DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 53 <-- 53 --> PDF |
više mineralnih tvari i mnogo više bjelančevina koje su važni biološki spojevi. U suhoj tvari sjemenki kestena Aesculus pavia nađeno je najviše lipida (masti), a najmanje ugljikohidrata. Da bi se mogao usporediti osnovni kemijski sastav sjemenaka kestena s osnovnim kemijskim sastavom druge zrnate hrane uzeti su literaturni podaci o kemijskom sastavu ječma (12), kukuruza (13) i žira (14). Ti su podaci preračunati na suhu tvar i nalaze se u tablici broj 2. Tablica 2. Kemijski sastav ječma, kukuruza i žira U suhoj se tvari nalazi i. ´L ^ *1 Zrnata namirnica Nu ,C3 , O rt SH > 0 C rt rt c ^ « _3 .SÄ rt.S M>!2 e 2 HS~ s u Bjel čevi »/a Ječam 3,77 5,52 12,83 2,64 75,23 Kukuruz 1,49 2,43 10,68 4,54 80,83 Žir 3,65 3,26 7,96 6,12 80,00 Uspoređujući kemijski sastav istraživanih sjemenki kestena (tablica broj 1) i kemijski sastav ječma, kukuruza i žira (tablica broj 2) može se uočiti da se u sjemenkama kestena Aesculus discolor i Aesculus pavia nalazi najviše mineralnih tvari, a u sjemenkama kestena Aesculus pavia najviše lipida (masti) i bjelančevina. Oni su prehrambeno vrijedniji od kukuruza i žira, pa čak i od ječma koji im je sličan samo po količini bjelančevina, ali ima mnogo manje masti (lipida). ZAKLJUČCI Na osnovi dobivenih rezultata o osnovnom kemijskom sastavu jezgara kestenovih sjemenaka i podataka o osnovnom kemijskom sastavu ječma, kukuruza i žira, može se zaključiti da sjemenke divljeg kestena Aesculus hippocastanum, koji je u nas veoma rasprostranjen, mogu u dodatnoj prehrani divljači zamijeniti kukuruz i žir. Iako u kukuruzu ima više bjelančevina sjemenke divljeg kestena Aesculus hippocastanum su jeftinije. Sjemenke divljeg kestena Aesculus pavia prehrambeno je najvrijednija zrnata hrana za dodatnu prehranu divljači. One mogu zamijeniti i veoma kvalitetnu hranu ječam, od kojeg su mnogo jeftinije. Na osnovu provedenog istraživanja preporuč a se uzgojivačima divljači da, bilo u prirodnoj sredini bilo u ograđenim uzgajalištima, što više sade divlji kesten vrst Aesculus pavia, jer se tako u dogledno vrijeme mogle osigurati dovoljne količine kvalitetne i jeftine dodatne hrane za krupnu dlakavu divljač. |