DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Tabela II — 1, 2, 3 predočava potrošnju sjemena i sadnica za period 1972.
do 1977. i to za SR Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Makedoniju. (Podaci
su god. 1978. poslati iz pomenutih republika Jugoslavenskom savetodavnom
centru za poljoprivredu i šumarstvo u Beogradu, dok su za ostale Republike
nepotpuni, pa stoga nisu mogli biti uzeti u obzir za računske analize. Također
su i podaci za SR Sloveniju — iako oni postoje — nepotpuni, pa stoga nisu
podesni za upoređivanje, budući da se bile sadnice prodavane u druge republike
ili kao suvišne bile spaljivane.


Iz pomenutih tabela vidi se, da je u navedenom periodu iz 1 kg sjemena
prosječno uzgojeno (uzete su u obzir samo tri glavne vrste drveća):


SR smreka bijeli bor crni bor
BiH 11.153 kom 35.400 kom 13.228 kom
Crna Gora 1.501 kom 5.035 kom 1.660 kom
Makedonija 12.869 kom 32.375 kom


Navedeni podaci pokazuju, da postignuti uspjeh , to jest randman sadnica
iz 1 kg sjemena donekle odgovara sadanjoj prosječnoj normi jedino za bijeli
boru u SR BIH i za crni bor u Makedoniji.


Podaci u tabeli H/4 pokazuju količine sjemena, koje su šumsko privredne
organizacije nabavile kod poduzeća »Semesadike«. Osim toga su u tabeli
sadržani i podaci o količinama godišnje potrošnje sadnica (prema saveznim
statističkim biltenima).


Treće vrijednosti u tabeli predstavljaju količine sadnica, koje su bile u
periodu 1971. do 1976. proizvedene iz 1 kg sjemena, ali samo iz onog, koje je
bilo nabavljeno od radne organizacije »Semesadika«. Ne raspolažemo s podacima
o količinama sjemena, koje su šumsko privredne organizacije nabavile
iz drugih izvora, odnosno koliko sjemena su proizvele same. Ukoliko bi uzeli u
obzir ovakve podatke bez sumnje bi se količine sadnica, proizvedene iz 1 kg
semena, još smanjile. Moguće je dakle općeniti zaključak, da smo za dosadašnju
proizvodnju sadnica trošili nevjerovatno velike količine sjemena. Uzimajući
u obzir glavne vrste šumskog drveća ova je količina sjemena premašila
dosadašnje norme:


kod smreke za 1,22 do 15,47 puta
crnog bora za 0,43 do 5,00 puta
bijelog bora za 1,17 do 7,26 puta
ost. četinjača za 5,86 do 45,31 puta


Račun pokazuje, da je bio jedino kod sjemena crnog bora (SR Makedonija)
postignut normalan randman sadnica iz 1 kg sjemena. No, potrebno je
naglasiti, da baš SR Makedonija u tome periodu sama proizvela velike količine
sjemena. Ovo proizlazi i iz podataka njihove statistike za period 1972-1976,
koji pokazuju potrošnju sjemena crnog bora u količini 1282 kg. Ako na osnovu
ove količine izračunamo randman sadnica, onda mjesto 25.000 kom dobijemo