DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 38     <-- 38 -->        PDF

smo primili nikakve kvote za sjeme, koje smo isporučili još ovog proljeća
u vrednosti 1,250.000 deviznih dinara.


Potrebno je podvući, da nisu postojali nikakvi krupniji problemi s
uvozom šumskog sjemena sve dok je ovaj bio pod režimom LB. Nije se
pojavila nijedna radna organizacija (osim nekog instituta u SR Srbiji), koja
bi si želela baviti tim poslom. Problem je uskrsnuo tek u godini 1976. odnosno
1977, kada su bile za uvoz pomenutog sjemena odobrene posebne
intervencijske kvote. Verovatno se je smatralo, da se kod šumskog sjemena
očima šumara, ne bi se smjelo misliti na profit, već na kvalitet i odgovaraujću
provenijenciju određenog sjemena. Potrebno je nadalje podvući, da se
javljaju kod uvoza šumskog sjemena krupne poteškoće u vezi sa specifičnošću
kod njegove produkcije. Periodičnost uroda šumskog sjemena uzrokom
je naime, da sjeme određenih vrsta — nije uvijek na raspoloženju. Kod produkcije
i prodaje potrebno je opsežno stručno znanje i uzajamno povjerenje,
koje se postizava međutim jedino kroz dugogodišnje poslovne kontakte, a
ovi se proširuju i utvrđuju samo kroz visoki stepen međusobnog povjerenja.


Dosadašnje potrebe po uvozu sjemena brzorastućih vrsta drveća nisu
naročito velike, osobito ako ih uporedimo s podacima o uvozu poljoprivrednog
sjemena (14,200.000 : 2,500.000 din, odnosno u omjeru 5,68 : 1). Baš
zbog toga smatramo nepotrebnim uvoz šumskog sjemena usitnjavati i dijeliti
unutar republika. Za naše cjelokupno šumarstvo bi bilo mnogo korisnije,
da se dogovorimo o tome, kakve vrste sjemena odgovarajućih provenijencija
zaista trebamo.


Kako bi mogli ovaj problem što prije i što pravilnije također i sa stručnog
stanovišta riješiti, predlažemo, da baš ovaj simpozij odredi određene
smjernice odnosno da ukaže na rješenja. U vezi sa time predlažemo sljedeće:


— na kojem bilo mogućem nivou federacije, republike i pokrajine resiti
problem deviza, koje su potrebne za uvoz šumskog sjemena. Prema dosadanjem
iskustvu za ovu svrhu bilo bi sasvim dovoljno 3 milijuna deviznih
dinara;


— na nivou federacije osnovati stručnu komisiju, koja bi bila nadležna
da određuje, koje vrste šumskog sjemena i kojih provencijacija su nam
zaista potrebne;


— devizna sredstva za uvoz šumskog sjemena trebala bi da budu odobrena
u narednom proljeću. Vrste sjemena, koje je potrebno stratificirati,
morala bi biti uvezena barem do kraja januara;
— šumsko privredne organizacije trebale bi da jave svoje potrebe za
iduću godinu barem do kraja augusta tekuće godine;
— šumsko privredne organizacije trebale bi kod nadležnih foruma izhoditi,
da šumsko sjeme u uvoznom režimu neće biti tretirano kao široka
potrošnja, već kao reprodukcijski material, što ono zaista i jeste.
Ako bi se radnoj organizaciji, koja se gotovo već 20 godina bavi izvozom
sporednih šumskih produkata češera, dijelova različitih biljki za
ukras, šumskog sjemena i sadnica povećao procenat uvozne kvote od 20
na 60%, moglo bi se šumarstvo Jugoslavije samo opskrbljivati s cjelokupnim
repromaterijalom, zaštitnim sredstvima za šumarsko rasadničarstvo i s opremom
za branje šumskog sjemena.


Smatramo, da bi se zajedničkim naporima problem uvoza u šumskom
sjemenarstvu i rasadničarstvu lako mogao riješiti!


164