DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 5 <-- 5 --> PDF |
OPASNA BOLEST ČEMPRESA U DALMACIJI Prof. dr. JOSIP KIŠPATIĆ, dipl. inž. agr. Fakultet poljoprivrednih znanosti OOUR Institut za zaštitu bilja Zagreb, Šimunska c. br. 25 MILAN GLAVAŠ, dipl. inž. šum. Šumarski fakultet Zagreb, Šimunska c. br. 25. BOGDAN CVJETKOVIĆ, dipl. inž. agr. Fakultet poljoprivrednih znanosti OOUR Institut za zaštitu bilja Zagreb, Šimunska c. br. 25. SAŽETAK. Broj prvih nalaza Coryneum cardinale Wag., na manjim grupama ili pojedinačnim stablima Cupressus sempervirens L. bio je malen (gljiva je utvrđena 1977. i početkom 1978. godine u Puli i Rijeci), pa stoga nije zabrinjavalo. Međutim, nova daljnjaistraživanja pokazala su da je i u našem priobalnom pojasu C. Cardinale na običnom čempresu dosta proširen i štetan.* UVOD U našem primorsko-dalmatinskom pojasu nismo na šumskim vrstama ranije imali jaču i opasniju pojavu neke biljne bolesti. Na pojedinim lokalitetima, osobito u Istri, javljala se je kao ozbiljnija bolest upala kore alepskog bora uzrokovana rđom Cronartium asclepiadeum (Willd.) Fr. Nakon što je ta bolest proučena i date upute za sprječavanje (KIŠPATIĆ 1979), pojava joj je, a tim i štetnost, svedena na najmanju mjeru. U zadnje vrijeme zapažaju se pojave i nekih drugih biljnih bolesti iglica borova u primorsko-dalmatinskom pojasu, a isto tako i bolesti običnog i arizonskog čempresa. U našem priobalnom području obični čempres (Cupressus sempervirensL.) raste u borovim kulturama, u drvoredima, često i na grobljima, te kao pojedinačna i grupna ukrasna stabla. Ta je vrsta u neku ruku znak naše specifične priobalne vegetacije i ne samo da nam ukrašava krajolik, nego ga i karakterizira. Sve do nedavno ta vrsta u nas nije bila ugrožena bolešću, što isto vrijedi i za čitav areal njezina raširenja u Mediteranu. S druge strane, pojedina su stabla stradavala od raznih štetnika. * Rukopis uredištvo ŠL primilo 2. III 1979. |