DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 49     <-- 49 -->        PDF

toga se bubnjevi otvaraju i prazne, tako da se proces ponavlja. Ovaj je
postupak vrlo spor, potrebno je prilično veliko fizičko naprezanje, a češeri
se potpuno oštete, tako ih nije moguće upotrebiti za ukras. Problem
odvajanja sjemena od otvorenih češera rješili smo pomoću posebnog sita,
dužine 3 m i širine 1 m. Češeri se dobro iztresu, a kod toga moguć je i
daljnji transport otvorenih češera u sortirnicu.


U sortirnici se češeri na posebnom transporteru sortiraju, važu i pripremaju
za sumporiranje u odgovarajućoj komori. Kad su dovoljno tretirane
sa sumporom, komora se prazni a češeri se stavljaju u nove plastične
vreće. Tako su češere pripremljeni za tovarenje u vagon radi izvoza ili pak
za uskladištenje.


Sjeme propada kroz sito I na sito II, gdje se odvaja prašina i smola.
Dalje sjeme ispada preko posebnog korita u cijev, koja je povezana s
ventilatorom. Zračnim strujanjem transportira se sjeme s krilcima preko
ciklona u ljevak. Iz ovog ljevka se sjeme dozira umašinu za raskriljavanje,
gdje se sjeme raskrili i pada gravitaciono preko cijevi u mašinu za čišćenje
u vjetromlin. Tamo se sjeme očisti od sviju primjesa i šturih sjemenki na
čistoću 98 — 99%. Svaka partija sjemena odmah se analizira u pogledu čistoće,
klijavosti i vlage. Zatim se pakuje i hermetički zatvara u posebne
balone ili se zavari u čvrste polivinil vreće. Tako pakovano sjeme uskladišti
se u hladnjači uz temperaturu +1 do +3°C. Vrste sjemena kratkotrajne
klijavosti (jele, cedra, hrasta, lipe, bukve) uskladište se kod temperature
—5° C. Sjeme za kojeg znamo, da neće ostati u hladnjači više od 1 do 2
godine, pakujemo jednostavnije i to kombinirano u vreće od plastike i
jute.


Hladnjača ima kapacitet 15 do 20 tona crnogoričnog sjemena. Podijeljena
je u tri glavne ćelije i jednu predćeliju. Svaka ćelija ima svoj agregat. U
svakoj ćeliji postavljen je higrotermograf, koji tjedno bilježi temperaturu
i vlagu. Temperaturni listići ulažu se u posebnu mapu, tako da je kontrola
moguća i za duži period.


Cjelokupni pogon radi automatski. Potrebna je samo kontrola, da se
nije slučajno izključio koji automat ili nestala struja, kako bi se automati
ponovo uključili.


Uz hladnjaču postoji laboratorij u kojem je moguće za vlastite potrebe
utvrđivati vlagu, čistoću i klijavost sjemena kemijskom ili biološkom metodom.


Sve službene certifikate izdaje nam nadležni institut u Ljubljani.


SUMMARY
Problem of forest seed production in the SFR of Yugoslavia


A Federal Symposium on the Forest Seed Production took place in Mengeš,
Slovenia, in November 19781. M. Lipovšek, Forest Engineer, Jiad lectured on
the »Problem of forest seed production in the SFR of Yugoslavia«. The first
part of the paper deals with the consumption of forest seeds so far. The author


i) Information on that Symposium, sec Page 1S8 of the Šumarski list, this issue.


175




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 50     <-- 50 -->        PDF

has concluded that seeds have been irrationally used (according to the growing
of seedlings per kg of seeds), and has given his own estimate on the real needs
of seeds (numerically shown in Table V). The next part of the paper deals with
the problem of importing the seeds of fast growing forest species. First of all
there is an unfourable exchange for such an import, and then there is a tendency
to decentralize such an import policy.


The third part of the paper deals with actual instructions for collecting
seeds from high trees, the forth part treats the processing technology, finishing
and storage seeds.


BIBLIOGRAFSKI LEKSIKON HRVATSKE — POZIV NA SURADNJU


»Jugoslavenski leksikografski zavod započeo je 1975. godine s pripremama
oko izrade nove edicije pod radnim naslovom BIBLIOGRAFSKI LEKSIKON
HRVATSKE. Ta će edicijasadržavati životopise ili životopisne podatke s bibliografskim
podacima svih ljudi od najstarijih vremena do današnjih dana, koji
su se bilo čime istakli u izgrađivanju hrvatskog duhovnog i materijalnog života.
. . . Leksikon .. . bi obuhvaćao .. . i one koji su se u pojedinim vremenima
istaknuli i svojim negativnim radom, izgubivši prava mjerila u sistemu vrednovanja,
te pokušali razgrađivati nacionalnu kulturu i narodnu egzistenciju.«


U Leksikonu bi, dakle, trebalebiti obuhvaćene »sve ličnosti čiji je doprinos
biti zapaženiji na području materijalne i duhovne kulture, a spadaju u jednu od
ovih kategorija:



Hrvati bez obzira gdje su živjeli i stvarali;

pripadnici drugih naroda i narodnosti koji su rođeni na tlu Hrvatske ili
duže vremena živjeli i stvarali u Hrvatskoj;
— stranci koji su duže vremena živjeli i stvarali u Hrvatskoj.«
U Leksikonu bi bili, uz ostale, prikazani i:
»— političari: istaknutiji zastupnici od pol. XIX stoljeća te istaknutiji poslijeratni
društveno-politički radnici;


— istaknutiji ratnici iz prošlosti te istaknuti borci i ilegalni radnici iz NOB;
— zaslužniji ... privrednici (dakle i šumari) ... te iseljenici;

... dobrotvori, mecene, donatori, športaši i drugi najznačajniji javni
radnici prema zaslugama, te popularne osobe.«
To su načela JLZ-a za izradu Bibliografskog leksikona Hrvatske. Prva faza
rada je izrada abecedara tj. popisa ličnosti, koja bi došla u obzir za daljnju obradu
odnosno izbor značajnih ličnosti obzirom na koncepciju Leksikona.


Kako bi oblast šumarstva i lovstva bila što potpunija molimo za suradnj u
sve čitatelje Šumarskog lista. Ta suradnja se u prvom redu sastoji u tome, da se
navedu ličnosti, uz kraće obrazloženje, koje bi trebale ući u Leksikon. Koje bi
ličnosti mogle doći u obzir vidljivo je iz naprijed navedenih načela JLZ-a. Za
osobe, koje su opisane u I izdanju Šumarske enciklopedije, trebalo bi samo dopuniti
činjenicama, koje nisu već navedene.


Podatke slati na Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije
Hrvatske, Zagreb, Trg Mažuranića 11.




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 48     <-- 48 -->        PDF

IL laza: punjenje trušnice


Češeri se sa etaže na etažu spuštaju preko ljevaka na donji uzdužni
transporter, koji ih nosi preko elcvatora i gornjeg transportera na poprečni
transporter, kojim se odnose u bunker zapremine 27 ni3. Ispod bunkera
nalazi se dozirni poklopac, kojim možemo regulirati debljinu sloja na dozirnoj
traci, preko koje putuju češeri u samu sušaru.


III. faza: punjenje trušnice direktno sa podesta
U ovoj fazi putuju češeri preko sita za čišćenje, elevatora, gornjeg uzdužnog
transportera, preko poprečnog transportera direktno u bunker.


b) Trušnica


Trusnica je tunelskog tipa dužine 17,5 m, visine 4,5 i širine 4 m, u
kojoj su montirani tri transportera ukupne dužine 42,35 m širine 3 m, odnosno
ukupne površine 127,35 m2


Svaka traka ima svoj pogon preko dvobrzinskog elektromotora s varijatorom
tako da možemo regulirati brzinu trake. To je potrebno zbog
različitih češera i različitog procenta vlage u njima.


Na gornjem dijelu montirana su dva dimnjaka s jakim ventilatorima,
koji omogućavaju što brže proticaje zraka kroz slojeve češera.


Topao zrak dolazi pomoću ventilatora preko kalorifera i kanala ispod
sušare na lijevu i desnu stranu. Odavde se preko otvora topao zrak kreće
između nosilne mreže preko češera u smjeru pomenutih dimnjaka.


Za zagrijavanje kalorifera u kotlovnici je montiran kotao od 600.000 ccal.
koji ložimo sa uljem.


Zbog vrlo brzog proticanja toplog zraka preko sloja češera isti ima kod
izlaza još uvijek temperaturu od 28 do 30´°C i 45 do 50% vlage, pa smo
zbog toga cijevi za usisavanje zraka produžili u prostor, gdje, je montirana
trušnica. Ovim smo zahvatom prilično smanjili potrošnju goriva, a ujedno
za nekoliko sati produžili vrijeme sušenja.


Iz iste kotlovnice istovremeno preko protivstrujne sprave zagrijava se
upravna zgrada i sve prostorije u sjemenarni i sortirnici. Ulazna temperatura
u sušari iznosi 45*»C, a izlazna 28 do 30"C. Uz svaki transporter" u
sušari montiran je termometar, koji ujedno bilježi temperaturu. Također
je kod ulaza toplog zraka u sušaru montiran regulator temperature, koji
zapravo sprečava dolaženje u sušaru zraka toplijeg od 45°C.


Vrijeme sušenja također zavisi od procenata vlage u češerima i traje od
15 do 35 sati.


c) Odvajanje sjemena iz otvorenih češera, čišćenje sjemena i uskladišten
je u hladnjači


Kad se češeri dovoljno otvore, treba sjeme odvojiti iz njih. Klasično se
još uvijek kod svih vertikalnih trušnica u tu svrhu upotrebljavaju bubnjevi,
koji se napune otvorenim češerima, zatim zatvaraju i okreću izvjesno vrijeme.
Kod rotiranja sjeme propada kroz rupice u posebna korita. Nakon




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 47     <-- 47 -->        PDF

Stoga je neminovno potrebna posebna sprava za zračno dosušivanje,
koja omogućava brže dozrijevanje i sušenje češera vajmutovca i jele.
Primjena takvih sprava vrlo je preporučljiva i za češere ostalih vrsta drveća.


Uskladištenje samo po sebi obavlja opću funkciju, kako bi se češeri
osušili do određenog procenta vlažnosti, i to cea 30%.


U skladištu trebaju biti montirane takve sprave za transport, da se
proces uskladištenja odvija što brže i što racionalnije. Punjenje sušionice


— sušenje, čišćenje sjemena, odvajanje praznih češera treba da bude tako
projektirano, da se odvijaju sve faze kontinuirano — uzastopno, kako bi se
čitav proces mogao obaviti sa što manjim brojem radnika.
Uskladištenje sjemena treba obaviti što prije, kako sjeme u toku
manipulacije ne bi poprimilo suvišne vlage.


Najvažnije je, da je kapacitet sušione dovoljan, kako bi se mogla velika
količina češera osušiti odnosno preraditi u što kraće vrijeme. Normalno
prerada treba da se obavi od mjeseca oktobra do kraja aprila, kada
prosječne dnevne temperature zraka ne prelaze 15°C.


Kako bi proces uskladištenja i kompletne prerade bio što razumljiviji
i radi što boljeg upoznavanja učesnika simpozija s radnim procesom, pružamo
u nastavku ovog referata njegov detaljniji opis.


Radni proces je slijedeći:


a) Uskladištenje češera


Za uskladištenje češera imamo na raspolaganju skladišta, gdje možemo
uskladištiti cea 300 tona raznih češera. Samo skladište je dimenzije 20,50 x
10,50 m, visina zgrade 13,30 m. Skladište je podijeljeno u 30 odjeljenja
u koje možemo uskladištiti češere raznih vrsta šumskog drveća i raznih
provenijencija.


Za pravilno uskladištenje češera vrlo je važan procent vlage u njima.
Zbog toga se od svakog kamiona uzima uzorak, da se ustanovi procent
vlage. Na osnovu ovog podatka određuje se zatim režim uskladištenja. Ako
naime vlaga češera prelazi 40% neminovno ih je barem jedanput nedeljno
promješati. Miješanje postizavamo tako, da puštamo češere s više etaže na
nižu; ako je potrebno češeri se ponovo putem elevatora i transportera
vraćaju na gornju etažu.


Uskladištavanje izvodi se na slijedeći način:


Češere dovezemo kamioniom s terena i složimo na podest ispred čistilnog
sita. Istovremeno šofer ili preuzimač predaje dokumenat za dovezene češere
vođi sjemenarne, koji podatke zavodi u knjigu sirovina.


I. faza: uskladištenje šišarica
Češeri se istresaju na sito, gdje se odvoje različite primjese (iglice,
sitno kamenje, usitnjene grančice i dr.). Iz sita padaju češeri na elevator,
koji ih nosi na najviši položaj ispod krova. Odavde padaju na gornji uzdužni
transporter, koji ima 4 otvora, preko kojih možemo po pokretnoj cjevi puštati
češere u one odjelke, u kome ih želimo uskladištiti.




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 46     <-- 46 -->        PDF

f) zadužen je za sav inventar i za čuvanje osnovnih sredstava (prikolice
i dr.), koje grupa koristi. Uvijek se sav inventar i osnovna sredstva
moraju predati skladištu u ispravnom stanju i očišćena od prljavštine
odnosno smole,


g) zadužen je, da svi njegovi sakupljači obavezno upotrebljavaju siguronostne
sprave, kao sigurnosni pojas i dr.


h) svi sakupljači su dužni, da se pridržavaju reda sadržanog u ugovoru,
koji se sklapa za sakupljanje u svakoj sjemenskoj sastojini,


Jako su značajne još neke okolnosti, koje mora svaki sakupljač poznati:


— obično se nakon 3—4 dana pojavi neobično zamaranje i bolovi
mišica na rukama, trbuhu i djelomično u nogama, ali ovo zamaranje nakon
2—3 dana potpuno prestaje. Stoga je važno, da se sakupljač u prvim
danima čuva i ne forsira više snažan tempo,


— vrlo je potrebno biti oprezan kod onih vrsta drveća, koje imaju
češere u vrhu krošnje. Ne treba biti previše hrabar, jer je bolje da ostanu
neubrani jako visoko položeni češeri,
— kod svakog jačeg vjetra (ako krošnje nisu više od 0,5 m),
— zabranjeno je sakupljanje odmah nakon kiše, kada su stabla mokra.
U slučaju nesreće treba iz dviju Ijestava napraviti nosila, na kojima se
mora obavezno povređeni sakupljač prenijeti iz šume do kola hitne pomoći.


Posebno važno je, da se povređenog sakupljača što manje dira zbog
eventralno povređene kičme.


TEHNOLOGIJA PRERADE, DORADE I USKLADIŠTENJA ŠUMSKOG SJEMENA
U R.O. »SEMESADIKE« MENGEŠ


Za uspješniju i ekonomičniju obnovu naših šuma moramo se neminovno
služiti i vještačkim pošumljavanjima. Za produkciju sadnica u prvome
redu najvažnije je sjeme. Svima nam je poznato od kakovog je značaja
za sjeme njegova provenijencija i na kakve teškoće nailazimo kod branja
češera odnosno sjemena.


Nipošto ali ne smijemo zanemariti ni značajnosti transporta, uskladištenja
i prerade češera kao i čuvanje sjemena. Želim pri tome podvući
neke bitne stvari, i to:


Već prilikom branja i transportiranja češera do glavnog stovarišta potrebno
je voditi računa, da se češeri uslijed vlažnosti ne pregriju i poplesnive.
Naročitu pažnju potrebno je posvetiti češerima vajmutovca i jele, koje
sadrže kod branja preko 55% vlage.


Kod uskladištenja češera u glavnom skladištu neminovno je za svaku
partiju — provenienciju češera izmjeriti vlagu, kako bi na osnovu tih podataka
odredili odgovarajući režim uskladištenja uz prozračivanja odnosno
miješanje češera.




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 45     <-- 45 -->        PDF

Potrebno je biti vrlo oprezan kod stabla, koje ima mnogo suhih grana.
Obavezno je, da se svaku suhu granu prije dokončnog zahvata isproba,
dali je dovoljno jaka, da izdrži težinu sakupljača.


Za različite vrste šumskog drveća treba poznavati lomljivos t
grana . Jako krte grane imaju: ariš, vajmutovac, duglazija, jela, jasen,
gorski javor, manje krte grane su kod smreke i jele.


Treba voditi računa o tome, da se u slučaju mraza ispod —5 »C lomljivost
grana povećava skoro za 100%.


Kad se radnik u krošnji popne do zone češera, obavezno se mora vezati
sa sigurnostnim pojasom ali ne suviše visoko u vrhu krošnje. Sakupljač
mora isprobati vezivanje tako, da se sa obje ruke uhvati za stablo
pa sa težinom čitavog tijela utvrdi, dali je vezivanje u redu ih nije.


Obično se češeri smreke, crnog bora, jele i vajmutovca bacaju sa stabla
na određeno mjesto. Ukoliko je ispod i u okolini stabla mnogo korova
i žbunja češeri se bacaju sa´svim uz stablo tako, da padaju što bliža
stabla.


Ostale vrste češera a sjemena sakupljaju se tako, da se sjeme ili češeri
stavljaju neposredno u vreću, a ova se posebnim uzetom spušta na zemlju.


Kod spuštanja niz stablo je potrebno postupati vrlo oprezno, naročito
na stablima s velikim brojem suhih grana.


Kod svakog sakupljanja moraju obavezno surađivati barem dva radnika
zbog eventualne međusobne pomoći ili zbog mogućnosti eventualne
nesreće.


Kod svake grupe mora biti jedan radnik zadužen kao vođa grupe ili
njegov zamjenik, koji mora znati barem osnove i prve pomoći. Svaka grupa
mora, da ima torbu za prvu pomoć s najosnovnijim sanitetskim materijalom
i to:


1.
dva povoja s melemom
2.
tri manja i tri veća sterilna — prva povoja
3.
2X5 m duge i 8 cm široke povoje iz kalikaja
4.
2x trokutne marame i 4 sigurnosne kopče
5.
lx svežanj obične vate
6.
manja anatomska pinceta
7.
škare za povoje sa savijenim vrhom
8.
esmerchov povez dugačak 80—100 cm i širok 2.5 cm
9.
2x vatirana oslonca za prelom kosti i to 1X10 cm širok kramerov
oslonac, dugačak 100 cm i IX dugačak 50 cm.
Vođa grupe mora da pozna odnosno zna još i ovo:


a) adresu poduzeća i telefonski broj,


b) najbliži telefon,


c) najbližu stanicu za hitnu pomoć,


d) adresu revirnog šumara, koji kontrolira rad ekipe,


e) najosnovnije uslove o skladištenju i manipulaciji s češerima,




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 44     <-- 44 -->        PDF

i pomiče se ispod dužeg elementa, a pričvršćen je na lijevoj ili desnoj
nozi već prema navici sakupljača. Ovaj tip opreme vrlo je dobar i radnik
može s malo prakse vrlo lako da se penje na stablo a da ne troši mnogo
energije. Za upotrebu »baumwella« potrebno je prethodno stablo očistiti
od svih grana. Nažalost ova sprava preskupa je, da bi se mogla nabaviti u
većim količinama.


Uz svaku navedenu spravu potreban je još zaštitni pojas, sličan
onima od vatrogasaca ili elektromontera. Ovaj pojas mora obavezno upotrebljavati
svaki sakupljač. Postoje pojasevi sa žicanim uzetom i s uzetom
od konoplje. Važno je, da je za svaki posao izdat atest, na osnovu provjere
posebne sigurnosne komisije.


Pored toga treba da sakupljači raspolažu s po jednom kuko m dužine
1,5 do 2 m od drveta ili metala za privlačenje grana kod kidanja češera. Kod
sakupljanja manjih količina sjemena, npr. eksota, i kod zakorovljenih tala
mora sakupljač ponijeti sa sobom na drvo i vreću. U suprotnom slučaju češere
bacaju se na zemlju i onda sakupljaju u vreće.


Točne norme za sakupljanje sjemena teško je utvrditi, jer
urod nije uvijek jednak, visina stabla je različita a vrijeme često je nepogodno.
Znači: sakupljanje zavisi o mnogim faktorima, da stvarno nije moguće
odrediti čvrste norme.


Prema dosadanjim iskustvima može jedan radnik sakupiti za 8 sati kod
srednjeg uroda:


sa smreke 30—70 kg
s bijelog bora 10—30 kg
s crnog bora 20—60 kg
s vajmutovca 20—60 kg
s jele 50—100 kg
s ariša 10—30 kg
s javora 10—15 kg
s jasena 10—15 kg
s hrasta 50—70 kg
s lipe 5—10 kg
s bijelog graba 10—20 kg


Ovo su tek orijentacijske brojke, jer učinak jako zavisi i od samih sakupljača,
jedni su brži, a drugi sporiji.


Još nešto treba reći o tehnici penjanja:
upotreba penjalice, švedskih ljestava ili baumwella zavisi od debljine
stabla, i to:
a) penjalice su podesne ako stablo u prsnoj visini, na 1,30 m, nije
deblje od 50 cm,
b) švedske ljestve i »baumvvello« upotrebljavaju se, ako je stablo u
prsnoj visini deblje od 50 cm.
Kod upotrebe »baumwella« radnik kod penjanja nosi sobom malu
sjekiricu ili kosir, da može uklanjati iznad sebe suhe grane koje ga ometaju
kod penjanja. Kod švedskih ljestava ovo nije potrebno.




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 43     <-- 43 -->        PDF

čeličnog plosnatog željeza dimenzije 30 X5 mm. Željezo je savijeno tako,
da se pripije uz sredinu stabla. Na unutrašnjoj strani nalaze se šiljci, koji
se kod penjanja zabadaju u koru stabla. Na vanjskoj strani nalaze se dvije
rupice, kroz koje se uvlači kožni pojas za pričvršćivanje na nogu. Na donjem
pojasu montiran je mali prstenčić za pričvršćivanje i komadić četverokutne
kože, koja smanjuje pritisak na nogu. Sakupljač treba da ima visoke cipele
i debele vunene čarape, kako bi mogao lakše podnositi pritisak teže na
noge.


Kod penjanja je vrlo važan stav tijela i način penjanja. Sakupljač mora
obuhvatiti stablo rukama na taj način, da je gornji dio tijela odmaknut
od stabla čime prenosi svu svoju težinu na noge i time na šiljke krampižara.
Šiljke mora zabadati u stablo samo na prednoj trećini stabla. Visina penjanja,
to jest dizanje jedne noge ne smije odjednom prelaziti 20 cm, jer ako
su razmaci nogu veći, sakupljač se prebrzo zamori, pošto mora svu svoju
težinu prenositi s jednu na drugu nogu. Kod vrlo tvrde kore mora se šiljak
zabadati malim zamahom noge. Krampižari su jednostavni i laki (1 par teži
1,40 kg) pa ih može sakupljač zadržati na nogama i kod samog branja među
granama ili pak ih ostavlja na prvim granama.. Mišljenja o šteti, koju dereze
— krampižari prouzrokuju na stablima, različita su, no ona u stvari u
najviše slučaja nije velika, jer je kora sve do grana dosta debela i tvrda, a
s druge strane urod se ponavlja u granama tek svake 3—7 godina tako, da
u međuvremenu eventualne veće odnosno jače ogrebotine bez štete po
stablo zacijele.


b) Švedske ljestve najnovija su sprava za penjanje i izrađena je,
kako to ime kaže, u Švedskoj i to iz aluminij evog šupij eg profila i aluminijevih
cijevi. Sastoji se iz više elemenata od 2,5 do 3 m dužine i 4—5 kg
težine. Obično jednu garnituru čini 6—8 elemenata, tako da se ovom ljestvom
može popeti na stablo koje je 15—20 m bez grana. Svaki se elemenat dva
puta pričvrsti uz stablo lancem. Svaki elemenat u gornjem dijelu ima oslonac
s dva zuba, koji služe za zabadanje u stablo, tako da se elementi mogu
pomicati lijevo ili desno. Montiranje ovih ljestava može se provesti za 15 do
20 minuta, toliko potrebno i za njihovo skidanje. Montiranje obavlja se
tako, da se elementi spoje jedan na drugi pomoću čepa i rupa.


c) Ljestve tipa »M e n g e š« u suštini su jednake švedskim Ijestvama
s razlikom, da su izrađene iz lakog materijala i sama izrada je drugačija
prema zamisli stručnjaka »Semesadike« Mengeš. Upotrijebljene su
aluminijske cijevi, od kojih su 4 glavne za nošenje. Na ove cijevi su privarene
tanje poprečne, koje služe kao prečke za hodanje. Svaki elemenat dugačak
je 2,5 m i teži 4,5 kg. Jedna garnitura sastoji se od 8 elemenata. Svaki
element ima na gornjem djelu pojas iz kože i dva zuba, pomoću kojih se
može elemenat snažno pričvrstiti uz stablo. Spajanje elemenata riješeno je
vrlo dobro tako, da se kod toga sakupljač ne zamara. Spajanje je osigurano
s dvije čivije. Ove ljestve se izrađuje u režiji »Semesadike« Mengeš i uz
pomoć Savetodavnog centra za poljoprivredu i šumarstvo u Beogradu.


d) Penjalic a »baumwello« je sprava švicarske izrade. Sastoji se
iz dva dijela, koji su iz livanog aluminija s potrebnim pofjasevima za
pričvršćivanje na noge i sa čeličnim pojasom, kojim se obuhvati stablo i
može se prema debljini stabla širiti ili sužavati. Jedan od elemenata je kraći


169




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 42     <-- 42 -->        PDF

TEHNIKA BRANJA SJEMENA I ČEŠERA SA STABALA


Sakupljanje šumskog sjemena i češera najopasniji je rad u šumarstvu.
Istovremeno taj je rad fizički naporan i mogu ga obavljati samo mladi,
jaki radnici s iskustvom u tom poslu, koji su svjesni stručnosti i značajnosti
ovog rada. Najbolji sakupljači su oni, koji već od rane mladosti
žive sa šumom te po mogućnosti šumski radnici od 16. do 35. godine starosti
i ne pate od vrtoglavice.


Obično se prihvaćaju tog posla pojedinci, koji imadu već od prirode
volju za sakupljanje, već prije 16. godine starosti i beru sjeme do pod
starost. Godišnje moraju biti prije sakupljanja berači obavezno liječnički
pregledani u pogledu sposobnosti za rad na visinama.


Sakupljači moraju obavljati svoj rad samo u grupama od najmanje po
tri, a najviše do 10. Ovo je potrebno zbog njihovog osiguranja u slučaju
nesreće i zbog transporta sakupljenog sjemena, pošto se sjeme bere na različitim,
često vrlo teškim terenima pa je potrebno češere prenositi ili na
vlakama od grana vući do prevoznih odnosno kaminoskih puteva. Svaki sakupljač
mora da bude točno upoznat sa svim sigurnostnim propisima, kao
i s pružanjem prve pomoći u slučaju nesreće. Naročito važi to za vođe grupa,
koji moraju ujedno dobro poznati mjesta i granice sjemenskih objekata
i odgovorni su za pravilan transport i eventualno skladištenje sakupljenih
češera. Svaka grupa mora imati pri ruci sve potrebno za pružanje prve pomoći,
uključivo i nosila.


Za stručno osposobljavanje sakupljača pokazali su se vrlo dobrim dvo
ili trodnevni tečajevi, na kojima se radnici upoznaju sa svim znanjem
potrebnim za skupljanje šumskog sjemena. Posebni dio ovog tečaja
treba da bude posvećen sigurnosti kod rada, tim više što se šumsko sjeme
sakuplja na visokim stablima i obično za hladnog i vjetrovitog vremena.
Svaki sakupljač mora da dobro pozna sve sprave za penjanje na stabla, a
naročito da kod toga nipošto ne oštećuje stabla lomljenjem grana, ogrebotinama
kore i slično. Važno je također, da se na svakom sjemenskom objektu
pokupe svi češeri do kraja, tako, da se iz dotičnog sjemenskog objekta sakupi
što veća količina. Kako je već napomenuto, sakupljanje šumskog sjemena
opasan je i težak posao, obavlja se u godini samo nekoliko mjeseci pa
je stoga potrebno, da se ovaj rad dobro nagradi. Sakupljači moraju bezuslovno
da budu socijalno osigurani, po mogućnosti još i posebno životno osigurani
kod DOZ-a.


Oprema za penjanje:


Za penjanje na stabla upotrebljava se slijedeće oprema:


a) dereze — krampižari


b) švedske ljestve


c) ljestve tipa »Mengeš«


d) »baumwello« penjalica


a) Najstarije sredstvo za penjanje na stabla jesu derez e ili krampi žari
. Postoji više tipova krampižara, a prema našim iskustvima najbolji su
krampižari tipa »Wolfgang«, koje proizvodimo u Mengešu. Izgrađeni su iz




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 41     <-- 41 -->        PDF

rajs
BUip
-OAJOy\
8
r-06
8
^ ON
NO
8
OO* H
0
Pl
T ^
-1 —
H
i no["«
ON
i-H
rn
ON
00
O~ H* ON CN
O r o
OAOSO» 00 p
rrj
r~-O oQNO
o" o
BfiqJS s L ? 8 OO
O
-f
0
0
0
oO1 ^
^O
o" ~<
N
efiusAOis
OO o
ON
rr>
ON O
OO
O
t ~ 0
10 ONO
CN
ufiuop o
o
o
00
I O
-0
t"~
ON
oopiri
r^
00
o
U"! i>
.—i
135(S}13AJJ-[ 0O
00
m
O 8
t?aoS
VUJJ
0 0
©
o oo
o
*
OOO
O1
" H 10
CN oo" t-
Hie
O
O
O
ON
CN
O
CN
T
O
O
r?)
ON—<
ID
ON
SifABJSOđ
BJSJA
po>j
00
S5<
<
E
rt
>x
>u
;y
"5 »w
rt
rtN
rt
X:
E
u
Ul
rt
´5
a
rt
ij
0
a
Ü
2
Z
C/5
z
OM
rt
OJ
>x
0
>CJ
>d
3^
rt
0
N
rt
JD
E
u

rt
c-3
SH
I H
O
a
C/3
04
W
H
00
>
00
00
3
Z h—i
B,
u
M
rt
4=
rt
rt
x>
E
y>J
rt
C
T3
rt
IH
c
gD,
OJ
0
zH
< j
W
<
H
00
C
rt
>x

3
M
rt
rt
N
a
X>
E
[rt
rt
M
c
rt
u
c
0
a




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 40     <-- 40 -->        PDF

šumama SFRJ. Na osnovu tih podataka morali bi u čitavoj SFRJ raspolagati
ovim površinama sjemenskih baza:


za smreku 258,24 ha)
za crni bor 115,35 ha;
za bijeli bor 193,75 ha
za ostale četinjače 9,45 ha


Ukupno za SFRJ bez jele 576,79 ha


Uzevši u obzir rezervu od 200%, bilo bi potrebno:


za smreku 775 ha
za crni bor 346 ha
za bijeli bor 581 ha
ostale četinjače 28 ha


Ukupno: 1710 ha


Također je vrlo značajan i podatak, da je za sakupljanje potrebno
ukupno 7.088 radnika. Vodeći računa o tome, da je moguće brati ove
češere samo kroz cea 50 radnih dana, potrebno će biti za taj rad 142
radnika dnevno.


Ukoliko bi uključila u taj rad sva šumska gospodarstva odnosno ona,
na čijem su području sjemenske sastojine, smatram, da branje češera ne
bi bio veliki problem. Obzirom na periodicitet uroda ipak treba povećati
radnu snagu (ako uzmemo u obzir češere smreke) za 6 — odnosno — 7
puta, što ipak nije tako malo.


Poznato nam je, da je izračunavanje jedna, a praksa druga stvar. Stoga
je potrebno sve te podatke uzimati s određenom rezervom, kako u pogledu
vremena tako i u pogledu specializirane radne snage. Ovaj problem moramo
rješavati zajednički, jer će nam jedino na taj način poći za rukom
osigurati dovoljne količine češera odnosno sjemena.


TAB. VI KAPACITETI SJEMENSKIH SASTOJINA I BERAČA


Red.


br. Vrsta drveta D


1. ABIES ALBA 60—100/80 8—24/16 1280 120 50—100/75
2. LARIX DECIDUA 50— 80/75 2-- 8/5 375 15 10— 30/20
3. PICEA ABIES 60—100/80 4--20/12 960 27 30— 70/50
4. PINUS NIGRICANS 50— 80/75 2--14/8 600 18 20— 60/40
5. PINUS STROBUS 60—100/80 3--15/9 720 15 20— 50/35
6. PINUS SILVESTERIS 60—100/80 2--10/5 400 3,2 10— 30/20
7. OSTALE ČETINJAČE 70—110/90 4--20/12 1080 36 20— 50/35
LEGENDA za oznake stupaca:


A: minimalni, maksimalni i srednji broj stabala s kojih je moguće sakupljanje
— po 1 ha;
B: minimalna, maksimalna i srednjakoličina češera po 1 stablu;
C: srednja količina češera po 1 ha;
D: srednja količina sjemena po 1 ha;
E: dnevni kapacitet branja češera po 1 beraču.


ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 39     <-- 39 -->        PDF

KAPACITET SJEMENSKIH SASTOJINA I PRODUKTIVNOST BERAČA


Kad je govora o sjemenskim objektima uvijek se misli na hektare, navedene
u registru. I pored toga što su u saveznom registru navedene i reproduktivne
površine, u većini je slučajeva vrlo teško procijeniti stvarni kapacitet
1 ha sjemenskog objekta. Vrlo oskudni su naime podaci, koji bi prikazivali
broj sjemenskih stabala u određenom sjemenskom objektu odnosno,
koliko ih se predviđa za branje češera. Djelomično nalazimo ove podatke u
elaboratima, koje su sastavili šumarski stručnjaci Republike Slovenije i
Institut za gozdno in lesno gospodarstvo u Ljubljani. Međutim ovi podaci
više ne odgovaraju stvarnom stanju, koje se je tokom 15 godina jako
promjenilo. Ove promjene nastale su zbog toga, jer od početka izdvajanja
pa do danas nisu bile provedene nikakve uzgojne mere ili se je u njima
sasvim normalno gospodarilo.


Šta bi bilo potrebno učiniti kod izdvajanja sjemenskih sastojina odnosno
kod njihove revizije?


Obzirom na potrebe na šumskom sjemenu i sadnicama moramo poznati
kapacitete sjemenskih objekata. Jasno je, da ovi kapaciteti moraju
biti barem 100-200% veći od stvarnih potreba, kako bi mogli zbog periodičnosti
uroda osigurati dovoljno sjemena.


Elaborat koji se sastavlja kod izbora sjemenskih objekata, mora sadržavati
podatke o broju sjemenskih stabala na određenom kompleksu
odnosno informaciju o kapacitetu određenog sjemenskog objekta.


Vrlo interesantan bi bio također podatak o jednodnevnom učinku —
uspjehu jednog berača za određenu vrstu drveća. Taj će sigurno vrlo varirati
u ovisnosti o lokaciji sjemenskog objekta. Potrebno je naime voditi
računa o udaljenosti sjemenskog objekta od komunikacija, o mogućnosti
nastanbe berača, o nagnutosti terena, o konfiguraciji terena (kršovita, ravna),


o vrsti biljnog pokrivača, itd.
U tabeli VI iznosim neke podatke, koji proizlaze iz dugogodišnjih
praktičnih iskustava. Jasno je, da ovi podaci nemaju opću važnost za sva
područja, stoga su vrijednosti navedene s intervalima. Ipak smatram, da će
ovi podaci moći služiti za orijentaciju kod budućeg izdvajanja i reviziji
sjemenskih objekata odnosno planiranju branja u već postojećim sjemenskim
objektima. Vrlo je značajno barem približno poznati efekat jednog berača
za određenu vrstu drveća. Ovo je to važnije, jer je kod nekih vrsta
drveća vrijeme mogućeg branja (od zrelosti do prirodnog otvaranja češera)
vrlo kratko (kod duglazije, vajmutovca, jele). Za vanredno lijepog vremena
tokom septembra i oktobra dešava se, da smrekovo sjeme ispada već u
drugoj polovini oktobra. O svim tim okolnostima moramo kod planiranja
vremena potrebnog za branje voditi računa i osigurati toliki broj berača,
da će se moći u određeno vrijeme sakupiti planirana količina češera.


U tabeli VII su prikazane količine češera, površine sjemenskih objekata
i broj berača, koji je prosječno godišnje potreban za sakupljanje potrebne
količine češera. Valja međutim napomenuti, da bi bilo potrebno kod izdvajanja
sjemenskih sastojina neminovno uzimati u obzir s rezervom od barem
150 do 200%, budući da su urodi periodički i da nisu istovremeni u svim


165




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 38     <-- 38 -->        PDF

smo primili nikakve kvote za sjeme, koje smo isporučili još ovog proljeća
u vrednosti 1,250.000 deviznih dinara.


Potrebno je podvući, da nisu postojali nikakvi krupniji problemi s
uvozom šumskog sjemena sve dok je ovaj bio pod režimom LB. Nije se
pojavila nijedna radna organizacija (osim nekog instituta u SR Srbiji), koja
bi si želela baviti tim poslom. Problem je uskrsnuo tek u godini 1976. odnosno
1977, kada su bile za uvoz pomenutog sjemena odobrene posebne
intervencijske kvote. Verovatno se je smatralo, da se kod šumskog sjemena
očima šumara, ne bi se smjelo misliti na profit, već na kvalitet i odgovaraujću
provenijenciju određenog sjemena. Potrebno je nadalje podvući, da se
javljaju kod uvoza šumskog sjemena krupne poteškoće u vezi sa specifičnošću
kod njegove produkcije. Periodičnost uroda šumskog sjemena uzrokom
je naime, da sjeme određenih vrsta — nije uvijek na raspoloženju. Kod produkcije
i prodaje potrebno je opsežno stručno znanje i uzajamno povjerenje,
koje se postizava međutim jedino kroz dugogodišnje poslovne kontakte, a
ovi se proširuju i utvrđuju samo kroz visoki stepen međusobnog povjerenja.


Dosadašnje potrebe po uvozu sjemena brzorastućih vrsta drveća nisu
naročito velike, osobito ako ih uporedimo s podacima o uvozu poljoprivrednog
sjemena (14,200.000 : 2,500.000 din, odnosno u omjeru 5,68 : 1). Baš
zbog toga smatramo nepotrebnim uvoz šumskog sjemena usitnjavati i dijeliti
unutar republika. Za naše cjelokupno šumarstvo bi bilo mnogo korisnije,
da se dogovorimo o tome, kakve vrste sjemena odgovarajućih provenijencija
zaista trebamo.


Kako bi mogli ovaj problem što prije i što pravilnije također i sa stručnog
stanovišta riješiti, predlažemo, da baš ovaj simpozij odredi određene
smjernice odnosno da ukaže na rješenja. U vezi sa time predlažemo sljedeće:


— na kojem bilo mogućem nivou federacije, republike i pokrajine resiti
problem deviza, koje su potrebne za uvoz šumskog sjemena. Prema dosadanjem
iskustvu za ovu svrhu bilo bi sasvim dovoljno 3 milijuna deviznih
dinara;


— na nivou federacije osnovati stručnu komisiju, koja bi bila nadležna
da određuje, koje vrste šumskog sjemena i kojih provencijacija su nam
zaista potrebne;


— devizna sredstva za uvoz šumskog sjemena trebala bi da budu odobrena
u narednom proljeću. Vrste sjemena, koje je potrebno stratificirati,
morala bi biti uvezena barem do kraja januara;
— šumsko privredne organizacije trebale bi da jave svoje potrebe za
iduću godinu barem do kraja augusta tekuće godine;
— šumsko privredne organizacije trebale bi kod nadležnih foruma izhoditi,
da šumsko sjeme u uvoznom režimu neće biti tretirano kao široka
potrošnja, već kao reprodukcijski material, što ono zaista i jeste.
Ako bi se radnoj organizaciji, koja se gotovo već 20 godina bavi izvozom
sporednih šumskih produkata češera, dijelova različitih biljki za
ukras, šumskog sjemena i sadnica povećao procenat uvozne kvote od 20
na 60%, moglo bi se šumarstvo Jugoslavije samo opskrbljivati s cjelokupnim
repromaterijalom, zaštitnim sredstvima za šumarsko rasadničarstvo i s opremom
za branje šumskog sjemena.


Smatramo, da bi se zajedničkim naporima problem uvoza u šumskom
sjemenarstvu i rasadničarstvu lako mogao riješiti!


164




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 37     <-- 37 -->        PDF

UVOZ SJEMENA VRSTA BRZOG RASTA


Za potrebe našeg šumarstva god. 1958. prvi puta smo uvezli neke
vrste brzorastućih četinjača u cilju osnivanja industrijskih plantaža. Niže
navodimo vrste drveća koje smo od 1962. god. kontrolirano uvozili:


duglazija Pseudotsuga menziesii


orijaška jela Abies grandis


japanski ariš Larix leptolepis


evropski ariš Larix decidua


sitka Picea sitkaensis


Poslije god. 1970. uvezli smo 11.977 kg sjemena brzorastućih četinjača.
Svrha uvoza ovih vrsta drveća bila je, da bi na određenim povoljnim
staništima osnivali plantaže za industrijsku produkciju drveta, prije svega
za industriju celuloze i papira. Možemo konstatirati, da je bilo u prvim
godinama ove akcije mnogo postignuto i u našoj Republici, gdje je bilo u
periodu 1958-1965. osnovano preko 1200 ha takozvanih industrijskih plantaža.


Najviše industrijskih plantaža bilo je poslije god. 1958. posađeno kod
radne organizacije INCEL — Plantaže i rasadnici Banja Luka.


Kod uvoza potrebnog sjemena potrebno je bilo svladavati prilične
teškoće. Dok je bio uvoz sjemena pod takozvanim režimom LB, uvoz se
odvijao prilično dobro, izuzev u nekim godinama, kada se je osjećao
priličan nedostatak sjemena određenih vrsta drveća. Međutim u god. 1976.
su se pojavile teškoće, budući da je tada uvoz sjemena bio izuzet iz režima
LB i bio podvrgnut posebnom režimu, i to za 1976. god. prema nekoj zamršenoj
formuli, koja se je zasnivala na uvozu iz god. 1974. i 1975. Uvoz je bio
ograničen na osnovu posebnog ključa, prema kome je bio dozvoljen uvoz
osjetljivo nedovoljne količine. Nakon više intervencija raznoraznih foruma
i naše radne organizacije bio nam je ipak dozvoljen uvoz u visini 80u/0 onoga
iz 1975. god.


Za godinu 1977. SIS je odobrio za uvoz šumskog sjemena posebnu kvotu
deviza u iznosu 2,5 milijuna din, i to u okviru poljoprivrednog sjemena s
kvotom preko 14 starih milijardi. Kvota za šumarstvo je bila iskorištena
jedva u iznosu od 1,95 milij. din, dok je ostatak bio vjerojatno u nekim
republikama potrošen za uvoz poljoprivrednog sjemena.


Godine 1978. čitavo je ovo pitanje preneseno u nadležnost republičkih
i pokrajinskih samoupravnih interesnih zajednica za ekonomske odnose sa
inostranstvom. Potrebno je međutim podvući, da je jedino Sekretarijatu
za poljoprivredu i šumarstvo Privredne komore SR Srbije pošlo za rukom
iz kvote za uvoz poljoprivrednog sjemena izdvojiti za uvoz šumskog sjemena
1,000.000 din. Korisnik ove kvote bilo je Poslovno udruženje šumsko gospodarskih
organizacija Srbije. Na sastanku grupacije šumarstva SR Srbije bilo
je dogovoreno, da Poslovno udruženje šumskogospodarskih organizacija
Srbije ustupi 400.000 din radnoj organizaciji »Semesadike« Mengeš, koja
je u godini 1978. uvezla za šumsko gospodarske organizacije SR Srbije sjeme
brzorastućih četinara u vrednosti od 710.000 din. Pomenuto Poslovno
udruženje još u toku ove godine aktivirat će nam dogovorenu kvotu od


400.000 din, dok od ostalih republika i pokrajina do 31. oktobra 1978. još ni


ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 36     <-- 36 -->        PDF

,750


Q O
O


"1.


BU!pOAl´Oy\


~T"NOCN O *1-"NO LOQ —´00000 oooo o-fONO CN m O O O O O—<


cort oq CN — in NO r--OO IO t-; p
>-H IO --H CN »-H IO CN --H Ö
-H CN


© © O
OAOSO}[ o o


o


coco ino nVino ooiooooooor-"


inc\0 OUJO r^CNO oOr-Hiooooioio
in CN NO t^ to co p Tj-CO vO(NIOLO\000
T-i co CN cO rnfNf*i ON


O o O
o


upod azn o p o


L
OO


CN


8


o
o´inoo ^"coino ooooooooooio"
(SHOO OOCN O OOrtOOOOOOco


d»oo


M


t—iop COrtp io(N r~-p p p t^-r-:
Q t--´ t--´ CO co «-i -äf r-co * -^


O


o


8
o


es
*


u Bl´lU3AO(S o ´5 oooo oooo O O IO O OOOOOOOOOco


T-lOt^O ce»to OOOO CN© lOrtOOOOOOrt


-a
CS (NO ON CN IO ON CN O Sio« i^pinpr-cN


a


t/3
ON —:CO *


§OiOO
-jor


Bliuopa^BjAj


IOCN O mq. JOOOOO^I


lOCN O
IO co p «looiooioo
co iri


a
CNCNIO


co


«a


OJ


ON


B>(S}BAJH 88


NO


IO CN


OOLOOOOOOOIO"


oo-*o


OOCNOOOOOO


OCN CNO


NOCN OO r--co ON io oo NO ON oo


ro rt NO


LO


BJOS


ON


ON


BUJ3


©_


— ooo OOCNO om io o
Mn o r-CN coo »ifNoooooom


O IO 00


3
3
r--o r^cN o CN IO §IO IO o OOO IO CO
CN CN O p IO CN OO
CMrt (O


o_


f
f
Hia co


rtNNOO
*o r- in o


mooooooooco"


-HHHCN´O mi--o 8


NONOO
n-rtOOOOOOrO


OO ON


~* r-O co ON t--ON


rt r-.´ r-^ NO


CN CO


c
>!0


«PM O
"B


o a
O
M)


a


«
c
3
ft
a 2=3


E


+-> cs
g T3 0 3 >t/J


01


j U
BOO ° tu E


I
a


60 W"
OTi . >to T3


u ft ttf >


-
-
B.H,L « cs
a O m c ft:) " a 22>u «o


rt o >


L_ 5 rt


»gg CS


u o o


s to"O
l B d B fljCS CS CS CS CS


ft ]ii u u u u u E E


rt« u s
U (U ftft


4_1 E U 0) 0)


> &
3 (JJ >!0 >COW >C0 >CO


3 3


VI


»S 5.8,11 si11


jq C/3 C/5 ft to >0
Ü 3 o >u »u >o >o 3 3
8
y
U ft co »o


dBz
PQft «>u


co


,




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 35     <-- 35 -->        PDF

so so OO rsl oudn^Q o r~ OS OO OO so


o 49 6 g
o os sO rN
r—l CO fN so



^r ö ´ ´


*-t


psq OO

-1o
1— 1
OO
rN
in
rN
rN
SC´
Os GS
SO
ia
r v ro
3 05
Di)
M 3
|ISS3S I CO
os
rN sO
co
"5r
oo
co 1-t
OO o
sO
P
saiqv
s o o CO
o
sc SO
© r-|—
i
TIBJSQ
snqojjs
snuij
T H *
rN
OS
m
ON
in
m
co
rN
OO
rN
3 > S
N es ^
% 3 &ß .«$*
S Um
U S o
ZU3UI
pnasj
EUITJUBUI
onad ´JEIJ
snuij
O
co
co
I
C^-
in
CM
rN
rN
OO
in
i— i
rN
in
OO
in
rN
co
O
i
|—J ni ^
cß ^ «i—,
2 o o
AJIS
snuij
BJSIU
snuij
OS
rN
ON
r—1
in
ONro
^oro
co
i nCN
-3ooSO
i oo
1U~
J oo
00
o o
rN
SO
CN
#
6D
in
o
SO
o
o>—1
CO
Os
oij
in
o m
CO
saiqe
B30IJ O N r o CD
sO
rN
— i
t—
OO
CO
in
in g-
t^
3 hi
OSO,
j q
pa^ sPQ.—i<
Pü o
o
<
§
U r s m
Hy
o
QW
<
->
<
i-i
2
W
>
J
CO
<
-i
m
rc00
0
>
O
00
u
w
z
QO
>
CJ
>
o
z
03
o
Cu
;" 0
^

ft
3
-^ 3
o
äB
aTD
c.
0
BD
0
>
g13 i— i
N
-Q
o
SH
w c´




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 34     <-- 34 -->        PDF

~ rr


UESIS
ouqojjod


<


O X
O


o f3
uT3U0UI3S


m T^


U o


qo.ijod
l_l


u


_J


a


T3 <
a H UI05(


w t/3


fojq


M


c


^


3


>H JBS1S


-rH


1)


>W qgjiod


a;
a


u oj


BU3IXI0S


qajjod
s J


CD LU


t/3


C2


UIO>[
l´o.iq m ~^


1 o O o o O
J13SIS r~-o
o o o


O sO ro rO o


qaajod
1) KU31U3S


u -H (N Q\ — —


qsjjod
c


a
3
»i T— in


uio>i


(N >—


S5 l´ojq


"-i


o


M


N


3 UBSIS
a qsjjod


r-~ »-i "3" -H


N


s


B


BU3UI3S


cu IT) r-H


qa.i)od
E


cu


CS
C BpBOlO>[


lojq


o


M


cs


S


cs


< >-5 <


o < <
<


z


->


o


CO C/3 Ü o z O z


H Q > 3


< < o


a.
>


X: tii > z CD o >
cs et < t/3 —i


o


PC U^ Ü Js t/3 CO O o


..1 >




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 33     <-- 33 -->        PDF

VC 00
UBUIJSD
oo SO o m
IIBJSO * —<
vOror NO
rt
NO ti- NO
NO*T NO
ON OO
. fs] NO
ON *o NO
nrn m 10 r** 10
I (N n-oo
10
snqo.iis LOCN
CTvtN
snutfj —Ir-TvO
-a- *
tN p
ONOI-
Ü-LO NO t-^ LOLO
-H
LO
S3IZU0UI r^ LO
IO rt
LO
fS
pnasj voo m
P^rt rt
CNsOfS
LO vO
oooo o
~ »-H ON
rt ro CNI
(NO^O
— NO ON
rt*t
nod UBUI
lEilsnurj
LO
NO,
oo"rt fM
rOvOLTl
LOONN O
ONNOPN )
NO
ON
SI.I1S3A[];S
snuij
IO *-H
o,f\
ON
I LT)
LO
o
in
oiov o
LOINI O
Or o
LO CN
— 00
LOrn
mV»
fO ro
rt p
f
LO ON
"*rt_
vo"r-"oN
rt ro
l— pÖ
o
r^Cvfoo
CT* 0
r>4 lo
LO
Ort
rt LO
IO
NO
NO m
caSm
snui j
o m
Lo_.r*-_,
ro NO" ON
NO — ^1*
*
rt p
inrNts
* cn r~
NO O
^t-ONrt
omv o
". "i
LO r^
LO OO CO
CNI ON TINO
rt ro
p
mN O
rt o
*t p
LO
Bq[B
saiqv
p.
(NCNTO
NO CN
* ON O
m^H« N
(NlLOi -
0NO oo m
rt (N rt
p.
t -rt"o
NO CM
OvO^t
r~
t^ *-H
rH LO
Or t
o
NO OÖN
(N
LO ON
SDiqu
1330IJ
LO rt
O"ONNO
t(N| 0
ON p
NO_
rtfsfNO
m o
I~-"ON"ON
NO
CN NO
rt_0_
0~ONLO
NO rt
1 CS
ro LO LO
-3" IO OO
w* LO
r—
I
rt(N
NO
NO
^ LO
«>n?iEpod
T3JSJA ´XI U C3X> u 05,0 O «^ ) U nS,Q O
EUlltUJfOJ
Ejpiqnda^ j
X
m
<
o
o
<
<
Ü
C/3
H<
>
2
O
o
w
rt1
<
<
1-1
rt
pq
<
2
Ö
O >
rt
O >
o> o
c/5
O
<
Q
2
W
jq u o
pay




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 31     <-- 31 -->        PDF

0


B . CS
E


proseč
km
po h


0


o
o
o


3


O CS
>^


-r ON flj CD


*-.


H U


--. Q; in CN CD ^H cO o ,_H ---iCN


^ MD ^


co


^


-


_


CD


co-.—,m


&´E


-o — -ü,r-r^ -ism (N in in co —j´-n NO CO NO


co´O o co NO co CO O


T-H wi rn


ir
[--:-o —; CN pod d go in ? r-^ CN P ö>H ^ t-fc—´


T-H co m


r- co <—


u


´S


co P


3-a


JQ 2 d


u


IO


T3


r* es


ft


a a


CO
Ä
CS o«


CO ^^ CO NL> CD NO O CN NO CN NO CN ^ IO CN cn oBs CN NC co co fN »—< ,^o ON r~


*3- "<3* ON CO *3" MD ,


CN"cfO *-< in 00 NO OO in fNO o
T-- OO NÜ


ccq-H oq oo r~; r--; *3-r~ ** r*: oq


r^ T-H


rf ** co ON -TS- ^f


ON


3^


—´ ON CO NO *— CO 01^)00
pC3N fN


cS -*i


a


>ćo


SH


o> Ol . oooo^j-ON ´O CN fN ^ CN oooor>-in in ON
ft
ON NO NO ooO o


fN ,—l i—
ON CO *3


MD in^NO cO m MD´ CD NO MD O- COCN fNlh-rH
1 t~-ON °o oo cO ,—i infN ^—i in co_r


- co MD
a co
o
ON
av - co


NO"^
ir] co


60
co


NO


1^ ONt----H T—i oo in (NH-^ OO ^O CO O cO CO CD ON co co1^ o
OS

oo t;oo CO ^f co
or- r-


i—i OS fN O fN in \0 CO ´—i r-- MD rj


"""
CN

0 o\


NO ^


T3
^t- cd co


^


CM


^


r


*— ON rO


ON
MDt^- MD CO CO fN


CNJNCTN in "O o co ^ CO CO O CO


*4
cnONo i^"i ON co P- co NO ^f fN MD ^on ON co in v-fN ^
ir) ^r NO t~— t-— r-— fN CN CO CD in co


co in oo in^ ^i-CO ON o
"0 ON ^ MD co


CO´-H (N MD cO
0 *~< fN


CS
CJ


CN r^- ^i CO CO NO CO O CO vOCO O in o co MD ON NO MD O ON CO ON MD S co ´tvOO ON ON ON "3- t^ MD ON rO r-i in fN o
co m ´i-rciirjON r-. t-- co \ 0 ^J- ^~ NOfN r-H ^H O ** O ^ CO MD co in


r~
ON


CS


c
ro r-1 fN oo´—*ON r-"^j-r--^-O 1-´ r— co «—´ co ^3- T—


CD rHinO fN oo fN ^ r-» o\
,^


"— i
in ON NO co co ON in co co m «3-*—i co O in ^ ON


a> r~- oo fN CN CTN
IDr-H MDO CD


3
3
COCN COCN´—´ ^ rrj- CO ON (N co


o m in co
fN ^t- fN


-


o


i


i— in i—i co fNn n-
mfN ON ON NO cooco fi-r-o r- MD 3; ^03^ ÄJ^S


3


^1- fN m i—i CN fN o ON \OOiO
co in co ^3-CNfNCO ^t- i n -^1


MDMD^ fNMD^ (NinCO ^MDfN O> 0\ co
cj


^1-^1- O\O\H ^ ^ r^ t Ncoq
(N ^J-CN´—1 MD in-^C


o


cs_
1) CD


CD 0 CJ_


´ß -CD G CD B CD B CD´C CD fi cj 3 CD G


B es ß es


>


Eg
E S E2


« —
^> — 3 es


!-c.Z? .« 3 es
i> s >


E
E
>C0 -^n S>c-c-i 3 cd
E^´c = 3 es E >


^ >C7] -i—s -
^ cd
>E Bai c S -S
^ ß §


>c3 ß 3 IBI


*S >W "—5 3 G 3 >m


>c/) 3 B 3 o es a
|ft


=s S 3 >CO CS Pn M cd a M Cj n, 3 E 3


0
. S3
3.-1 ft


o ft
B.a ft 3.§a 3-ä a > O .5? S ft
&
3.§a 3.a> a o igt 3-ä ft


>co es a


cu


S °


g
3.S ft


CS CS


CO 0
O


H Q «C 0 >


CS
< W


5 BS


3
o


>
><


ft^:


u o
OS —1 M Oi´NO


OK


CS


H
P3 SZ cy)Z C/)PPH >Q o




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 30     <-- 30 -->        PDF

vrste borova nefruktificiraju istovremeno na čitavoj teritoriji SFRJ), morali
bi istovremeno sakupiti i češere ovih borova za potrebe dviju godina, što
bi iznosilo 300 tona. Prema tome morali bi u istoj godini sakupiti 500 tona
češera. Radi veće sigurnosti možemo ovoj količini od 500 tona dodati još 50
tona. Dakle, potreban bi nam bio maksimalan godišnji kapacitet za sušenje i
uskladištenje 550 tona šišariea. Međutim bi u naredne dvije godine ovakvi
kapaciteti bili iskorišteni najviše s 20´°0. Zbog toga je neminovno potrebno,
da se uz sjemenarstvo obavljaju još određene druge vrste djelatnosti, koje
ga dopunjuju radi iskorištavanja kapaciteta. Jedino tako može radna organizacija
odnosno osnovna organizacija racionalno obavljati svoje poslove, to
znači vraćati anuitete i normalno obračunavati amortizaciju i ostale obaveze
društvu.


U vezi s kapacitetom u šumskom sjemenarstvu bilo je do sada već mnogo
toga rečeno i napisano.Dati su bili prijedlozi za različite povlastice, i to:


— plaćanje transporta za češere fco vagon ili uz istu tarifu franko kamion,
— uskladištavanje sjemena u hladnjačama na osnovu minimalnih troškova,
— sadanji kapaciteti toliki su, da je moguće u jednoj godini preraditi
gotovo dvostruku količinu češera, koja optimalno odgovara potrebama cjelokupnog
našeg šumarstva,
— postoje mogućnosti još za daljnji razvoj, kao što je izvoz našeg kvalitetnog
sjemena, jer većina poznatih europskih stručnjaka tvrdi, da su u nas
sačuvane najautohtonije vrste u Evropi,
— zajedničkim zalaganjem mogli bi izvoz naših artikala: sjemena, sadnica,
ukrasnih češera i raznih dijelova biljaka zaukras povećati za više od 100
11 o tako, da bi vrijednost ovih artikala iznosila preko 1 milijarde starih
dinara, a s otvarenim devizama mogli bi da pokrivamo uvoz potrebnog
sjemena brzorastućih vrsta četinjača te zaštitnih sredstava i mašina za rasadničku
produkciju, kao i opreme za sakupljanje šišariea,
— sredstvima koja se daju za nerazvijena područja, mogli bi finansirati
izgradnju potrebnih skladišta za sjeme i za ukrasne šišarice i organizirati
otkupne stanice,
— u našoj Republici s time u vezi raspolažemo već sa 50-godišnjom tradicijom
i 30-godišnjim radom radne organizacije »Semesadike«. Nekadanji
vlasnik trušnjače Šaša Stare počeo je sa sjemenarskom i rasadničarskom
djelatnošću još 1927. godine.
Ukratko: postoje još mnoge mogućnosti zajedničke suradnje na tome
području. Jasno je, da ćemo moći ovo postići jedino kroz međusobno razumijevanje
bez obzira na granice republika i pokrajina uz zajednički cilj, da
šumsko sjemenarstvo služi našem zajedničkome cilju — očuvanju postojećih
šuma i pošumljavanju preko 3 milijona hektara golih površina. Zakon o
udruženom radu daje nam u vezi s tim sve mogućnosti da racionalno objedinjujemo
naša sredstva i rad. Smatram, da je baš na tome području ovakva
suradnja neminovno potrebna.


Želim, da bi ovaj simpozium prihvatio takve zaključke, koji će nama omogućiti
organiziranje zaista dobre, stručno i tehnički maksimalno opremljene
sjemenarske službe, kako bi na osnovu nje uz dobro organizovanu rasadničku
produkciju mogli svi zajedno što prije postići naše ciljeve.


156




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 29     <-- 29 -->        PDF

pokazuju pravilnu orijentaciju za obnovu naših šuma i goleti i upozoravaju,
da stoje pred nama vrlo zamašni zadaci, kako za produkciju šumskog sjemena
tako i za proizvodnju sadnica za pošumljavanje. Ako će biti zaista osigurana
financijska sredstva, moći ćemo se snažno stručno i fizički prihvatiti tog
posla. Najvažnije je prije svega, da se zadatka latimo planski kako u produkciji
šumskog sjemena tako i u proizvodnji sadnog materiala. Uz pravilno
planiranje i odgovarajuće stručne pripreme postići ćemo, da se kapaciteti u
sjemenarstvu i rasadničarstvu neće bez potrebe povećati i sretstva neopravdano
trošiti.


Pomoću raznovrstnih stručno ekonomskih dogovaranja među republika
i pokrajinama moći će se sva pitanja regulirati tako, da će biti osigurana
stručna i racionalna djelatnost i suradnja radi što bržeg i što boljeg i jeftinijeg
postizavanja postavljenih ciljeva.


Iz tabele vidi se naime, da će maksimalna potrošnja sadnica za pošumljavanje
iznositi cea 155,6 milijuna kom. Kod toga su moguća odstupanja, no najviše
10 do 20 %,. Statistički podaci naime pokazuju, da je u čitavoj Jugoslaviji
god. 1976. bilo pošumljeno 75.008.000 sadnica na površini od 29.798 ha.
To znači povećanje za više od 100%, koje ali ne ćemo moći tako naglo postići,
ako ćemo upotrebljavati kvalitetan sadni materijal presađivane sadnice. U tu
svrhu bit će nam potrebno barem 4-6 godina. Ovo podvlačim naročito zato,
pošto je produkcija našeg šumskog sjemena prilično nesređena.


Tabela V pokazuje, da ćemo za optimalnu produkciju sadnica trebati cea


nije velike. Uz pretpostavku, da će se tehnologija u rasadničkoj produkciji ne


221 do 240 tona češera i to
smrekecrnog borabijelog boraostalih četinjača
59 do 70 tona
69,5 do 80 tona
83 do 90 tona
10,2 do 12 tona
Količina češera, koja je potrebna za jednogodišnju produkciju sadnica


prekidno poboljšavati i time pridonositi neprekinutom povećavanju randmana
sadnica iz 1 kg semena, koji u drugim zemljama za 60 do 100 % premašuje
našega, to će gore pomenuta količina šišarica biti sasvim dovoljna za optimalnu
potrebu.


Budući da šumsko sjeme fruktificira periodički, to je razumljivo da količina
sjemena u pojedinim godinama jako varira. Prema dosadanjem iskustvu
rodi npr. smreka svakih 6 do 7 godina. Poznato je međutim, da urod u svim
šumama Jugoslavije nije u istoj godini, već prema dosadanjim iskustvima
iznosi razlika među republikama Slovenijom i Hrvatskom i između BiH i
Srbijom 2 do 3 godine. Prema tome kod nas smrekovih češera sakupljamo
zapravo dva puta u toku jednog fruktifikacijskog perioda, i to jedanput u SR
Sloveniji i Hrvatskoj, a drugi put posle 2 do 3 godine u jugoistočnim republikama:
u BiH, Srbiji i Crnoj gori.


Ako računamo s time, da je potrebno smreku sakupljati u dva razdoblja
(3 do 4 godine), trebali bi u jednom razdoblju sakupiti cea 200 tona češera.
Ako bi slučajno u istu godinu pao i urod bijelog i crnog bora (i ove dvije




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 28     <-- 28 -->        PDF

vrijednost 29,217, što vrijednost u tabeli mijenja od 0,43 na 0,85, koja je još
uvjek iznad prosječne. Ujedno moramo podvući, da se kod toga radi o jednoj
vrsti šumskog drveća i o jedinoj Republici sa premašenim prosjekom.


I pored toga nam gore navedeni podaci pokazuju, da smo u prosjeku potrošili


kod smreke 3,25 puta suviše sjemena
crnog bora 2,15 puta suviše sjemena
bijelog bora 2,71 puta suviše sjemena


Držim, da bi se morali u vezi sa tim podacima ozbiljno zamisliti i potražiti
uzroke za tako veliku potrošnju sjemena, a osobito u usporedbi s drugim
zemljama (u ČSSR, npr. iz 1 kg sjemena smreke proizvode preko
80 000 sadnica).


Sasvim drugačiju sliku dobijemo, ako izračunavamo potrošnju sjemena
iz količine upotrebljenih sadnica u npr. 1976. god. i ako uzmemo srednju
praktičnu normu za uzgojenu količinu sadnica iz 1 kg sjemena (smreka
2 god. 40.000 kom, crni bor 2 g. 25.000 kom, bijeli bor 2 god. kom 40.000,
ostale četinjače kom 30.000), dolazimo do podataka npr. za god. 1976. navedenih
u priloženoj tabeli III. Vrijednosti u tabeli III pokazuju, da bi normalno
potrošili 1760 kg semena, odnosno da bi trebali 74.250 kg šišarica za ukupnu
produkciju 55,612.000 kom sadnica za pošumljavanje, a za to je potreban
randman 31.597 kom sadnica iz 1 kg sjemena. Napominjemo, da kod toga
nisu uzete u obzir listače i jela.


Interesantno je također računanje dosadašnjeg randmana sadnica iz
1 kg sjemena na osnovu ukupne potrošnje sjemena četinjača (isporučenog isključivo
putem radne organizacije »Semesadike«) i ukupnog broja upotrebljenih
sadnica prema Statističkom biltenu, kako nama pokazuje tabela IV. Takvim
izračunavanjem dolazimo do konstatacije, da je bilo u periodu 1971-1976.
u čitavoj SFRJ upotrebljeno 29.280,75 kg sjemena četinjača (bez jele) i da je
bilo u to vrijeme upotrebljeno 253,058.000 kom sadnica četinjača, pa je prema
tome prosječni randman iz 1 kg sjemena iznosio 8.642 sadnica. Napominjemo,
da su kod toga uzete samo one količine sjemena, koje je proizvela odnosno
nabavila u inostranstvu radna organizacija »Semesadike«, te da sjeme i sadnice
jele nisu uzete u obzir.


Računamo s time, da su šumarske radne organizacije u tome periodu
dobile iz drugih izvora ili su pak same proizvele cea 10 do 15 % semena,
koje u gornjem računu — kako je već navedeno nije uzeto u obzir. Potrebno
je podvući, da je bilo u našoj Republici upotrebljeno za pošumljavanje krasa
putem direktne sjetve 4.200 kg sjemena crnog bora, što smo odbili od ukupne
količine sjemena četinjača.


Podaci za tabelu V uzeti su iz izvještaja »Uslovi privređivanja i razvoja
šumarstva Jugoslavije u svetlu Zakona o udruženom radu, kojeg su sastavili
stručni suradnici:


Saveta za šumarstvo i industriju za preradu drveta PKJ, Saveznog komiteta
za poljoprivredu i Saveza inženjera i tehničara šumarstva i industrije za
preradu drveta Jugoslavije.


Izračunavanje potrebnog sjemena i češera bazira na 30-godišnjem iskustvu
stručnjaka radne organizacije »Semesadike«. Podaci iz pomenute tabele nam




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Tabela II — 1, 2, 3 predočava potrošnju sjemena i sadnica za period 1972.
do 1977. i to za SR Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Makedoniju. (Podaci
su god. 1978. poslati iz pomenutih republika Jugoslavenskom savetodavnom
centru za poljoprivredu i šumarstvo u Beogradu, dok su za ostale Republike
nepotpuni, pa stoga nisu mogli biti uzeti u obzir za računske analize. Također
su i podaci za SR Sloveniju — iako oni postoje — nepotpuni, pa stoga nisu
podesni za upoređivanje, budući da se bile sadnice prodavane u druge republike
ili kao suvišne bile spaljivane.


Iz pomenutih tabela vidi se, da je u navedenom periodu iz 1 kg sjemena
prosječno uzgojeno (uzete su u obzir samo tri glavne vrste drveća):


SR smreka bijeli bor crni bor
BiH 11.153 kom 35.400 kom 13.228 kom
Crna Gora 1.501 kom 5.035 kom 1.660 kom
Makedonija 12.869 kom 32.375 kom


Navedeni podaci pokazuju, da postignuti uspjeh , to jest randman sadnica
iz 1 kg sjemena donekle odgovara sadanjoj prosječnoj normi jedino za bijeli
boru u SR BIH i za crni bor u Makedoniji.


Podaci u tabeli H/4 pokazuju količine sjemena, koje su šumsko privredne
organizacije nabavile kod poduzeća »Semesadike«. Osim toga su u tabeli
sadržani i podaci o količinama godišnje potrošnje sadnica (prema saveznim
statističkim biltenima).


Treće vrijednosti u tabeli predstavljaju količine sadnica, koje su bile u
periodu 1971. do 1976. proizvedene iz 1 kg sjemena, ali samo iz onog, koje je
bilo nabavljeno od radne organizacije »Semesadika«. Ne raspolažemo s podacima
o količinama sjemena, koje su šumsko privredne organizacije nabavile
iz drugih izvora, odnosno koliko sjemena su proizvele same. Ukoliko bi uzeli u
obzir ovakve podatke bez sumnje bi se količine sadnica, proizvedene iz 1 kg
semena, još smanjile. Moguće je dakle općeniti zaključak, da smo za dosadašnju
proizvodnju sadnica trošili nevjerovatno velike količine sjemena. Uzimajući
u obzir glavne vrste šumskog drveća ova je količina sjemena premašila
dosadašnje norme:


kod smreke za 1,22 do 15,47 puta
crnog bora za 0,43 do 5,00 puta
bijelog bora za 1,17 do 7,26 puta
ost. četinjača za 5,86 do 45,31 puta


Račun pokazuje, da je bio jedino kod sjemena crnog bora (SR Makedonija)
postignut normalan randman sadnica iz 1 kg sjemena. No, potrebno je
naglasiti, da baš SR Makedonija u tome periodu sama proizvela velike količine
sjemena. Ovo proizlazi i iz podataka njihove statistike za period 1972-1976,
koji pokazuju potrošnju sjemena crnog bora u količini 1282 kg. Ako na osnovu
ove količine izračunamo randman sadnica, onda mjesto 25.000 kom dobijemo




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Već samo činjenica, da postoje ogromni kompleksi degradiranih šuma kao
i podaci Saveznog komiteta za poljoprivredu u publikaciji »Stanje šumskog
fonda i mjere za rekonstrukciju« ukazuju na to, da šumsko uzgojni radovi
odnosno pošumljavanja jako zaostaju.


Država Šuma Potrošnja Ukup: na potrošnja
u 000 ha sadnica po 1 ha sadnica u 000 kom.
Austrija 3691 23,4 105
Norveška 6500 12,4 81
Španija 24465 16,6 441
Bugarska 3700 209,7 776
Rumunjska 5868 31,3 184
Njemačka DR 2950 26,3 77
Jugoslavija 8745 5,2 47


Navedeni podaci nas dovode do saznanja, da na ovome području jako
zaostajemo i da je preko potrebno sjemenarsku službu čitavog našeg šumarstva
jednoobrazno organizirati te šumskome sjemenarstvu i proizvodnji
sadnice odrediti pravo mjesto. Svima je poznato, kakve bi prednosti time
steklo naše šumarstvo i čitava naša društvena zajednica, pa stoga nije potrebno
da se o tome još međusobno uvjeravamo.


Prije svega je za dobro organiziranu sjemensku službu potrebno raspolagati
sa točnim podacima o tome, kakve su nam količine odgovarajućih provencijencija
sjemena određeni vrsta drveća zapravo potrebne, Na osnovu takvih
podataka moguće je prilično lako izračunati:



kakva je površina sjemenskih objekata potrebna i time u vezi i obujam
potrebnih sjemenskih plantaža,

koliko vještih sakupljača češera nam je potrebno, da bi mogli pravovremeno
sakupiti dovoljnu količinu odgovarajućih šišarica,

kakvi kapaciteti stovarišnih prostora, sušionica za preradu i doradu i hladnjača
nam je potrebno, kako bi mogli proizvedeno sjeme stručno pravilno
spremiti i pohraniti.
Radi boljeg predočenja čitave ove problematike držim, da je potrebno
pomoću statističkih i arhivskih podataka prikazati stanje na tome području
u periodu poslije god. 1971. Ovo nam može da posluži kao osnova za ocjenu
dosadašnjih uspjeha i mogućnosti kao i za pravilnu ocjenu naše sposobnosti
za postizavanje ciljeva, koji stoje pred nama.


Tabela I prikazuje intenzitet pošumljavanja u hektarima. Iako se je
pošumjavanje od god. 1971. na god. 1972. smanjilo za 10,32´u/0 ipak ostali
podaci pokazuju, da se je od 1973. do 1976. god. taj procenat popeo za 73,4.
Nadalje tabela pokazuje, da je bilo u SFRJ prosječno potrošeno po 1 ha
2066 kom sadnica ili prosječno godišnje 63,121.000 kom.




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 25     <-- 25 -->        PDF

PROBLEMATIKA PROIZVODNJE ŠUMSKOG SJEMENA U SFRJ


MATKO LIPOVŠEK, dipl. inž. šum.


direktor RO »SEMESADIKE« MENGEŠ


SAŽETAK. U studenome 1978. godine u Mengešn, u Sloveniji,
održano je Savezno savjetovanje o šumskom sjemenarstvu* Ing.


M. Lipovšek na tom Savjetovanju održao je referat »Problematika
proizvodnje šumskog sjemena u SFRJ«. U prvom dijelu referata
autor je predočio dosadanju potrošnju šumskog sjemena s konstatacijom,
da se ono neracionalno troši (prema uzgojenih sadnica
po kg posijanog sjemena), te iznio svoj račun o stvarnoj potrebisjemena (numerički prikazano u tab. V). U drugom dijelu referata
izložio je problematiku uvoza sjemena vrsta šumskog drveća
brzog rasta, a koja se sastoji prvenstveno u nepovoljnom deviznom
režimu za takav uvoz, a zatim u težnji, da se taj uvoz decentralizira
odnosno usitni. U trećem dijelu autor je prikazao stvarne upute
za branje sjemena s visokih stabala, a u četvrtom dijelu tehnologiju
prerade, dorade i uskladištenja šumskog sjemena, (op)
DOSADANJA PROIZVODNJA I PERSPEKTIVNE POTREBE
ŠUMSKOG SJEMENA


Za šumarstvo svake zemlje vrlo je značajna opskrba šumskim sjemenom,
koja je ali ujedno i vrlo problematična, naročito ako se toj grani šumarstva
ne posvećuje potrebna pažnja. U SRFJ postoje ove površine šuma:


površina pod šumom 8 737 0ÜÜ ha
šumovitost 34 %
očuvane ekonomske šume 5 514 000 ha
degradirane šume, uključivši krš 3 223 000 ha


Stanje prema pojedinim Republikama je slijedeće:


Republika Očuvane šume Degradirane(000 000 ha)
šume
SR BiH 1,267 0,842
SR Crna Gora 0,273 0,305
SR Hrvatska 1,286 0,663
SR MakedonijaSR SlovenijaSR Srbija
0,507
0,779
1,401
0,381
0,218
0,869


* Informacija o tom Savjetovanju nalazi se na str. 188 ovog broja Šum. lista.


ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 32     <-- 32 -->        PDF

Tab. H/1, 2, 3 Količine sadnica i sjemenja upotrebljenih
za pošumljavanje 1972—1977, godine


Sadnice u 000 komada, sjeme u kg


God PICEA ABIES PINUS SILVESTRIS PINUS NIGRA
Sadnice Sjeme Sadnice Sjeme Sadnice Sjeme
ŠUMARSTVO
SR BiH
1972. 3,250 175 1,958 80 1,562 91
1973. 3,089 1.101 2,522 77 1,821 134
1974. 4,887 245 2,205 62 1,882 105
1975. 6,984 449 , 3,893 90 2,407 381
1976. 8,737 377 3,160 116 2,662 197
1977. 10,786 1.037 3,930 74 4,032 168
ŠUMARSTVO
SR CRNA GORA
1972. 585 — 49 48 277 54
1973. 405 — 75 43 240 —
1974. 263 122 133 10 239 10
1975. 247 315 110 6 401 15
1976. 343 15 238 30 210 —
1977. 1,245 845 236 30 18 755
ŠUMARSTVO
SR MAKEDONIJE
1972. 78 — 201 80 4,458 426
1973 123 — 765 147 5,349 271
1974. 207 — 650 53 6,384 65
1975. 299 — 467 — 6,115 192
1976. 505 — 2,043 111 10,272 280
1977. 133 — 906 — 15.376 248