DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 57 <-- 57 --> PDF |
hrana, a tek onda produkcija drveta i druge funkcije, čime šumarstvo automatski postaje integralni deo politike uređenja prostora. U cilju povećavanja pozitivnog uticaja šumarstva na životnu sredinu, autor sugeriše nekoliko pravaca delovanja. Istraživački rad treba da bude usmeren u pravcu uspešnog kombinovanja prirodnih zakona i ekonomskih zakona razvitka društva. U ovom smislu bilo bi neophodno korigovati ciljeve gospodarenja u šu marstvu, imajući pri tome na umu da je adekvantno vrednovanje svih funkcija šume prvorazredni zadatak u daljoj politici razvoja šumarstva. 2. Prof. Kraljić u svom referatu definiše pojam »proširene šumsko- d r v n e privre d e«, razgraničujući društveni i privatni sektor te opsežne oblasti. Obradu teme izvodi po ovim poglavljima i stavkama: I Šume u službi kvaliteta života: oko urbanih centara, na kršu, šume posebnih namena, šume — lovišta, šume izvori zdravlja i nadahnuća, šumarstvo »najčistija« delatnost, šuma za očuvanje slobode. II Šume i šumarstvo nadopunjuju prehranu stanovništva: šumska paša i stelja, odstrel i trovanje štetne divljači, sporedni šumski proizvodi, delovanje šume na vodni režim, mikroklimu i si. IlIŠume i proširena šumsko-drvna privreda unapređuju zaposlenje, a tim putem i životni standard stanovništva: upošljavanje uslovnih radnika, pružanje ličnih dohodaka sa socijalnim doprinosima, upošljavanje sezonski nezaposlenih uslovnih radnika i njihove uslovne radne stoke iz poljoprivrede (sela) putem domaće radinosti, te pružanje dodatnih zarada seljacima, upošljavanje novih radnika putem akumulacija, učešće statistički evidentiranog broja stalno zaposlenih iz društvenog sektora u zapošljavanju stanovništva. IV Šume i proširena šumsko-drvna privreda doprinose razvitku industrije, saobraćaja i čitave privrede zemlje: brutto pa i netto akumulacije omogućuju proširenu reprodukciju, učešće ukupnog prihoda, društvenog proizvoda i akumulacija statistički evidentiranih iz društvenog sektora, značenje brutto i neto deviza ostvarenih izvozom, odnos uvoza i izvoza te njihovo značenje u uslovima »finalizacije « prerade, značenje unutrašnje trgovine, značenje aktiviranja javnog transporta, uticanje na poljoprivredu, tekstilnu industriju, ostale delatnosti koje troše proizvode što se temelje na šumi ili pružaju svoje proizvode i usluge delatnostima što se temelje na šumi te stvaranje i uzrokovanje dela nacionalnog dohotka u zemlji, zadovoljavanje domaće potrošnje, delovanje zaštitnih šuma, specijalni efekti šuma, trošenje relativno malih akumulacija i deviza, a relativno veliki doprinos zapošljavanju i masi ličnih dohodaka u zemlji, stalan intenzivan rast koristi koje se temelje na šumama, ali tendencija opadanja mnogih relativnih pokazatelja međuoblasnih odnosa. 3. Kr a 1 j ić-0 s t o j i ć: Na osnovu prezentiranih statističkih podataka o indeksima rasta proizvodnje, društvenog proizvoda, izvoza i drugih pokazatelja, autori izvode zaključak da je Jugoslavija u posleratnom razvoju ostvarila intenzivan rast privrednog razvitka. Ona je od veoma nerazvijene zemlje prerasla u srednje razvijenu zemlju koja se sve uspešnije uključuje u međunarodnu razmenu. Statistički podaci pokazuju da su pozitivni procesi prisutni i u šumars t v u: — sve šume privrednog karaktera su uređene, — sve faze rada u eksploataciji šuma su u velikoj meri mehanizovane, |