DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 39 <-- 39 --> PDF |
KAPACITET SJEMENSKIH SASTOJINA I PRODUKTIVNOST BERAČA Kad je govora o sjemenskim objektima uvijek se misli na hektare, navedene u registru. I pored toga što su u saveznom registru navedene i reproduktivne površine, u većini je slučajeva vrlo teško procijeniti stvarni kapacitet 1 ha sjemenskog objekta. Vrlo oskudni su naime podaci, koji bi prikazivali broj sjemenskih stabala u određenom sjemenskom objektu odnosno, koliko ih se predviđa za branje češera. Djelomično nalazimo ove podatke u elaboratima, koje su sastavili šumarski stručnjaci Republike Slovenije i Institut za gozdno in lesno gospodarstvo u Ljubljani. Međutim ovi podaci više ne odgovaraju stvarnom stanju, koje se je tokom 15 godina jako promjenilo. Ove promjene nastale su zbog toga, jer od početka izdvajanja pa do danas nisu bile provedene nikakve uzgojne mere ili se je u njima sasvim normalno gospodarilo. Šta bi bilo potrebno učiniti kod izdvajanja sjemenskih sastojina odnosno kod njihove revizije? Obzirom na potrebe na šumskom sjemenu i sadnicama moramo poznati kapacitete sjemenskih objekata. Jasno je, da ovi kapaciteti moraju biti barem 100-200% veći od stvarnih potreba, kako bi mogli zbog periodičnosti uroda osigurati dovoljno sjemena. Elaborat koji se sastavlja kod izbora sjemenskih objekata, mora sadržavati podatke o broju sjemenskih stabala na određenom kompleksu odnosno informaciju o kapacitetu određenog sjemenskog objekta. Vrlo interesantan bi bio također podatak o jednodnevnom učinku — uspjehu jednog berača za određenu vrstu drveća. Taj će sigurno vrlo varirati u ovisnosti o lokaciji sjemenskog objekta. Potrebno je naime voditi računa o udaljenosti sjemenskog objekta od komunikacija, o mogućnosti nastanbe berača, o nagnutosti terena, o konfiguraciji terena (kršovita, ravna), o vrsti biljnog pokrivača, itd. U tabeli VI iznosim neke podatke, koji proizlaze iz dugogodišnjih praktičnih iskustava. Jasno je, da ovi podaci nemaju opću važnost za sva područja, stoga su vrijednosti navedene s intervalima. Ipak smatram, da će ovi podaci moći služiti za orijentaciju kod budućeg izdvajanja i reviziji sjemenskih objekata odnosno planiranju branja u već postojećim sjemenskim objektima. Vrlo je značajno barem približno poznati efekat jednog berača za određenu vrstu drveća. Ovo je to važnije, jer je kod nekih vrsta drveća vrijeme mogućeg branja (od zrelosti do prirodnog otvaranja češera) vrlo kratko (kod duglazije, vajmutovca, jele). Za vanredno lijepog vremena tokom septembra i oktobra dešava se, da smrekovo sjeme ispada već u drugoj polovini oktobra. O svim tim okolnostima moramo kod planiranja vremena potrebnog za branje voditi računa i osigurati toliki broj berača, da će se moći u određeno vrijeme sakupiti planirana količina češera. U tabeli VII su prikazane količine češera, površine sjemenskih objekata i broj berača, koji je prosječno godišnje potreban za sakupljanje potrebne količine češera. Valja međutim napomenuti, da bi bilo potrebno kod izdvajanja sjemenskih sastojina neminovno uzimati u obzir s rezervom od barem 150 do 200%, budući da su urodi periodički i da nisu istovremeni u svim 165 |