DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 29 <-- 29 --> PDF |
pokazuju pravilnu orijentaciju za obnovu naših šuma i goleti i upozoravaju, da stoje pred nama vrlo zamašni zadaci, kako za produkciju šumskog sjemena tako i za proizvodnju sadnica za pošumljavanje. Ako će biti zaista osigurana financijska sredstva, moći ćemo se snažno stručno i fizički prihvatiti tog posla. Najvažnije je prije svega, da se zadatka latimo planski kako u produkciji šumskog sjemena tako i u proizvodnji sadnog materiala. Uz pravilno planiranje i odgovarajuće stručne pripreme postići ćemo, da se kapaciteti u sjemenarstvu i rasadničarstvu neće bez potrebe povećati i sretstva neopravdano trošiti. Pomoću raznovrstnih stručno ekonomskih dogovaranja među republika i pokrajinama moći će se sva pitanja regulirati tako, da će biti osigurana stručna i racionalna djelatnost i suradnja radi što bržeg i što boljeg i jeftinijeg postizavanja postavljenih ciljeva. Iz tabele vidi se naime, da će maksimalna potrošnja sadnica za pošumljavanje iznositi cea 155,6 milijuna kom. Kod toga su moguća odstupanja, no najviše 10 do 20 %,. Statistički podaci naime pokazuju, da je u čitavoj Jugoslaviji god. 1976. bilo pošumljeno 75.008.000 sadnica na površini od 29.798 ha. To znači povećanje za više od 100%, koje ali ne ćemo moći tako naglo postići, ako ćemo upotrebljavati kvalitetan sadni materijal presađivane sadnice. U tu svrhu bit će nam potrebno barem 4-6 godina. Ovo podvlačim naročito zato, pošto je produkcija našeg šumskog sjemena prilično nesređena. Tabela V pokazuje, da ćemo za optimalnu produkciju sadnica trebati cea nije velike. Uz pretpostavku, da će se tehnologija u rasadničkoj produkciji ne 221 do 240 tona češera i to smrekecrnog borabijelog boraostalih četinjača 59 do 70 tona 69,5 do 80 tona 83 do 90 tona 10,2 do 12 tona Količina češera, koja je potrebna za jednogodišnju produkciju sadnica prekidno poboljšavati i time pridonositi neprekinutom povećavanju randmana sadnica iz 1 kg semena, koji u drugim zemljama za 60 do 100 % premašuje našega, to će gore pomenuta količina šišarica biti sasvim dovoljna za optimalnu potrebu. Budući da šumsko sjeme fruktificira periodički, to je razumljivo da količina sjemena u pojedinim godinama jako varira. Prema dosadanjem iskustvu rodi npr. smreka svakih 6 do 7 godina. Poznato je međutim, da urod u svim šumama Jugoslavije nije u istoj godini, već prema dosadanjim iskustvima iznosi razlika među republikama Slovenijom i Hrvatskom i između BiH i Srbijom 2 do 3 godine. Prema tome kod nas smrekovih češera sakupljamo zapravo dva puta u toku jednog fruktifikacijskog perioda, i to jedanput u SR Sloveniji i Hrvatskoj, a drugi put posle 2 do 3 godine u jugoistočnim republikama: u BiH, Srbiji i Crnoj gori. Ako računamo s time, da je potrebno smreku sakupljati u dva razdoblja (3 do 4 godine), trebali bi u jednom razdoblju sakupiti cea 200 tona češera. Ako bi slučajno u istu godinu pao i urod bijelog i crnog bora (i ove dvije |