DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 28 <-- 28 --> PDF |
vrijednost 29,217, što vrijednost u tabeli mijenja od 0,43 na 0,85, koja je još uvjek iznad prosječne. Ujedno moramo podvući, da se kod toga radi o jednoj vrsti šumskog drveća i o jedinoj Republici sa premašenim prosjekom. I pored toga nam gore navedeni podaci pokazuju, da smo u prosjeku potrošili kod smreke 3,25 puta suviše sjemena crnog bora 2,15 puta suviše sjemena bijelog bora 2,71 puta suviše sjemena Držim, da bi se morali u vezi sa tim podacima ozbiljno zamisliti i potražiti uzroke za tako veliku potrošnju sjemena, a osobito u usporedbi s drugim zemljama (u ČSSR, npr. iz 1 kg sjemena smreke proizvode preko 80 000 sadnica). Sasvim drugačiju sliku dobijemo, ako izračunavamo potrošnju sjemena iz količine upotrebljenih sadnica u npr. 1976. god. i ako uzmemo srednju praktičnu normu za uzgojenu količinu sadnica iz 1 kg sjemena (smreka 2 god. 40.000 kom, crni bor 2 g. 25.000 kom, bijeli bor 2 god. kom 40.000, ostale četinjače kom 30.000), dolazimo do podataka npr. za god. 1976. navedenih u priloženoj tabeli III. Vrijednosti u tabeli III pokazuju, da bi normalno potrošili 1760 kg semena, odnosno da bi trebali 74.250 kg šišarica za ukupnu produkciju 55,612.000 kom sadnica za pošumljavanje, a za to je potreban randman 31.597 kom sadnica iz 1 kg sjemena. Napominjemo, da kod toga nisu uzete u obzir listače i jela. Interesantno je također računanje dosadašnjeg randmana sadnica iz 1 kg sjemena na osnovu ukupne potrošnje sjemena četinjača (isporučenog isključivo putem radne organizacije »Semesadike«) i ukupnog broja upotrebljenih sadnica prema Statističkom biltenu, kako nama pokazuje tabela IV. Takvim izračunavanjem dolazimo do konstatacije, da je bilo u periodu 1971-1976. u čitavoj SFRJ upotrebljeno 29.280,75 kg sjemena četinjača (bez jele) i da je bilo u to vrijeme upotrebljeno 253,058.000 kom sadnica četinjača, pa je prema tome prosječni randman iz 1 kg sjemena iznosio 8.642 sadnica. Napominjemo, da su kod toga uzete samo one količine sjemena, koje je proizvela odnosno nabavila u inostranstvu radna organizacija »Semesadike«, te da sjeme i sadnice jele nisu uzete u obzir. Računamo s time, da su šumarske radne organizacije u tome periodu dobile iz drugih izvora ili su pak same proizvele cea 10 do 15 % semena, koje u gornjem računu — kako je već navedeno nije uzeto u obzir. Potrebno je podvući, da je bilo u našoj Republici upotrebljeno za pošumljavanje krasa putem direktne sjetve 4.200 kg sjemena crnog bora, što smo odbili od ukupne količine sjemena četinjača. Podaci za tabelu V uzeti su iz izvještaja »Uslovi privređivanja i razvoja šumarstva Jugoslavije u svetlu Zakona o udruženom radu, kojeg su sastavili stručni suradnici: Saveta za šumarstvo i industriju za preradu drveta PKJ, Saveznog komiteta za poljoprivredu i Saveza inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije. Izračunavanje potrebnog sjemena i češera bazira na 30-godišnjem iskustvu stručnjaka radne organizacije »Semesadike«. Podaci iz pomenute tabele nam |