DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 51     <-- 51 -->        PDF

DODATNA PREHRANA DIVLJAČI KESTENOM


Dr MILAN KAIĆ, dipl. ing. kem.,
SLAVICA MARKIĆ, dipl. ing. kem.


SAŽETAK. Istraživane su jezgre sjemenaka jestivog kestena — Castanea
sativa: i četiriju vrsta divljeg kestena — Aesculus hippocastanum,
Aesculus octandra, Aeculus discolor i Aesculus pavia. U
njihovim su sjemenkama određene količine vode, mineralnih tvari,
celuloze, bjelančevina, lipida (masti) i ugljikohidrata.


Iz dobivenih se rezultata vidi da su sjemenke divljeg kestena
Aesculus pavia najbolje za dodatnu prehranu krupne divljači.


UVOD


Zakon o lovstvu SR Hrvatske (1) određuje, da svaki korisnik lova treba
divljači osim prirodne hrane osigurati i kvalitetnu dodatnu hranu. Ta hrana
dodaje se divljači tokom zime, a početak i završetak razdoblja dodavanja
hrane ovisi o abiotsko-klimatsko ekološkom faktoru. Za dodatnu hranu koristi
se ječam, kukuruz, kesten, žir, divlje voće i bobe grmlja. Ekonomičnost proizvodnje
dodatne hrane je različita, pa je stoga potrebno ispitati koja je od
te hrane po osnovnom kemijskom sastavu najprikladnija. Predmet naših
ispitivanja bio je osnovni kemijski sastav jezgara sjemenki pitomog i divljeg
kestena."


O osnovnom kemijskom sastavu sjemenki pitomog kestena (Castaneasativa) i divljeg Aesculus hippocastanum nađeno je malo podatako u literaturi
(3-8), a o osnovnom kemijskom sastavu sjemenki Aesculus octandra, Aesculus
discolor i Aesculus pavia u pristupačnoj nam literaturi nismo našli nikakovih
podataka.


POKUSNI MATERIJAL


Predmet istraživanja bile su sjemenke pitomog kestena te navedenih vrsta
divljeg.
Castanea sativa (pitomi kesten) Medvednica — ZagrebAesculus hippocastanum. (divlji kesten) Mazuranićev trg u ZagrebuAesculus octandra (divlji kesten) Botanički vrt u ZagrebuAesculus discolor (divlji kesten) Botanički vrt u ZagrebuAesculus pavia (divlji kesten) Botanički vrt u Zagrebu


U jezgrama sjemenaka istraživanih kestenova određene su količine vode,
mineralnih tvari, celuloze, bjelančevina, lipida i ugljikohidrata.


* Izrađeno u laboratoriju Katedre za kemijsku preradu drva Šumarskog
fakulteta u Zagrebu, Šimunska c. br. 35., a rukopis primljen 12. XII 1978. g.