DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 61 <-- 61 --> PDF |
da hitno postave praktične i realne smernice kako to sve izvesti, a naročito na vlade onih zemalja gde su ovi procesi najizraženiji, i da preduzmu efikasne mere zaštite i očuvanja šuma, te da ako to ne učine vrlo brzo — šume u budućnosti neće biti u mogućnosti da daju svoj puni doprinos čovečanstvu. Svi dosadašnji kongresi govorili su o raznovrsnim dobrobitima koje nam šuma pruža. Budući da smo svesni da se svakog dana rodi 70 miliona ljudi i da znamo da milioni umiru od gladi i slabe ishranjenosti, Kongres je raspravio i ulogu šumskih površina u omogućavanju otvaranja novih poljoprivrednih površina. Na Kongresu su razmatrani ovi efekti koje daju šume koje se nalaze na dobrom terenu i koje se održavaju po stalnom režimu — čuvanje tla, sprečavanje erozije tla, regulacija rečnih tokova, smanjenje poplava i redovno snabdjevanje vodom za napajanje agrarnih površina; sprečavanje peščanih nanosa i početaka stvaranja pustinja; snabdjevanje samo neophodno potrebne građe za građevinarstvo i seoska gazdinstva; obezbeđenje skloništa od sunca i vetra za stoku, pašnjaka i plodova; meliorizacija lokalnih klimatskih uslova na sve moguće načine. U planinskim i brdovitim krajevima šume su osnovna napredovanja useva i pašnjaka u dolinama; šumske površine i zaštitni šumski pojasevi među usevima i pašnjacima su podjednako važni u postizanju željenih uzgojnih površina. Nadležni organi za šumarstvo uvek su bili svesni ove uloge podržavanja poljoprivrede. Kongres je potvrdio ovo saznanje i požurio učesnike na nove hitne napore da se ovaj indirektni način zadrži u osiguranju i povećanju proizvodnje hrane. Kongres je zaključio da ovakvo indirektno delovanje šuma na proizvodnju hrane nije dovoljno. Preporučeno je kompleksno iskorišćavanje šuma. To se može obaviti na više načina: uzgojem voćaka, oraha i plodova za stočnu hranu mešajući ove biljke sa drvećem, kao zaštitni pojasevi u slučaju požara, kao zaštitni pojasevi u pogledu klime i kao šumski pojasevi i seoske šume; čuvanjem rezervata prirodnih šuma u cilju obezbeđenja proteinske hrane od divljih životinja; uzgojem određenih vrsta stoke (domaće) u obnovljenim šumama, poboljšanjem i proširenjem raznih tehnika za uzgoj prehrambenih proizvoda kao deo faze obnavljanja i stvaranja novih šumskih površina; uzgojem drveća koje daje građevinski materijal zajedno sa plantažama za snabdevanje hranom (npr. palmino ulje i kokos) i na mnoge načine kombinujući šumsku i prehrambenu proizvodnju na istom području. Na tom području potrebna su daljnja istraživanja i kultiviranja novih biljaka. ŽARKO OSTOJIC dipl. ing šum. Savezni komitet za poljoprivredu Beograd rm |