DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 6     <-- 6 -->        PDF

Međutim, nedugo nakon prvih vijesti iz Italije o nekoj »novoj« bolesti
običnog čempresa, naši su stručnjaci — fitopatolozi tu istu bolest uzrokovanu
gljivom Coryneum cardinale Wag. 1977. godine utvrdili i u nas na
obično m čempres u (CVJETKOVIĆ, GLAVAŠ 1979). Kod prvi nalaza
bolest je utvrđena na pojedinačnim stablima ili u malim grupama. Radilo
se je o sušenju grana u većini slučajeva, dok su se u jednoj grupi stabala
osušili vrhovi i dio krošnje. Broj nalazišta s oboljelim čempresima bio je
malen, pa stoga nije zabrinjavao, unatoč toga što se u susjednoj Italiji, osobito
u nekim provincijama, jako širila. Međutim, nova daljnja istraživanja
dala su nam znati da je i u našem priobalnom pojasu bolest dosta raširena
i štetna. Stoga smatramo potrebnim u našem časopisu »Šumarski list« dati


o toj novoj (za nas) bolesti kratak prikaz dok će opširniji radovi biti objavljeni
na drugim mjestima. Svrha je ovog rada upoznati s tom bolešću našu
šumarsku javnost, osobito one koji rade u regiji gdje raste čempres.
Coryneum cardinale Wag. (Seridium cardinale (Wag.) Sutton & Gibson
1972) prvi je puta opisana na Cupressus macrocarpa Hartw. u Kaliforniji
(WAGENER 1928). Na toj vrsti, jer je vrlo osjetljiva, gljiva uzrokuje ugibanje
cijelih stabala ili dijelova debla i grana. Cijeni se da je C. Cardinale
svojedobno uništila oko 30 000 stabala Cupressus macrocarpa Hartw. i C.
sempervirens L. var. stricta Ait. u Kaliforniji, pa je pitanje daljnjeg uzgoja
tih vrsta postalo dvojbeno (WAGENER 1939). Samo u nekim žarištima u Kaliforniji
preboljela su neka stabla C. macrocarpa što daje nade da postoje
i rezistentnije Variante (WAGENER 1948).


Kao biljke domaćini ove gljive dolaze mnoge vrste: Cupressus macrocarpa
Hartw., C. lusitanica Mili., C. forbesii Jeps, C. pygmaea Lemm, C.
sempervirens L., Chamaecypariš lawsoniana Pri., Thuja plicata Don., T. orientalis
L., Libocedrus decurrens Torr, Juniperus sp., a gljiva je rasprostrajena
u Australiji, N. Zelandu, Kaliforniji, Argentini, Italiji, Francuskoj,
Grčkoj (SUTTON, GIBSON 1972), Engleskoj, Sj. Irskoj, SSSR u Gruziji
(STROUTS 1973), te u Jugoslaviji (CVJETKOVIĆ, GLAVAŠ 1979). Osim nabrojenih
WAGENER (1948) navodi i slijedeće domaćine: Cupressus abramsiana
Wolf, C. arizonica Grene., C. goveniana Cord., C. macnabiana Murr, i


C. sargentii Jeps.
Negdje prije 140 godina u Englesku je introduciran C. macrocarpa te
STROUTS (1973) bilježi ozbiljne štete od Coryneum cardinale, što znači da
nije »nova« i nepoznata bolest. Isto tako zabilježena je u više zemalja na


C. sempervirens.
Najviše izvještaja o štetama, a koji su za nas zanimljivi, dolazi iz susjedne
Italije, gdje je u jakoj mjeri napadnut obični čempres. Budući da je
gljiva nađena i u Grčkoj, bilo je za očekivati da će se naći i u našoj zemlji.


MATERIJALI I METODE


Na priobalnom podučju od Umaga do Ćilipa uključujući i otoke Rab,
Korčulu, Hvar i Brač, u tijeku 1978. godine pregledavana su pojedinačna
stabla, te grupe običnog i arizonskog čempresa kao i grmovi Juniperus vrsta.
Pregledom nije moglo biti obuhvaćeno podvelebitsko područje, te jedan dio
južnije od Makarske.


132