DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Već samo činjenica, da postoje ogromni kompleksi degradiranih šuma kao i podaci Saveznog komiteta za poljoprivredu u publikaciji »Stanje šumskog fonda i mjere za rekonstrukciju« ukazuju na to, da šumsko uzgojni radovi odnosno pošumljavanja jako zaostaju. Država Šuma Potrošnja Ukup: na potrošnja u 000 ha sadnica po 1 ha sadnica u 000 kom. Austrija 3691 23,4 105 Norveška 6500 12,4 81 Španija 24465 16,6 441 Bugarska 3700 209,7 776 Rumunjska 5868 31,3 184 Njemačka DR 2950 26,3 77 Jugoslavija 8745 5,2 47 Navedeni podaci nas dovode do saznanja, da na ovome području jako zaostajemo i da je preko potrebno sjemenarsku službu čitavog našeg šumarstva jednoobrazno organizirati te šumskome sjemenarstvu i proizvodnji sadnice odrediti pravo mjesto. Svima je poznato, kakve bi prednosti time steklo naše šumarstvo i čitava naša društvena zajednica, pa stoga nije potrebno da se o tome još međusobno uvjeravamo. Prije svega je za dobro organiziranu sjemensku službu potrebno raspolagati sa točnim podacima o tome, kakve su nam količine odgovarajućih provencijencija sjemena određeni vrsta drveća zapravo potrebne, Na osnovu takvih podataka moguće je prilično lako izračunati: — kakva je površina sjemenskih objekata potrebna i time u vezi i obujam potrebnih sjemenskih plantaža, — koliko vještih sakupljača češera nam je potrebno, da bi mogli pravovremeno sakupiti dovoljnu količinu odgovarajućih šišarica, — kakvi kapaciteti stovarišnih prostora, sušionica za preradu i doradu i hladnjača nam je potrebno, kako bi mogli proizvedeno sjeme stručno pravilno spremiti i pohraniti. Radi boljeg predočenja čitave ove problematike držim, da je potrebno pomoću statističkih i arhivskih podataka prikazati stanje na tome području u periodu poslije god. 1971. Ovo nam može da posluži kao osnova za ocjenu dosadašnjih uspjeha i mogućnosti kao i za pravilnu ocjenu naše sposobnosti za postizavanje ciljeva, koji stoje pred nama. Tabela I prikazuje intenzitet pošumljavanja u hektarima. Iako se je pošumjavanje od god. 1971. na god. 1972. smanjilo za 10,32´u/0 ipak ostali podaci pokazuju, da se je od 1973. do 1976. god. taj procenat popeo za 73,4. Nadalje tabela pokazuje, da je bilo u SFRJ prosječno potrošeno po 1 ha 2066 kom sadnica ili prosječno godišnje 63,121.000 kom. |