DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 57     <-- 57 -->        PDF

hrana, a tek onda produkcija drveta i druge funkcije, čime šumarstvo automatski


postaje integralni deo politike uređenja prostora.


U cilju povećavanja pozitivnog uticaja šumarstva na životnu sredinu, autor


sugeriše nekoliko pravaca delovanja. Istraživački rad treba da bude usmeren u


pravcu uspešnog kombinovanja prirodnih zakona i ekonomskih zakona razvitka


društva. U ovom smislu bilo bi neophodno korigovati ciljeve gospodarenja u šu


marstvu, imajući pri tome na umu da je adekvantno vrednovanje svih funkcija


šume prvorazredni zadatak u daljoj politici razvoja šumarstva.


2. Prof. Kraljić u svom referatu definiše pojam »proširene šumsko-
d r v n e privre d e«, razgraničujući društveni i privatni sektor te opsežne oblasti.
Obradu teme izvodi po ovim poglavljima i stavkama:


I Šume u službi kvaliteta života: oko urbanih centara, na kršu, šume


posebnih namena, šume — lovišta, šume izvori zdravlja i nadahnuća, šumarstvo


»najčistija« delatnost, šuma za očuvanje slobode.


II Šume i šumarstvo nadopunjuju prehranu stanovništva: šumska paša i stelja,
odstrel i trovanje štetne divljači, sporedni šumski proizvodi, delovanje šume na
vodni režim, mikroklimu i si.


IlIŠume i proširena šumsko-drvna privreda unapređuju zaposlenje, a tim putem
i životni standard stanovništva: upošljavanje uslovnih radnika, pružanje ličnih
dohodaka sa socijalnim doprinosima, upošljavanje sezonski nezaposlenih uslovnih
radnika i njihove uslovne radne stoke iz poljoprivrede (sela) putem domaće radinosti,
te pružanje dodatnih zarada seljacima, upošljavanje novih radnika putem
akumulacija, učešće statistički evidentiranog broja stalno zaposlenih iz društvenog
sektora u zapošljavanju stanovništva.


IV Šume i proširena šumsko-drvna privreda doprinose razvitku industrije,
saobraćaja i čitave privrede zemlje: brutto pa i netto akumulacije omogućuju proširenu
reprodukciju, učešće ukupnog prihoda, društvenog proizvoda i akumulacija
statistički evidentiranih iz društvenog sektora, značenje brutto i neto deviza
ostvarenih izvozom, odnos uvoza i izvoza te njihovo značenje u uslovima »finalizacije
« prerade, značenje unutrašnje trgovine, značenje aktiviranja javnog transporta,
uticanje na poljoprivredu, tekstilnu industriju, ostale delatnosti koje troše proizvode
što se temelje na šumi ili pružaju svoje proizvode i usluge delatnostima što se
temelje na šumi te stvaranje i uzrokovanje dela nacionalnog dohotka u zemlji,
zadovoljavanje domaće potrošnje, delovanje zaštitnih šuma, specijalni efekti šuma,
trošenje relativno malih akumulacija i deviza, a relativno veliki doprinos zapošljavanju
i masi ličnih dohodaka u zemlji, stalan intenzivan rast koristi koje se temelje
na šumama, ali tendencija opadanja mnogih relativnih pokazatelja međuoblasnih
odnosa.


3. Kr a 1 j ić-0 s t o j i ć: Na osnovu prezentiranih statističkih podataka o indeksima
rasta proizvodnje, društvenog proizvoda, izvoza i drugih pokazatelja, autori
izvode zaključak da je Jugoslavija u posleratnom razvoju ostvarila intenzivan
rast privrednog razvitka. Ona je od veoma nerazvijene zemlje prerasla u srednje
razvijenu zemlju koja se sve uspešnije uključuje u međunarodnu razmenu.
Statistički podaci pokazuju da su pozitivni procesi prisutni i u šumars
t v u:


— sve šume privrednog karaktera su uređene,
— sve faze rada u eksploataciji šuma su u velikoj meri mehanizovane,