DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 38 <-- 38 --> PDF |
smo primili nikakve kvote za sjeme, koje smo isporučili još ovog proljeća u vrednosti 1,250.000 deviznih dinara. Potrebno je podvući, da nisu postojali nikakvi krupniji problemi s uvozom šumskog sjemena sve dok je ovaj bio pod režimom LB. Nije se pojavila nijedna radna organizacija (osim nekog instituta u SR Srbiji), koja bi si želela baviti tim poslom. Problem je uskrsnuo tek u godini 1976. odnosno 1977, kada su bile za uvoz pomenutog sjemena odobrene posebne intervencijske kvote. Verovatno se je smatralo, da se kod šumskog sjemena očima šumara, ne bi se smjelo misliti na profit, već na kvalitet i odgovaraujću provenijenciju određenog sjemena. Potrebno je nadalje podvući, da se javljaju kod uvoza šumskog sjemena krupne poteškoće u vezi sa specifičnošću kod njegove produkcije. Periodičnost uroda šumskog sjemena uzrokom je naime, da sjeme određenih vrsta — nije uvijek na raspoloženju. Kod produkcije i prodaje potrebno je opsežno stručno znanje i uzajamno povjerenje, koje se postizava međutim jedino kroz dugogodišnje poslovne kontakte, a ovi se proširuju i utvrđuju samo kroz visoki stepen međusobnog povjerenja. Dosadašnje potrebe po uvozu sjemena brzorastućih vrsta drveća nisu naročito velike, osobito ako ih uporedimo s podacima o uvozu poljoprivrednog sjemena (14,200.000 : 2,500.000 din, odnosno u omjeru 5,68 : 1). Baš zbog toga smatramo nepotrebnim uvoz šumskog sjemena usitnjavati i dijeliti unutar republika. Za naše cjelokupno šumarstvo bi bilo mnogo korisnije, da se dogovorimo o tome, kakve vrste sjemena odgovarajućih provenijencija zaista trebamo. Kako bi mogli ovaj problem što prije i što pravilnije također i sa stručnog stanovišta riješiti, predlažemo, da baš ovaj simpozij odredi određene smjernice odnosno da ukaže na rješenja. U vezi sa time predlažemo sljedeće: — na kojem bilo mogućem nivou federacije, republike i pokrajine resiti problem deviza, koje su potrebne za uvoz šumskog sjemena. Prema dosadanjem iskustvu za ovu svrhu bilo bi sasvim dovoljno 3 milijuna deviznih dinara; — na nivou federacije osnovati stručnu komisiju, koja bi bila nadležna da određuje, koje vrste šumskog sjemena i kojih provencijacija su nam zaista potrebne; — devizna sredstva za uvoz šumskog sjemena trebala bi da budu odobrena u narednom proljeću. Vrste sjemena, koje je potrebno stratificirati, morala bi biti uvezena barem do kraja januara; — šumsko privredne organizacije trebale bi da jave svoje potrebe za iduću godinu barem do kraja augusta tekuće godine; — šumsko privredne organizacije trebale bi kod nadležnih foruma izhoditi, da šumsko sjeme u uvoznom režimu neće biti tretirano kao široka potrošnja, već kao reprodukcijski material, što ono zaista i jeste. Ako bi se radnoj organizaciji, koja se gotovo već 20 godina bavi izvozom sporednih šumskih produkata češera, dijelova različitih biljki za ukras, šumskog sjemena i sadnica povećao procenat uvozne kvote od 20 na 60%, moglo bi se šumarstvo Jugoslavije samo opskrbljivati s cjelokupnim repromaterijalom, zaštitnim sredstvima za šumarsko rasadničarstvo i s opremom za branje šumskog sjemena. Smatramo, da bi se zajedničkim naporima problem uvoza u šumskom sjemenarstvu i rasadničarstvu lako mogao riješiti! 164 |