koja če imati zapreminu 1000 m3 te komoru za duboko smrzavanje sjemena (na temperaturi od — 5o do — 15o C). Nakon ovih pregleda i poljskog ručka učesnici su se vratili u Kino dvoranu Mengeš i nastavili rad diskusijom koja je trajala od 16 do 18,30 sati i bila vrlo konstruktivna. Drugi dan savjetovanja, 23. XI, učesnici su otišli na područje Gozdnog gospodarstva Bled, revir Pokljuka, gdje su poznate sjemenske baze pokljuške smreke. Tu su stručni suradnici Radne organizacije »SEMESADIKE« Mengeš praktički prikazali penjanje na stabla odnosno sakupljanje češera pomoću penjalica, švedskih ljestava i baumwella. Ovdje je drug Ing. Lipovše k održao i dio svog referata o tehnici penjanja — sakupljanja češera. Demonstracije su vrlo zainteresirali učesnike Savjetovanja, koji su postavljali i brojna pitanja, na koja su stručni suradnici RO »SEMESADIKE« spremno odgovorili. Savjetovanje je zaključeno istog dana u 13 sati. 188 |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 63 <-- 63 --> PDF |
POPIS ODRŽANIH REFERATA Na savjetovanju su održani ovi referati: 1. dr Milutin Jovanović, Institut za šumarstvo i drvnu industriju Beograd: 2. Regent ing. Boris, Šumarski institut, Odjel za oplemenjivanje i sjemenarstvo Jastrebarsko: 3. Dr. ing. Nešad Bojadžić, RO »ŠIPAD — IRC« OOUR Institut za šumarstvo Sarajevo, i ing. Sead Hadžiabdić, RO »Janj« Donji Vakuf, OOUR »Koprivnica« Bugojno: 4. Jeremija Jevtić, dipl. ing., Poslovno udruženje drvne industrije i šumarstva Beograd: 5. Dr Ištvan Jodal i dr. Vojislav Guzina, Institut za toplarstvo, Novi Sad: 6. Ing. Dragan Gerzić i ing. Milovan Vukomanović, Šumsko gazdinstvo Titovo Uzice: 7. Branko Šoć, dipl. ing., SOUR ŠIK »CRNA GORA« TITOGRAD 8. Dr. Mirko Arsovski »TRESKA« SKOPJE, i Mr. Točo Germanovski, Republički sekretarijat za zemljodelstvo i šumarstvo SRM Skopje: 9. Mag. Sonja Horvat-Marolt, Biotehniška fakulteta, VTOZD ZA GOZDARSTVO, Ljubljana: 10. Ing. Matko Lipovšek, »SEMESADIKE « MENGEŠ STANJE I POTREBA REVIZIJE IZDVOJENIH SASTOJINA U SR SRBIJI ŠUMSKO SJEMENARSTVO U SR HRVATSKOJ (Stanje i problematika) SADAŠNJI PROBLEMI ŠUMSKOG SEMENARSTVA I ORGANIZACIJA SJEMENSKE SLUŽBE U BOSNI I HERCEGOVINI NABAVKA ŠUMSKOG SEMENA MOGUĆNOST UNAPREĐENJA PROIZVODNJE NORMALNOG ŠUMSKOG SEMENA U SAP VOJVODINI SEMENSKI OBJEKTI ŠUMSKOG GAZDINSTVA TITOVO UZICE, KAO DEO ŠUMSKOG GENOFONDA SR SRBIJE, TRUŠENJE DORADA, STANJE I MOGUĆI PRAVCI RAZVOJA U VEZI ZADATAKA ŠUMARSTVA SR SRBIJE DO 1980. g. i 2000 GODINE STANJE I PROBLEMI ŠUMSKOG SEMENARSTVA U CRNOJ GORI STANJE I MOGUĆNOSTI POBOLJŠANJA OBEZBEĐIVANJA ŠUMSKIH RASADNIKA U SR MAKEDONIJI SA ŠUMSKIM SEMENOM SEMENARSTVO — INTEGRALNI DEO ŠUMARSTVA PROBLEMATIKA PROIZVODNJE ŠUMSKOG SJEMENA U SFRJ |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 64 <-- 64 --> PDF |
REZULTATI SAVJETOVANJA Rezultati ovog Savjetovanja mogu se formulirati ovim zaključcima : 1. Na osnovi analiza o maksimalnoj potrebi sadnica za pošumljavanje treba utanačit kakve su potrebe šumskog sjemena za narednih 10 ili 20 godina za cijelu teritoriju SFRJ iz domaćih sjemenskih baza i iz uvoza. Te analize morale bi izraditi stručne komisije, koje bi bile formirane po Republikama i Pokrajinama. Koordinaciju ove analize obavila bi grupa stručnjaka na nivou SFRJ u Saveznog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo. 2. Na osnovi analiza pod brojem 1 ova grupa bi sastavila plan, kakve su površine sjemenskih baza potrebne (naravno uz izvjesnu rezervu). U vezi toga moguća je revizija dosadašnjih sjemenskih baza i osnivanje novih, za što bi bilo potrebno, da se osiguraju posebna financijska sretstva. 3. Za one vrste šumskog drveća gdje je jako teško sakupljati češere ili sjeme (Pinus silvestris, Pinus nigricans, Larix decidua i sudetica, Acer pseudoplatanus, Fraxinus excelsior, Alnus glutinosa) u prvoj bi fazi bilo potrebno osnivanje sjemenskih plantaža. Istovremeno bilo bi potrebno misliti i na osnivanje novih sjemenskih baza na principu sjemenskih plantaža, koje bi se trebale osnivati na povoljnijim pedološkim i klimatskim uslovima. Kakve površne sjemenskih plantaža i sjemenskih baza bi bilo potrebno osnivati isto bi utanačila napomenuta grupa stručnjaka. 4. Kao baza odnosno osnova za izradu ovih analiza mogu služiti referati, koji su bili dati na Saveznom savjetovanju o šumskom semenarstvu 22. i 23. novembra 1978. u Mengešu. To je potrebno zbog toga, jer su analize u nekim referatima pokazale, da smo u zadnjih 6 godina (a prije ni bilo dosta bolje) potrošili za u tom vremenu producirane sadnice previše sjemena (u prosjeku 2,42 do 18,26 puta). Treba ipak proveriti izlaganja u referatu druga ing. Matka Lipovšeka, da bi godišnje potrebe na SFRJ bile od 221 do 240 tona šišarica, a zbog periodičkih uroda bi možda koje godine došlo do slučaja, da bi morali istrusiti — doraditi i preraditi maksimalno 550 tona šišarica. Dosadašnji kapaciteti bi mogli to preraditi za 150-160 dana — znači najviše pola godine. 5. Na osnovu svih navedenih faktora neka komisija utanačiti, da li su nam potrebni još dodatni kapaciteti za doradu, preradu i uskladištenje sjemena četinara. 6. Zbog toga da bi se moglo ekonomski raditi kako kod same produkcije šumskog sjemena, tako i kod analize i ostale istraživačke djelatnosti u vezi šumskog sjemena dovoljno bi bilo, da bi u našoj zemlji imali jednu dobru opremljenu laboratoriju, koja bi mogla biti i registrirana za izdavanje međunarodnih oranžnih certifikata za eventualni izvoz sjemena. 7. Jer dobro poznajemo tržište za šumsko sjeme u inostranstvu smatramo, da je po dosadašnjim iskustvima iluzorno misliti, da bi mogli plasirati u inostranstvo neke veće količine šumskog sjemena naših vrsta. 190 |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Godišnje potrebe su dosada bile, i koje smo dosada bez problema podmirili sljedeće: 1. erni bor 1000 — 1500 kg sjemena 2. bijeli bor 50 — 100 kg 3. molika 30 — 60 kg 4. munika 5 — 10 kg 5. panč. omorika 20 — 30 kg 6. ostale četinjače 20 — 50 kg 8. Ako bi imali usklađene naše norme za izdvajanje sjemenarskih baza sa normama koje su na snazi u zemljama Evropske gospodarske zajednice, mogli bi verovatno plasirati veće količine sjemena jele i bukve, a za te vrste sjemena nisu potrebna postrojenja za preradu i doradu kao za gore navedene vrste četinara. 9. Zbog toga potrebno je da grupa stručnjaka izradi i uskladi naše norme za izdavanje sjemenskih baza sa normama koje su na snazi u gore navedenim zemljama. 10. Centralna grupa ili komisija stručnjaka koja bi bila sastavljena iz stručnjaka svih republika i pokrajina morala bi se sastati minimalno jedanput godišnje. 11. Sve nove investicije u vezi novih kapaciteta u šumskom sjemenarstvu i produkciji sadnica za pošumljavanje neka baziraju na potpuno ekonomskim uslovima. To bi značilo, da bi imali svi koji se bave sa produkcijom šumskog sjemena i materijala za pošumljavanje jednake ekonomske uslove što se tiče investicija, otplate anuiteta, kamate i vremena vraćanja kredita. 12. Što se tiče uvoza sjemena trebalo bi srediti tako da: — se osiguraju devizna sretstva — da se uvoz vrši stručno pod kontrolu savezne stručne grupe ili komisije, — da se uvoz izvrši što ekonomičnije, zato bi morali uvoznici davati napomenutoj komisiji ili nekom drugom forumu godišnje kalkulacije cjena. 13. Nužno bi bilo potrebno, da se na nivou federacije sklopi samoupravni sporazum za sjemensku i rasadničku službu, koji bi onemogućavao povećanje kapaciteta, kojih imamo već dovoljno, u cilju, da bi mogli svi koji se bave tom produkcijom ekonomsko raditi i da ne bi bacali pare za objekte, koji nama nisu ili neće biti potrebni. Ing. Malko Lipovšek |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 66 <-- 66 --> PDF |
»KOMBINAT BELIŠĆE« KAO ČINILAC PRIVREDNOG RAZVOJA U organizaciji Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti i Centra za znanstveni rad u Osijeku te uz učešće više od stotinu znanstvenih i društveno-poliiičkih radnika u Belišću je 8. i 9. lipnja održan simpozij »KOMBINAT BELIŠĆE KAO ČINILAC PRIVREDNOG RAZVOJA«. Prvom simpoziju takve vrste u nas predsjedavao je akademik JOSIP ROGLIĆ, a u toku dvodnevnog rada dano je 45 referata podijeljenih u 6 tematskih cjelina. Autori referata su istaknuti znanstveni radnici naše Republike te veći broj stručnjaka »Kombinata Belišće«. 1. PROGRAM I — UVODNE TEME Vladimir Stipetić: Utjecaj »Belišća« na stvaranje urbane aglomeracije Dušan Klepac, Ivo Dekanić, Đuro Rauš: Šumsko bogatstvo Slavonije i gravitacionog područja Belišća u vrijeme postanka »Kombinata Belišće« i danas Dušan Oreščanin: Prometno-trgovinske prilike u drugoj polovini XIX i početkom XX veka. Igor Karaman: Društveno-ekonomski uvjeti razvoja »Kombinata Belišće« do 1918. Dušan Oreščanin: Prilike na svetskom i domaćem tržištu drveta i proizvodnja drveta u XX veku Zdenka Šimočić: Društveno-ekonomski uvjeti razvoja »Kombinata Belišće« u razdoblju između dva svjetska rata (1918. — 1941.) II — POVIJESNI RAZVITAK »KOMBINATA BELIŠĆE« Roko Benić: Iskorištavanje šuma Đuro Hamm, Željko Buchvald, Zdravko Papić Stjepan Savić, Antun Slačanac: Energetika »Belišća« od početka do danas Josip Hekenberger: Povijesni osvrt na bivšu Slavonsko-podravsku željeznicu 192 |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Kamilo Firinger: Rijeka Drava kao činilac gospodarskog razvitka Slavonije Milovan Perišić: Unutrašnji transport Ivo Horvat: Mehanička prerada drva Ivo Opačić, Franjo Vinter: Kemijska prerada drva Đuro Hamm, Ladislav Podobnik, Dragutin Šuštar: Remontne radionice od osnutka tvornice strojeva i održavanje proizvodnih kapaciteta do danas Nada Lazić: Proizvodnja drvno-industrijskog poduzeća u Belišću u obnovi zemlje (1944- 1945) III — ORGANIZACIJA »KOMBINATA BELIŠĆE« Tibor Karpati, Ferdo Pilicar, Franjo Štrok: Efikasnost organizacije »Kombinata Belišće« i njezin utjecaj naproduktivnost rada Boško Bešir, Josip Andrišić, Vilim Lakat, Luka Zupčić: Analiza poslovanja »Kombinata Belišće« (za razdoblje 1958-1977) Berislav Dobrenić, Miroslav Gaćeša, Damir Kalpić, Mohamed Zaydan: Primjena elektroničkog računara u informacijskom podsustavu proizvodnje Dušan Bilanđić, Mirko Vuković: Uvođenje i razvoj radničkog samoupravljanja u »Kombinatu Belišće« Mladen Zvonarević: Odgovornost kao element samoupravnog odlučivanja Franjo Mihaljević: Društvena samozaštita IV — RAZVOJNE PERSPEKTIVE »KOMBINATA BELIŠĆE« Ljubomir Baban: Retrospektivni i perspektivni oblici razvoja »Kombinata Belišće« s tržišnog aspekta Mile Orešković: Razvojna orijentacija »Kombinata Belišće« 193 |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Miroslav Slačanac, Dušan Čalić, Krešimir Albrecht, Dragutin Bolšec, Željko Buchwald, Marko Čolić, Filip Kljajić, Milorad Krgović, Stjepan Savić, Antun Slačanac, Božica Slačanac, Stanko Ratkovčić: Transfer tehnologije i vlastiti znanstveno-istraživački rad u »Kombinatu Belišće« Nikola Popovič, Milorad Krgović, Slavko Maričić: Značenje i razvojni put tvornice za proizvodnju poluceluloze, ambalažnih papira i ambalaže od valovitog kartona Bratislav Kušić, Zvonimir Dezotti, Petar Ko ruga, Josip Lukić, Dragutin Simon: Strojogradnja kao faktor razvitka »Kombinata Belišće« Gojko Slijepčević, Stjepan Gene, Luka Zupčić: Ulaganje stranog kapitala u »Kombinat Belišće« V — ČOVJEK KAO FAKTOR RAZVITKA Dušan Plečaš: Razvoj radničkog pokreta u Belišću od kraja XIX stoljeća do 1941. Nada Lazić: »S. H. Gutmann« D. D. Belišće u uvjetima okupacije (1941.-1945) Dušan Rašković, Mitar Šain, Mato Čokljat: Kadrovska politika i položaj kadrovske funkcije u »Kombinatu Belišće« VI — UVJETI ŽIVOTA U BELIŠĆU Zdenko Segetilja, Slobodan Abramović: Organizacija društvene prehrane i snabdjevenosti Ante Merćep: Zdravstvena zaštita i njezin utjecaj na produktivnost i životni vijek Vesna Burić, Dragutin Gibičar, Jovo Lalić: Kulturno-prosvjetna i humanitarna aktivnost u Belišću Veljko Kornjača, Dragutin Ostojić: Sportsko-rekreativni život Belišća Marijan Jakšić: »Kombinat Belišće« i tehničko stvaralaštvo Dragica Gucunski: Utjecaj otpadnih voda »Kombinata Belišće« na fitoplankton Drave Dragica Gucunski: Parkovna flora Belišća Marijan Hržić: Urbanizam Belišća VII — ZAVRŠNA RASPRAVA I ZAKLJUČCI 194 |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 69 <-- 69 --> PDF |
2. KOMENTAR O SIMPOZIJU Organizacija simpozija u Belišću, kako je u pozdravnoj riječi naglasio potpredsjednik JAZU Andre MOHOROVČIĆ, predstavlja pionirski pokušaj te naše vodeće znanstvene institucije da potraži efikasnije modele u tješnjem povezivanju znanosti i udruženog rada. To je razlog što se JAZU vrlo rado prihvatila organizacije ovog skupa i što je svoj potencijal stavila na raspolaganje udruženom radu. Iako je na postanak, početnu proizvodnu orijentaciju industrije u Belišću i njen daljnji razvoj utjecalo više faktora, prirodnih i društvenih podjednako, jedan je ipak bio presudan za osnutak danas jednog od najvećih slavonskobaranjskih kolektiva. Šumsko bogatstvo Slavonije i područja koje gravitira Belišću bilo je nema dvojbe, osnovni razlog što je baš tu, na rudini Belišće, 27. studenog 1884. godine puštena u pogon prva pilana tvrtke Gutmann, koja je ujedno označila početak, kasnije vrlo snažnog razvoja drvo-prerađivačke industrije. Šumsko bogatstvo bilo je ne samo vrlo važan faktor u prošlosti, već je od presudne važnosti i za daljnji razvoj belišćanskog Kombinata. Sve procjene, sačinjene na temelju znanstvenih ispitivanja, govore u prilog tvrdnji da kad je o sirovinskoj bazi riječ, Belišće počiva na čvrstim temeljima i da, uz dobro gospodarenje šumom, ima osiguranu perspektivu. Od obilja materijala zasigurno nije jednostavno izdvojiti ono što je najhitnije. Ćini nam se pak, da posebnu vrijednost imaju neke činjenice iznesene u referatb pod naslovom »Šumsko bogatstvo Slavonije i gravitacionog područja Belišća u vrijeme postanka Kombinata i danas«. Njegovi autori dr DUŠAN KLEPAC, dr IVO DEKANIĆ i dr ĐURO RAUŠ ustvrdili su, na osnovi vlastitih proučavanja, da se uz dobro gospodarenje šumskim površinama može smatrati, da je ta dragocjena sirovina za potrebe »Kombinata Belišće« gotovo trajno osigurana na području koje gravitira Belišću. Površina pod šumom na tom području iznosi 166.127 hektara što je oko 15,5% površine svih »kontinentalnih šuma« u SR Hrvatskoj. Drvna zaliha tog užeg gravitacionog područja Belišća iznosi 277,447.907 m3, što ukazuje na uočljivo bogatstvo šumom u tom dijelu Slavonije. Međutim, dr KLEPAC je ukazao i na jedan pomalo frapantan podatak. U Slavoniji i Baranji, po njegovim proračunima, danas ima oko 10.000 hektara neiskorištene površine, u ne tako dalekoj perspektivi, koja bi se lako mogla pošumiti i dakako poslužiti kao novi rezervoar sirovine za potrebu Belišća i ostalih drvoprerađivačkih kapaciteta. Dajući u toku završne rasprave ocjenu a tome što je organizacija simpozija značila za »Kombinat Belišće«, direktor SOUR-a Gojko SLIJEPČEVIĆ je, između ostalog, rekao: »Mislim da možemo biti zadovoljni onim što je sadržano u referatima i rečeno u raspravi u ova dva dana. To je solidan materijal za daljnju analizu, a predstavlja i dragocjen izvor podataka za buduće generacije. Iako se rasprava vodila o našem Kombinatu, smatram da je trebalo biti još više kritičkog pristupa u analizi postojećeg stanja. Jer, ako se ukaže i na ono što ne valja, to također može biti veoma korisno za našu buduću proizvodnu i poslovnu orijentaciju. 195 |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Kad dajemo ukupnu ocjenu, ne smijemo zaboraviti činjenicu da je to zapravo bio prvi simpozij ovakve vrste, praktično pionirski pokušaj za sve nas. Stoga zahvaljujem Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti što je podržala inicijativu da se simpozij održi u Belišću, a naše iskustvo korisno će poslužiti drugima. Jer, kad bi se još više primjenjivala znanost i njeni rezultati u udruženom radu, svakako da bi bilo i manje promašaja u razvoju«. V. Kornjača, »Belišće« br. 267 NOVO IZDANJE! NOVO IZDANJE. TABLICE ZA KUBICIRANJE TRUPACA Savez IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske izdao je novo — praktično — izdanje Tablica za izračunavanje kubnog sadržaja izrađenih trupaca (klada) na 2 decimale, za promjere 0 10—120 cm i dužine 0,1—10 metara. Brojke tiskane u 2 boje (promjeri trupaca u crvenoj a dužine u crnoj boji). Veličina ovih tablica-skrižaljki je džepnog formata 14 X 23 cm i u tvrdom kartonskom — povezu. Ove praktične tablice namijenjene su šumskom i drv.-industrijskom tehničkom osoblju, šumarijama, šumskim gospodarstvima, drvno-industrijskim poduzećima, đacima srednjim šumarskim i drvno-ind. školama, studentima Šumarskih fakulteta, kao i svim onim radnicima koji vrše premjer izračunavaju kubni sadržaj i izrađenih trupaca (klada). |