DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 28     <-- 28 -->        PDF

vrijednost 29,217, što vrijednost u tabeli mijenja od 0,43 na 0,85, koja je još
uvjek iznad prosječne. Ujedno moramo podvući, da se kod toga radi o jednoj
vrsti šumskog drveća i o jedinoj Republici sa premašenim prosjekom.


I pored toga nam gore navedeni podaci pokazuju, da smo u prosjeku potrošili


kod smreke 3,25 puta suviše sjemena
crnog bora 2,15 puta suviše sjemena
bijelog bora 2,71 puta suviše sjemena


Držim, da bi se morali u vezi sa tim podacima ozbiljno zamisliti i potražiti
uzroke za tako veliku potrošnju sjemena, a osobito u usporedbi s drugim
zemljama (u ČSSR, npr. iz 1 kg sjemena smreke proizvode preko
80 000 sadnica).


Sasvim drugačiju sliku dobijemo, ako izračunavamo potrošnju sjemena
iz količine upotrebljenih sadnica u npr. 1976. god. i ako uzmemo srednju
praktičnu normu za uzgojenu količinu sadnica iz 1 kg sjemena (smreka
2 god. 40.000 kom, crni bor 2 g. 25.000 kom, bijeli bor 2 god. kom 40.000,
ostale četinjače kom 30.000), dolazimo do podataka npr. za god. 1976. navedenih
u priloženoj tabeli III. Vrijednosti u tabeli III pokazuju, da bi normalno
potrošili 1760 kg semena, odnosno da bi trebali 74.250 kg šišarica za ukupnu
produkciju 55,612.000 kom sadnica za pošumljavanje, a za to je potreban
randman 31.597 kom sadnica iz 1 kg sjemena. Napominjemo, da kod toga
nisu uzete u obzir listače i jela.


Interesantno je također računanje dosadašnjeg randmana sadnica iz
1 kg sjemena na osnovu ukupne potrošnje sjemena četinjača (isporučenog isključivo
putem radne organizacije »Semesadike«) i ukupnog broja upotrebljenih
sadnica prema Statističkom biltenu, kako nama pokazuje tabela IV. Takvim
izračunavanjem dolazimo do konstatacije, da je bilo u periodu 1971-1976.
u čitavoj SFRJ upotrebljeno 29.280,75 kg sjemena četinjača (bez jele) i da je
bilo u to vrijeme upotrebljeno 253,058.000 kom sadnica četinjača, pa je prema
tome prosječni randman iz 1 kg sjemena iznosio 8.642 sadnica. Napominjemo,
da su kod toga uzete samo one količine sjemena, koje je proizvela odnosno
nabavila u inostranstvu radna organizacija »Semesadike«, te da sjeme i sadnice
jele nisu uzete u obzir.


Računamo s time, da su šumarske radne organizacije u tome periodu
dobile iz drugih izvora ili su pak same proizvele cea 10 do 15 % semena,
koje u gornjem računu — kako je već navedeno nije uzeto u obzir. Potrebno
je podvući, da je bilo u našoj Republici upotrebljeno za pošumljavanje krasa
putem direktne sjetve 4.200 kg sjemena crnog bora, što smo odbili od ukupne
količine sjemena četinjača.


Podaci za tabelu V uzeti su iz izvještaja »Uslovi privređivanja i razvoja
šumarstva Jugoslavije u svetlu Zakona o udruženom radu, kojeg su sastavili
stručni suradnici:


Saveta za šumarstvo i industriju za preradu drveta PKJ, Saveznog komiteta
za poljoprivredu i Saveza inženjera i tehničara šumarstva i industrije za
preradu drveta Jugoslavije.


Izračunavanje potrebnog sjemena i češera bazira na 30-godišnjem iskustvu
stručnjaka radne organizacije »Semesadike«. Podaci iz pomenute tabele nam