DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Već samo činjenica, da postoje ogromni kompleksi degradiranih šuma kao i podaci Saveznog komiteta za poljoprivredu u publikaciji »Stanje šumskog fonda i mjere za rekonstrukciju« ukazuju na to, da šumsko uzgojni radovi odnosno pošumljavanja jako zaostaju. Država Šuma Potrošnja Ukup: na potrošnja u 000 ha sadnica po 1 ha sadnica u 000 kom. Austrija 3691 23,4 105 Norveška 6500 12,4 81 Španija 24465 16,6 441 Bugarska 3700 209,7 776 Rumunjska 5868 31,3 184 Njemačka DR 2950 26,3 77 Jugoslavija 8745 5,2 47 Navedeni podaci nas dovode do saznanja, da na ovome području jako zaostajemo i da je preko potrebno sjemenarsku službu čitavog našeg šumarstva jednoobrazno organizirati te šumskome sjemenarstvu i proizvodnji sadnice odrediti pravo mjesto. Svima je poznato, kakve bi prednosti time steklo naše šumarstvo i čitava naša društvena zajednica, pa stoga nije potrebno da se o tome još međusobno uvjeravamo. Prije svega je za dobro organiziranu sjemensku službu potrebno raspolagati sa točnim podacima o tome, kakve su nam količine odgovarajućih provencijencija sjemena određeni vrsta drveća zapravo potrebne, Na osnovu takvih podataka moguće je prilično lako izračunati: — kakva je površina sjemenskih objekata potrebna i time u vezi i obujam potrebnih sjemenskih plantaža, — koliko vještih sakupljača češera nam je potrebno, da bi mogli pravovremeno sakupiti dovoljnu količinu odgovarajućih šišarica, — kakvi kapaciteti stovarišnih prostora, sušionica za preradu i doradu i hladnjača nam je potrebno, kako bi mogli proizvedeno sjeme stručno pravilno spremiti i pohraniti. Radi boljeg predočenja čitave ove problematike držim, da je potrebno pomoću statističkih i arhivskih podataka prikazati stanje na tome području u periodu poslije god. 1971. Ovo nam može da posluži kao osnova za ocjenu dosadašnjih uspjeha i mogućnosti kao i za pravilnu ocjenu naše sposobnosti za postizavanje ciljeva, koji stoje pred nama. Tabela I prikazuje intenzitet pošumljavanja u hektarima. Iako se je pošumjavanje od god. 1971. na god. 1972. smanjilo za 10,32´u/0 ipak ostali podaci pokazuju, da se je od 1973. do 1976. god. taj procenat popeo za 73,4. Nadalje tabela pokazuje, da je bilo u SFRJ prosječno potrošeno po 1 ha 2066 kom sadnica ili prosječno godišnje 63,121.000 kom. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Tabela II — 1, 2, 3 predočava potrošnju sjemena i sadnica za period 1972. do 1977. i to za SR Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Makedoniju. (Podaci su god. 1978. poslati iz pomenutih republika Jugoslavenskom savetodavnom centru za poljoprivredu i šumarstvo u Beogradu, dok su za ostale Republike nepotpuni, pa stoga nisu mogli biti uzeti u obzir za računske analize. Također su i podaci za SR Sloveniju — iako oni postoje — nepotpuni, pa stoga nisu podesni za upoređivanje, budući da se bile sadnice prodavane u druge republike ili kao suvišne bile spaljivane. Iz pomenutih tabela vidi se, da je u navedenom periodu iz 1 kg sjemena prosječno uzgojeno (uzete su u obzir samo tri glavne vrste drveća): SR smreka bijeli bor crni bor BiH 11.153 kom 35.400 kom 13.228 kom Crna Gora 1.501 kom 5.035 kom 1.660 kom Makedonija 12.869 kom 32.375 kom Navedeni podaci pokazuju, da postignuti uspjeh , to jest randman sadnica iz 1 kg sjemena donekle odgovara sadanjoj prosječnoj normi jedino za bijeli boru u SR BIH i za crni bor u Makedoniji. Podaci u tabeli H/4 pokazuju količine sjemena, koje su šumsko privredne organizacije nabavile kod poduzeća »Semesadike«. Osim toga su u tabeli sadržani i podaci o količinama godišnje potrošnje sadnica (prema saveznim statističkim biltenima). Treće vrijednosti u tabeli predstavljaju količine sadnica, koje su bile u periodu 1971. do 1976. proizvedene iz 1 kg sjemena, ali samo iz onog, koje je bilo nabavljeno od radne organizacije »Semesadika«. Ne raspolažemo s podacima o količinama sjemena, koje su šumsko privredne organizacije nabavile iz drugih izvora, odnosno koliko sjemena su proizvele same. Ukoliko bi uzeli u obzir ovakve podatke bez sumnje bi se količine sadnica, proizvedene iz 1 kg semena, još smanjile. Moguće je dakle općeniti zaključak, da smo za dosadašnju proizvodnju sadnica trošili nevjerovatno velike količine sjemena. Uzimajući u obzir glavne vrste šumskog drveća ova je količina sjemena premašila dosadašnje norme: kod smreke za 1,22 do 15,47 puta crnog bora za 0,43 do 5,00 puta bijelog bora za 1,17 do 7,26 puta ost. četinjača za 5,86 do 45,31 puta Račun pokazuje, da je bio jedino kod sjemena crnog bora (SR Makedonija) postignut normalan randman sadnica iz 1 kg sjemena. No, potrebno je naglasiti, da baš SR Makedonija u tome periodu sama proizvela velike količine sjemena. Ovo proizlazi i iz podataka njihove statistike za period 1972-1976, koji pokazuju potrošnju sjemena crnog bora u količini 1282 kg. Ako na osnovu ove količine izračunamo randman sadnica, onda mjesto 25.000 kom dobijemo |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Tab. H/1, 2, 3 Količine sadnica i sjemenja upotrebljenih za pošumljavanje 1972—1977, godine Sadnice u 000 komada, sjeme u kg God PICEA ABIES PINUS SILVESTRIS PINUS NIGRA Sadnice Sjeme Sadnice Sjeme Sadnice Sjeme ŠUMARSTVO SR BiH 1972. 3,250 175 1,958 80 1,562 91 1973. 3,089 1.101 2,522 77 1,821 134 1974. 4,887 245 2,205 62 1,882 105 1975. 6,984 449 , 3,893 90 2,407 381 1976. 8,737 377 3,160 116 2,662 197 1977. 10,786 1.037 3,930 74 4,032 168 ŠUMARSTVO SR CRNA GORA 1972. 585 — 49 48 277 54 1973. 405 — 75 43 240 — 1974. 263 122 133 10 239 10 1975. 247 315 110 6 401 15 1976. 343 15 238 30 210 — 1977. 1,245 845 236 30 18 755 ŠUMARSTVO SR MAKEDONIJE 1972. 78 — 201 80 4,458 426 1973 123 — 765 147 5,349 271 1974. 207 — 650 53 6,384 65 1975. 299 — 467 — 6,115 192 1976. 505 — 2,043 111 10,272 280 1977. 133 — 906 — 15.376 248 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 33 <-- 33 --> PDF |
VC 00 UBUIJSD oo SO o m IIBJSO * —< vOror NO rt NO ti- NO NO*T NO ON OO . fs] NO ON *o NO nrn m 10 r** 10 I (N n-oo 10 snqo.iis LOCN CTvtN snutfj —Ir-TvO -a- * tN p ONOI- |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 34 <-- 34 --> PDF |
~ rr UESIS ouqojjod < O X O o f3 uT3U0UI3S m T^ U o qo.ijod l_l u _J a T3 < a H UI05( w t/3 fojq M c ^ 3 >H JBS1S -rH 1) >W qgjiod a; a u oj BU3IXI0S qajjod s J CD LU t/3 C2 UIO>[ l´o.iq m ~^ 1 o O o o O J13SIS r~-o o o o O sO ro rO o qaajod 1) KU31U3S u -H (N Q\ — — qsjjod c a 3 »i T— in uio>i (N >— S5 l´ojq "-i o M N 3 UBSIS a qsjjod r-~ »-i "3" -H N s B BU3UI3S cu IT) r-H qa.i)od E cu CS C BpBOlO>[ lojq o M cs S cs < >-5 < o < < < z -> o CO C/3 Ü o z O z H Q > 3 < < o a. > X: tii > z CD o > cs et < t/3 —i o PC U^ Ü Js t/3 CO O o ..1 > |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 35 <-- 35 --> PDF |
so so OO rsl oudn^Q o r~ OS OO OO so o 49 6 g o os sO rN r—l CO fN so 8» ^r ö ´ ´ *-t psq OO *» -1o 1— 1 OO rN in rN rN SC´ Os GS SO ia r v ro 3 05 Di) M 3 |ISS3S I CO os rN sO co "5r oo co 1-t OO o sO P saiqv s o o CO o sc SO © r-|— i TIBJSQ snqojjs snuij T H * rN OS m ON in m co rN OO rN 3 > S N % 3 &ß .«$* S Um U S o ZU3UI pnasj EUITJUBUI onad ´JEIJ snuij O co co I C^- in CM rN rN OO in i— i rN in OO in rN co O i |—J ni ^ cß ^ «i—, 2 o o AJIS snuij BJSIU snuij OS rN ON r—1 in ONro ^oro co i nCN -3ooSO i oo 1U~ J oo 00 o o rN SO CN # 6D in o SO o o>—1 CO Os oij in o m CO saiqe B30IJ O N r o sO rN — i t— OO CO in in g- t^ 3 hi OSO, j q pa^ sPQ.—i< Pü o o < § U r s m Hy o QW < -> < i-i 2 W > J CO < -i m rc00 0 > O 00 u w z QO > CJ > o z 03 o Cu ;" 0 ^ oÖ ft 3 -^ 3 o äB aTD c. 0 BD 0 > g13 i— i N -Q o SH w c´ |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 40 <-- 40 --> PDF |
šumama SFRJ. Na osnovu tih podataka morali bi u čitavoj SFRJ raspolagati ovim površinama sjemenskih baza: za smreku 258,24 ha) za crni bor 115,35 ha; za bijeli bor 193,75 ha za ostale četinjače 9,45 ha Ukupno za SFRJ bez jele 576,79 ha Uzevši u obzir rezervu od 200%, bilo bi potrebno: za smreku 775 ha za crni bor 346 ha za bijeli bor 581 ha ostale četinjače 28 ha Ukupno: 1710 ha Također je vrlo značajan i podatak, da je za sakupljanje potrebno ukupno 7.088 radnika. Vodeći računa o tome, da je moguće brati ove češere samo kroz cea 50 radnih dana, potrebno će biti za taj rad 142 radnika dnevno. Ukoliko bi uključila u taj rad sva šumska gospodarstva odnosno ona, na čijem su području sjemenske sastojine, smatram, da branje češera ne bi bio veliki problem. Obzirom na periodicitet uroda ipak treba povećati radnu snagu (ako uzmemo u obzir češere smreke) za 6 — odnosno — 7 puta, što ipak nije tako malo. Poznato nam je, da je izračunavanje jedna, a praksa druga stvar. Stoga je potrebno sve te podatke uzimati s određenom rezervom, kako u pogledu vremena tako i u pogledu specializirane radne snage. Ovaj problem moramo rješavati zajednički, jer će nam jedino na taj način poći za rukom osigurati dovoljne količine češera odnosno sjemena. TAB. VI KAPACITETI SJEMENSKIH SASTOJINA I BERAČA Red. br. Vrsta drveta D 1. ABIES ALBA 60—100/80 8—24/16 1280 120 50—100/75 2. LARIX DECIDUA 50— 80/75 2-- 8/5 375 15 10— 30/20 3. PICEA ABIES 60—100/80 4--20/12 960 27 30— 70/50 4. PINUS NIGRICANS 50— 80/75 2--14/8 600 18 20— 60/40 5. PINUS STROBUS 60—100/80 3--15/9 720 15 20— 50/35 6. PINUS SILVESTERIS 60—100/80 2--10/5 400 3,2 10— 30/20 7. OSTALE ČETINJAČE 70—110/90 4--20/12 1080 36 20— 50/35 LEGENDA za oznake stupaca: A: minimalni, maksimalni i srednji broj stabala s kojih je moguće sakupljanje — po 1 ha; B: minimalna, maksimalna i srednjakoličina češera po 1 stablu; C: srednja količina češera po 1 ha; D: srednja količina sjemena po 1 ha; E: dnevni kapacitet branja češera po 1 beraču. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 41 <-- 41 --> PDF |
rajs BUip -OAJOy\ 8 r-06 8 ^ ON NO 8 OO* H 0 Pl T ^ -1 — H i no["« ON i-H rn ON 00 O~ H* ON CN O r o OAOSO» 00 p rrj r~-O oQNO o" o BfiqJS s L ? 8 OO O -f 0 0 0 oO1 ^ ^O o" ~< N efiusAOis OO o ON rr> ON O OO O t ~ 0 10 ONO CN ufiuop o o o 00 I O -0 t"~ ON oopiri r^ 00 o U"! i> .—i 135(S}13AJJ-[ 0O 00 m O 8 t?aoS VUJJ 0 0 © o o * OOO O1 " H 10 CN o Hie O O O ON CN O CN T O O r?) ON—< ID ON SifABJSOđ BJSJA po>j 00 S5< < E rt >x >u ;y "5 »w rt rtN rt X: E u Ul rt ´5 a rt ij 0 a Ü 2 Z C/5 z OM rt OJ >x 0 >CJ >d 3^ rt 0 N rt JD E u x´ rt c-3 SH I H O a C/3 04 W H 00 > 00 00 3 Z h—i B, u M rt 4= rt rt x> E y>J rt C T3 rt IH c gD, OJ 0 < j W < H 00 C rt >x >ü 3 M rt rt N a X> E [rt rt M c rt u c 0 a |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 42 <-- 42 --> PDF |
TEHNIKA BRANJA SJEMENA I ČEŠERA SA STABALA Sakupljanje šumskog sjemena i češera najopasniji je rad u šumarstvu. Istovremeno taj je rad fizički naporan i mogu ga obavljati samo mladi, jaki radnici s iskustvom u tom poslu, koji su svjesni stručnosti i značajnosti ovog rada. Najbolji sakupljači su oni, koji već od rane mladosti žive sa šumom te po mogućnosti šumski radnici od 16. do 35. godine starosti i ne pate od vrtoglavice. Obično se prihvaćaju tog posla pojedinci, koji imadu već od prirode volju za sakupljanje, već prije 16. godine starosti i beru sjeme do pod starost. Godišnje moraju biti prije sakupljanja berači obavezno liječnički pregledani u pogledu sposobnosti za rad na visinama. Sakupljači moraju obavljati svoj rad samo u grupama od najmanje po tri, a najviše do 10. Ovo je potrebno zbog njihovog osiguranja u slučaju nesreće i zbog transporta sakupljenog sjemena, pošto se sjeme bere na različitim, često vrlo teškim terenima pa je potrebno češere prenositi ili na vlakama od grana vući do prevoznih odnosno kaminoskih puteva. Svaki sakupljač mora da bude točno upoznat sa svim sigurnostnim propisima, kao i s pružanjem prve pomoći u slučaju nesreće. Naročito važi to za vođe grupa, koji moraju ujedno dobro poznati mjesta i granice sjemenskih objekata i odgovorni su za pravilan transport i eventualno skladištenje sakupljenih češera. Svaka grupa mora imati pri ruci sve potrebno za pružanje prve pomoći, uključivo i nosila. Za stručno osposobljavanje sakupljača pokazali su se vrlo dobrim dvo ili trodnevni tečajevi, na kojima se radnici upoznaju sa svim znanjem potrebnim za skupljanje šumskog sjemena. Posebni dio ovog tečaja treba da bude posvećen sigurnosti kod rada, tim više što se šumsko sjeme sakuplja na visokim stablima i obično za hladnog i vjetrovitog vremena. Svaki sakupljač mora da dobro pozna sve sprave za penjanje na stabla, a naročito da kod toga nipošto ne oštećuje stabla lomljenjem grana, ogrebotinama kore i slično. Važno je također, da se na svakom sjemenskom objektu pokupe svi češeri do kraja, tako, da se iz dotičnog sjemenskog objekta sakupi što veća količina. Kako je već napomenuto, sakupljanje šumskog sjemena opasan je i težak posao, obavlja se u godini samo nekoliko mjeseci pa je stoga potrebno, da se ovaj rad dobro nagradi. Sakupljači moraju bezuslovno da budu socijalno osigurani, po mogućnosti još i posebno životno osigurani kod DOZ-a. Oprema za penjanje: Za penjanje na stabla upotrebljava se slijedeće oprema: a) dereze — krampižari b) švedske ljestve c) ljestve tipa »Mengeš« d) »baumwello« penjalica a) Najstarije sredstvo za penjanje na stabla jesu derez e ili krampi žari . Postoji više tipova krampižara, a prema našim iskustvima najbolji su krampižari tipa »Wolfgang«, koje proizvodimo u Mengešu. Izgrađeni su iz |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 43 <-- 43 --> PDF |
čeličnog plosnatog željeza dimenzije 30 X5 mm. Željezo je savijeno tako, da se pripije uz sredinu stabla. Na unutrašnjoj strani nalaze se šiljci, koji se kod penjanja zabadaju u koru stabla. Na vanjskoj strani nalaze se dvije rupice, kroz koje se uvlači kožni pojas za pričvršćivanje na nogu. Na donjem pojasu montiran je mali prstenčić za pričvršćivanje i komadić četverokutne kože, koja smanjuje pritisak na nogu. Sakupljač treba da ima visoke cipele i debele vunene čarape, kako bi mogao lakše podnositi pritisak teže na noge. Kod penjanja je vrlo važan stav tijela i način penjanja. Sakupljač mora obuhvatiti stablo rukama na taj način, da je gornji dio tijela odmaknut od stabla čime prenosi svu svoju težinu na noge i time na šiljke krampižara. Šiljke mora zabadati u stablo samo na prednoj trećini stabla. Visina penjanja, to jest dizanje jedne noge ne smije odjednom prelaziti 20 cm, jer ako su razmaci nogu veći, sakupljač se prebrzo zamori, pošto mora svu svoju težinu prenositi s jednu na drugu nogu. Kod vrlo tvrde kore mora se šiljak zabadati malim zamahom noge. Krampižari su jednostavni i laki (1 par teži 1,40 kg) pa ih može sakupljač zadržati na nogama i kod samog branja među granama ili pak ih ostavlja na prvim granama.. Mišljenja o šteti, koju dereze — krampižari prouzrokuju na stablima, različita su, no ona u stvari u najviše slučaja nije velika, jer je kora sve do grana dosta debela i tvrda, a s druge strane urod se ponavlja u granama tek svake 3—7 godina tako, da u međuvremenu eventualne veće odnosno jače ogrebotine bez štete po stablo zacijele. b) Švedske ljestve najnovija su sprava za penjanje i izrađena je, kako to ime kaže, u Švedskoj i to iz aluminij evog šupij eg profila i aluminijevih cijevi. Sastoji se iz više elemenata od 2,5 do 3 m dužine i 4—5 kg težine. Obično jednu garnituru čini 6—8 elemenata, tako da se ovom ljestvom može popeti na stablo koje je 15—20 m bez grana. Svaki se elemenat dva puta pričvrsti uz stablo lancem. Svaki elemenat u gornjem dijelu ima oslonac s dva zuba, koji služe za zabadanje u stablo, tako da se elementi mogu pomicati lijevo ili desno. Montiranje ovih ljestava može se provesti za 15 do 20 minuta, toliko potrebno i za njihovo skidanje. Montiranje obavlja se tako, da se elementi spoje jedan na drugi pomoću čepa i rupa. c) Ljestve tipa »M e n g e š« u suštini su jednake švedskim Ijestvama s razlikom, da su izrađene iz lakog materijala i sama izrada je drugačija prema zamisli stručnjaka »Semesadike« Mengeš. Upotrijebljene su aluminijske cijevi, od kojih su 4 glavne za nošenje. Na ove cijevi su privarene tanje poprečne, koje služe kao prečke za hodanje. Svaki elemenat dugačak je 2,5 m i teži 4,5 kg. Jedna garnitura sastoji se od 8 elemenata. Svaki element ima na gornjem djelu pojas iz kože i dva zuba, pomoću kojih se može elemenat snažno pričvrstiti uz stablo. Spajanje elemenata riješeno je vrlo dobro tako, da se kod toga sakupljač ne zamara. Spajanje je osigurano s dvije čivije. Ove ljestve se izrađuje u režiji »Semesadike« Mengeš i uz pomoć Savetodavnog centra za poljoprivredu i šumarstvo u Beogradu. d) Penjalic a »baumwello« je sprava švicarske izrade. Sastoji se iz dva dijela, koji su iz livanog aluminija s potrebnim pofjasevima za pričvršćivanje na noge i sa čeličnim pojasom, kojim se obuhvati stablo i može se prema debljini stabla širiti ili sužavati. Jedan od elemenata je kraći 169 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 44 <-- 44 --> PDF |
i pomiče se ispod dužeg elementa, a pričvršćen je na lijevoj ili desnoj nozi već prema navici sakupljača. Ovaj tip opreme vrlo je dobar i radnik može s malo prakse vrlo lako da se penje na stablo a da ne troši mnogo energije. Za upotrebu »baumwella« potrebno je prethodno stablo očistiti od svih grana. Nažalost ova sprava preskupa je, da bi se mogla nabaviti u većim količinama. Uz svaku navedenu spravu potreban je još zaštitni pojas, sličan onima od vatrogasaca ili elektromontera. Ovaj pojas mora obavezno upotrebljavati svaki sakupljač. Postoje pojasevi sa žicanim uzetom i s uzetom od konoplje. Važno je, da je za svaki posao izdat atest, na osnovu provjere posebne sigurnosne komisije. Pored toga treba da sakupljači raspolažu s po jednom kuko m dužine 1,5 do 2 m od drveta ili metala za privlačenje grana kod kidanja češera. Kod sakupljanja manjih količina sjemena, npr. eksota, i kod zakorovljenih tala mora sakupljač ponijeti sa sobom na drvo i vreću. U suprotnom slučaju češere bacaju se na zemlju i onda sakupljaju u vreće. Točne norme za sakupljanje sjemena teško je utvrditi, jer urod nije uvijek jednak, visina stabla je različita a vrijeme često je nepogodno. Znači: sakupljanje zavisi o mnogim faktorima, da stvarno nije moguće odrediti čvrste norme. Prema dosadanjim iskustvima može jedan radnik sakupiti za 8 sati kod srednjeg uroda: sa smreke 30—70 kg s bijelog bora 10—30 kg s crnog bora 20—60 kg s vajmutovca 20—60 kg s jele 50—100 kg s ariša 10—30 kg s javora 10—15 kg s jasena 10—15 kg s hrasta 50—70 kg s lipe 5—10 kg s bijelog graba 10—20 kg Ovo su tek orijentacijske brojke, jer učinak jako zavisi i od samih sakupljača, jedni su brži, a drugi sporiji. Još nešto treba reći o tehnici penjanja: upotreba penjalice, švedskih ljestava ili baumwella zavisi od debljine stabla, i to: a) penjalice su podesne ako stablo u prsnoj visini, na 1,30 m, nije deblje od 50 cm, b) švedske ljestve i »baumvvello« upotrebljavaju se, ako je stablo u prsnoj visini deblje od 50 cm. Kod upotrebe »baumwella« radnik kod penjanja nosi sobom malu sjekiricu ili kosir, da može uklanjati iznad sebe suhe grane koje ga ometaju kod penjanja. Kod švedskih ljestava ovo nije potrebno. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Potrebno je biti vrlo oprezan kod stabla, koje ima mnogo suhih grana. Obavezno je, da se svaku suhu granu prije dokončnog zahvata isproba, dali je dovoljno jaka, da izdrži težinu sakupljača. Za različite vrste šumskog drveća treba poznavati lomljivos t grana . Jako krte grane imaju: ariš, vajmutovac, duglazija, jela, jasen, gorski javor, manje krte grane su kod smreke i jele. Treba voditi računa o tome, da se u slučaju mraza ispod —5 »C lomljivost grana povećava skoro za 100%. Kad se radnik u krošnji popne do zone češera, obavezno se mora vezati sa sigurnostnim pojasom ali ne suviše visoko u vrhu krošnje. Sakupljač mora isprobati vezivanje tako, da se sa obje ruke uhvati za stablo pa sa težinom čitavog tijela utvrdi, dali je vezivanje u redu ih nije. Obično se češeri smreke, crnog bora, jele i vajmutovca bacaju sa stabla na određeno mjesto. Ukoliko je ispod i u okolini stabla mnogo korova i žbunja češeri se bacaju sa´svim uz stablo tako, da padaju što bliža stabla. Ostale vrste češera a sjemena sakupljaju se tako, da se sjeme ili češeri stavljaju neposredno u vreću, a ova se posebnim uzetom spušta na zemlju. Kod spuštanja niz stablo je potrebno postupati vrlo oprezno, naročito na stablima s velikim brojem suhih grana. Kod svakog sakupljanja moraju obavezno surađivati barem dva radnika zbog eventualne međusobne pomoći ili zbog mogućnosti eventualne nesreće. Kod svake grupe mora biti jedan radnik zadužen kao vođa grupe ili njegov zamjenik, koji mora znati barem osnove i prve pomoći. Svaka grupa mora, da ima torbu za prvu pomoć s najosnovnijim sanitetskim materijalom i to: 1. dva povoja s melemom 2. tri manja i tri veća sterilna — prva povoja 3. 2X5 m duge i 8 cm široke povoje iz kalikaja 4. 2x trokutne marame i 4 sigurnosne kopče 5. lx svežanj obične vate 6. manja anatomska pinceta 7. škare za povoje sa savijenim vrhom 8. esmerchov povez dugačak 80—100 cm i širok 2.5 cm 9. 2x vatirana oslonca za prelom kosti i to 1X10 cm širok kramerov oslonac, dugačak 100 cm i IX dugačak 50 cm. Vođa grupe mora da pozna odnosno zna još i ovo: a) adresu poduzeća i telefonski broj, b) najbliži telefon, c) najbližu stanicu za hitnu pomoć, d) adresu revirnog šumara, koji kontrolira rad ekipe, e) najosnovnije uslove o skladištenju i manipulaciji s češerima, |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 46 <-- 46 --> PDF |
f) zadužen je za sav inventar i za čuvanje osnovnih sredstava (prikolice i dr.), koje grupa koristi. Uvijek se sav inventar i osnovna sredstva moraju predati skladištu u ispravnom stanju i očišćena od prljavštine odnosno smole, g) zadužen je, da svi njegovi sakupljači obavezno upotrebljavaju siguronostne sprave, kao sigurnosni pojas i dr. h) svi sakupljači su dužni, da se pridržavaju reda sadržanog u ugovoru, koji se sklapa za sakupljanje u svakoj sjemenskoj sastojini, Jako su značajne još neke okolnosti, koje mora svaki sakupljač poznati: — obično se nakon 3—4 dana pojavi neobično zamaranje i bolovi mišica na rukama, trbuhu i djelomično u nogama, ali ovo zamaranje nakon 2—3 dana potpuno prestaje. Stoga je važno, da se sakupljač u prvim danima čuva i ne forsira više snažan tempo, — vrlo je potrebno biti oprezan kod onih vrsta drveća, koje imaju češere u vrhu krošnje. Ne treba biti previše hrabar, jer je bolje da ostanu neubrani jako visoko položeni češeri, — kod svakog jačeg vjetra (ako krošnje nisu više od 0,5 m), — zabranjeno je sakupljanje odmah nakon kiše, kada su stabla mokra. U slučaju nesreće treba iz dviju Ijestava napraviti nosila, na kojima se mora obavezno povređeni sakupljač prenijeti iz šume do kola hitne pomoći. Posebno važno je, da se povređenog sakupljača što manje dira zbog eventralno povređene kičme. TEHNOLOGIJA PRERADE, DORADE I USKLADIŠTENJA ŠUMSKOG SJEMENA U R.O. »SEMESADIKE« MENGEŠ Za uspješniju i ekonomičniju obnovu naših šuma moramo se neminovno služiti i vještačkim pošumljavanjima. Za produkciju sadnica u prvome redu najvažnije je sjeme. Svima nam je poznato od kakovog je značaja za sjeme njegova provenijencija i na kakve teškoće nailazimo kod branja češera odnosno sjemena. Nipošto ali ne smijemo zanemariti ni značajnosti transporta, uskladištenja i prerade češera kao i čuvanje sjemena. Želim pri tome podvući neke bitne stvari, i to: Već prilikom branja i transportiranja češera do glavnog stovarišta potrebno je voditi računa, da se češeri uslijed vlažnosti ne pregriju i poplesnive. Naročitu pažnju potrebno je posvetiti češerima vajmutovca i jele, koje sadrže kod branja preko 55% vlage. Kod uskladištenja češera u glavnom skladištu neminovno je za svaku partiju — provenienciju češera izmjeriti vlagu, kako bi na osnovu tih podataka odredili odgovarajući režim uskladištenja uz prozračivanja odnosno miješanje češera. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 50 <-- 50 --> PDF |
has concluded that seeds have been irrationally used (according to the growing of seedlings per kg of seeds), and has given his own estimate on the real needs of seeds (numerically shown in Table V). The next part of the paper deals with the problem of importing the seeds of fast growing forest species. First of all there is an unfourable exchange for such an import, and then there is a tendency to decentralize such an import policy. The third part of the paper deals with actual instructions for collecting seeds from high trees, the forth part treats the processing technology, finishing and storage seeds. BIBLIOGRAFSKI LEKSIKON HRVATSKE — POZIV NA SURADNJU »Jugoslavenski leksikografski zavod započeo je 1975. godine s pripremama oko izrade nove edicije pod radnim naslovom BIBLIOGRAFSKI LEKSIKON HRVATSKE. Ta će edicijasadržavati životopise ili životopisne podatke s bibliografskim podacima svih ljudi od najstarijih vremena do današnjih dana, koji su se bilo čime istakli u izgrađivanju hrvatskog duhovnog i materijalnog života. . . . Leksikon .. . bi obuhvaćao .. . i one koji su se u pojedinim vremenima istaknuli i svojim negativnim radom, izgubivši prava mjerila u sistemu vrednovanja, te pokušali razgrađivati nacionalnu kulturu i narodnu egzistenciju.« U Leksikonu bi, dakle, trebalebiti obuhvaćene »sve ličnosti čiji je doprinos biti zapaženiji na području materijalne i duhovne kulture, a spadaju u jednu od ovih kategorija: — Hrvati bez obzira gdje su živjeli i stvarali; — pripadnici drugih naroda i narodnosti koji su rođeni na tlu Hrvatske ili duže vremena živjeli i stvarali u Hrvatskoj; — stranci koji su duže vremena živjeli i stvarali u Hrvatskoj.« U Leksikonu bi bili, uz ostale, prikazani i: »— političari: istaknutiji zastupnici od pol. XIX stoljeća te istaknutiji poslijeratni društveno-politički radnici; — istaknutiji ratnici iz prošlosti te istaknuti borci i ilegalni radnici iz NOB; — zaslužniji ... privrednici (dakle i šumari) ... te iseljenici; — ... dobrotvori, mecene, donatori, športaši i drugi najznačajniji javni radnici prema zaslugama, te popularne osobe.« To su načela JLZ-a za izradu Bibliografskog leksikona Hrvatske. Prva faza rada je izrada abecedara tj. popisa ličnosti, koja bi došla u obzir za daljnju obradu odnosno izbor značajnih ličnosti obzirom na koncepciju Leksikona. Kako bi oblast šumarstva i lovstva bila što potpunija molimo za suradnj u sve čitatelje Šumarskog lista. Ta suradnja se u prvom redu sastoji u tome, da se navedu ličnosti, uz kraće obrazloženje, koje bi trebale ući u Leksikon. Koje bi ličnosti mogle doći u obzir vidljivo je iz naprijed navedenih načela JLZ-a. Za osobe, koje su opisane u I izdanju Šumarske enciklopedije, trebalo bi samo dopuniti činjenicama, koje nisu već navedene. Podatke slati na Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, Zagreb, Trg Mažuranića 11. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 49 <-- 49 --> PDF |
toga se bubnjevi otvaraju i prazne, tako da se proces ponavlja. Ovaj je postupak vrlo spor, potrebno je prilično veliko fizičko naprezanje, a češeri se potpuno oštete, tako ih nije moguće upotrebiti za ukras. Problem odvajanja sjemena od otvorenih češera rješili smo pomoću posebnog sita, dužine 3 m i širine 1 m. Češeri se dobro iztresu, a kod toga moguć je i daljnji transport otvorenih češera u sortirnicu. U sortirnici se češeri na posebnom transporteru sortiraju, važu i pripremaju za sumporiranje u odgovarajućoj komori. Kad su dovoljno tretirane sa sumporom, komora se prazni a češeri se stavljaju u nove plastične vreće. Tako su češere pripremljeni za tovarenje u vagon radi izvoza ili pak za uskladištenje. Sjeme propada kroz sito I na sito II, gdje se odvaja prašina i smola. Dalje sjeme ispada preko posebnog korita u cijev, koja je povezana s ventilatorom. Zračnim strujanjem transportira se sjeme s krilcima preko ciklona u ljevak. Iz ovog ljevka se sjeme dozira umašinu za raskriljavanje, gdje se sjeme raskrili i pada gravitaciono preko cijevi u mašinu za čišćenje u vjetromlin. Tamo se sjeme očisti od sviju primjesa i šturih sjemenki na čistoću 98 — 99%. Svaka partija sjemena odmah se analizira u pogledu čistoće, klijavosti i vlage. Zatim se pakuje i hermetički zatvara u posebne balone ili se zavari u čvrste polivinil vreće. Tako pakovano sjeme uskladišti se u hladnjači uz temperaturu +1 do +3°C. Vrste sjemena kratkotrajne klijavosti (jele, cedra, hrasta, lipe, bukve) uskladište se kod temperature —5° C. Sjeme za kojeg znamo, da neće ostati u hladnjači više od 1 do 2 godine, pakujemo jednostavnije i to kombinirano u vreće od plastike i jute. Hladnjača ima kapacitet 15 do 20 tona crnogoričnog sjemena. Podijeljena je u tri glavne ćelije i jednu predćeliju. Svaka ćelija ima svoj agregat. U svakoj ćeliji postavljen je higrotermograf, koji tjedno bilježi temperaturu i vlagu. Temperaturni listići ulažu se u posebnu mapu, tako da je kontrola moguća i za duži period. Cjelokupni pogon radi automatski. Potrebna je samo kontrola, da se nije slučajno izključio koji automat ili nestala struja, kako bi se automati ponovo uključili. Uz hladnjaču postoji laboratorij u kojem je moguće za vlastite potrebe utvrđivati vlagu, čistoću i klijavost sjemena kemijskom ili biološkom metodom. Sve službene certifikate izdaje nam nadležni institut u Ljubljani. SUMMARY Problem of forest seed production in the SFR of Yugoslavia A Federal Symposium on the Forest Seed Production took place in Mengeš, Slovenia, in November 19781. M. Lipovšek, Forest Engineer, Jiad lectured on the »Problem of forest seed production in the SFR of Yugoslavia«. The first part of the paper deals with the consumption of forest seeds so far. The author i) Information on that Symposium, sec Page 1S8 of the Šumarski list, this issue. 175 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 39 <-- 39 --> PDF |
KAPACITET SJEMENSKIH SASTOJINA I PRODUKTIVNOST BERAČA Kad je govora o sjemenskim objektima uvijek se misli na hektare, navedene u registru. I pored toga što su u saveznom registru navedene i reproduktivne površine, u većini je slučajeva vrlo teško procijeniti stvarni kapacitet 1 ha sjemenskog objekta. Vrlo oskudni su naime podaci, koji bi prikazivali broj sjemenskih stabala u određenom sjemenskom objektu odnosno, koliko ih se predviđa za branje češera. Djelomično nalazimo ove podatke u elaboratima, koje su sastavili šumarski stručnjaci Republike Slovenije i Institut za gozdno in lesno gospodarstvo u Ljubljani. Međutim ovi podaci više ne odgovaraju stvarnom stanju, koje se je tokom 15 godina jako promjenilo. Ove promjene nastale su zbog toga, jer od početka izdvajanja pa do danas nisu bile provedene nikakve uzgojne mere ili se je u njima sasvim normalno gospodarilo. Šta bi bilo potrebno učiniti kod izdvajanja sjemenskih sastojina odnosno kod njihove revizije? Obzirom na potrebe na šumskom sjemenu i sadnicama moramo poznati kapacitete sjemenskih objekata. Jasno je, da ovi kapaciteti moraju biti barem 100-200% veći od stvarnih potreba, kako bi mogli zbog periodičnosti uroda osigurati dovoljno sjemena. Elaborat koji se sastavlja kod izbora sjemenskih objekata, mora sadržavati podatke o broju sjemenskih stabala na određenom kompleksu odnosno informaciju o kapacitetu određenog sjemenskog objekta. Vrlo interesantan bi bio također podatak o jednodnevnom učinku — uspjehu jednog berača za određenu vrstu drveća. Taj će sigurno vrlo varirati u ovisnosti o lokaciji sjemenskog objekta. Potrebno je naime voditi računa o udaljenosti sjemenskog objekta od komunikacija, o mogućnosti nastanbe berača, o nagnutosti terena, o konfiguraciji terena (kršovita, ravna), o vrsti biljnog pokrivača, itd. U tabeli VI iznosim neke podatke, koji proizlaze iz dugogodišnjih praktičnih iskustava. Jasno je, da ovi podaci nemaju opću važnost za sva područja, stoga su vrijednosti navedene s intervalima. Ipak smatram, da će ovi podaci moći služiti za orijentaciju kod budućeg izdvajanja i reviziji sjemenskih objekata odnosno planiranju branja u već postojećim sjemenskim objektima. Vrlo je značajno barem približno poznati efekat jednog berača za određenu vrstu drveća. Ovo je to važnije, jer je kod nekih vrsta drveća vrijeme mogućeg branja (od zrelosti do prirodnog otvaranja češera) vrlo kratko (kod duglazije, vajmutovca, jele). Za vanredno lijepog vremena tokom septembra i oktobra dešava se, da smrekovo sjeme ispada već u drugoj polovini oktobra. O svim tim okolnostima moramo kod planiranja vremena potrebnog za branje voditi računa i osigurati toliki broj berača, da će se moći u određeno vrijeme sakupiti planirana količina češera. U tabeli VII su prikazane količine češera, površine sjemenskih objekata i broj berača, koji je prosječno godišnje potreban za sakupljanje potrebne količine češera. Valja međutim napomenuti, da bi bilo potrebno kod izdvajanja sjemenskih sastojina neminovno uzimati u obzir s rezervom od barem 150 do 200%, budući da su urodi periodički i da nisu istovremeni u svim 165 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 38 <-- 38 --> PDF |
smo primili nikakve kvote za sjeme, koje smo isporučili još ovog proljeća u vrednosti 1,250.000 deviznih dinara. Potrebno je podvući, da nisu postojali nikakvi krupniji problemi s uvozom šumskog sjemena sve dok je ovaj bio pod režimom LB. Nije se pojavila nijedna radna organizacija (osim nekog instituta u SR Srbiji), koja bi si želela baviti tim poslom. Problem je uskrsnuo tek u godini 1976. odnosno 1977, kada su bile za uvoz pomenutog sjemena odobrene posebne intervencijske kvote. Verovatno se je smatralo, da se kod šumskog sjemena očima šumara, ne bi se smjelo misliti na profit, već na kvalitet i odgovaraujću provenijenciju određenog sjemena. Potrebno je nadalje podvući, da se javljaju kod uvoza šumskog sjemena krupne poteškoće u vezi sa specifičnošću kod njegove produkcije. Periodičnost uroda šumskog sjemena uzrokom je naime, da sjeme određenih vrsta — nije uvijek na raspoloženju. Kod produkcije i prodaje potrebno je opsežno stručno znanje i uzajamno povjerenje, koje se postizava međutim jedino kroz dugogodišnje poslovne kontakte, a ovi se proširuju i utvrđuju samo kroz visoki stepen međusobnog povjerenja. Dosadašnje potrebe po uvozu sjemena brzorastućih vrsta drveća nisu naročito velike, osobito ako ih uporedimo s podacima o uvozu poljoprivrednog sjemena (14,200.000 : 2,500.000 din, odnosno u omjeru 5,68 : 1). Baš zbog toga smatramo nepotrebnim uvoz šumskog sjemena usitnjavati i dijeliti unutar republika. Za naše cjelokupno šumarstvo bi bilo mnogo korisnije, da se dogovorimo o tome, kakve vrste sjemena odgovarajućih provenijencija zaista trebamo. Kako bi mogli ovaj problem što prije i što pravilnije također i sa stručnog stanovišta riješiti, predlažemo, da baš ovaj simpozij odredi određene smjernice odnosno da ukaže na rješenja. U vezi sa time predlažemo sljedeće: — na kojem bilo mogućem nivou federacije, republike i pokrajine resiti problem deviza, koje su potrebne za uvoz šumskog sjemena. Prema dosadanjem iskustvu za ovu svrhu bilo bi sasvim dovoljno 3 milijuna deviznih dinara; — na nivou federacije osnovati stručnu komisiju, koja bi bila nadležna da određuje, koje vrste šumskog sjemena i kojih provencijacija su nam zaista potrebne; — devizna sredstva za uvoz šumskog sjemena trebala bi da budu odobrena u narednom proljeću. Vrste sjemena, koje je potrebno stratificirati, morala bi biti uvezena barem do kraja januara; — šumsko privredne organizacije trebale bi da jave svoje potrebe za iduću godinu barem do kraja augusta tekuće godine; — šumsko privredne organizacije trebale bi kod nadležnih foruma izhoditi, da šumsko sjeme u uvoznom režimu neće biti tretirano kao široka potrošnja, već kao reprodukcijski material, što ono zaista i jeste. Ako bi se radnoj organizaciji, koja se gotovo već 20 godina bavi izvozom sporednih šumskih produkata češera, dijelova različitih biljki za ukras, šumskog sjemena i sadnica povećao procenat uvozne kvote od 20 na 60%, moglo bi se šumarstvo Jugoslavije samo opskrbljivati s cjelokupnim repromaterijalom, zaštitnim sredstvima za šumarsko rasadničarstvo i s opremom za branje šumskog sjemena. Smatramo, da bi se zajedničkim naporima problem uvoza u šumskom sjemenarstvu i rasadničarstvu lako mogao riješiti! 164 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 37 <-- 37 --> PDF |
UVOZ SJEMENA VRSTA BRZOG RASTA Za potrebe našeg šumarstva god. 1958. prvi puta smo uvezli neke vrste brzorastućih četinjača u cilju osnivanja industrijskih plantaža. Niže navodimo vrste drveća koje smo od 1962. god. kontrolirano uvozili: duglazija Pseudotsuga menziesii orijaška jela Abies grandis japanski ariš Larix leptolepis evropski ariš Larix decidua sitka Picea sitkaensis Poslije god. 1970. uvezli smo 11.977 kg sjemena brzorastućih četinjača. Svrha uvoza ovih vrsta drveća bila je, da bi na određenim povoljnim staništima osnivali plantaže za industrijsku produkciju drveta, prije svega za industriju celuloze i papira. Možemo konstatirati, da je bilo u prvim godinama ove akcije mnogo postignuto i u našoj Republici, gdje je bilo u periodu 1958-1965. osnovano preko 1200 ha takozvanih industrijskih plantaža. Najviše industrijskih plantaža bilo je poslije god. 1958. posađeno kod radne organizacije INCEL — Plantaže i rasadnici Banja Luka. Kod uvoza potrebnog sjemena potrebno je bilo svladavati prilične teškoće. Dok je bio uvoz sjemena pod takozvanim režimom LB, uvoz se odvijao prilično dobro, izuzev u nekim godinama, kada se je osjećao priličan nedostatak sjemena određenih vrsta drveća. Međutim u god. 1976. su se pojavile teškoće, budući da je tada uvoz sjemena bio izuzet iz režima LB i bio podvrgnut posebnom režimu, i to za 1976. god. prema nekoj zamršenoj formuli, koja se je zasnivala na uvozu iz god. 1974. i 1975. Uvoz je bio ograničen na osnovu posebnog ključa, prema kome je bio dozvoljen uvoz osjetljivo nedovoljne količine. Nakon više intervencija raznoraznih foruma i naše radne organizacije bio nam je ipak dozvoljen uvoz u visini 80u/0 onoga iz 1975. god. Za godinu 1977. SIS je odobrio za uvoz šumskog sjemena posebnu kvotu deviza u iznosu 2,5 milijuna din, i to u okviru poljoprivrednog sjemena s kvotom preko 14 starih milijardi. Kvota za šumarstvo je bila iskorištena jedva u iznosu od 1,95 milij. din, dok je ostatak bio vjerojatno u nekim republikama potrošen za uvoz poljoprivrednog sjemena. Godine 1978. čitavo je ovo pitanje preneseno u nadležnost republičkih i pokrajinskih samoupravnih interesnih zajednica za ekonomske odnose sa inostranstvom. Potrebno je međutim podvući, da je jedino Sekretarijatu za poljoprivredu i šumarstvo Privredne komore SR Srbije pošlo za rukom iz kvote za uvoz poljoprivrednog sjemena izdvojiti za uvoz šumskog sjemena 1,000.000 din. Korisnik ove kvote bilo je Poslovno udruženje šumsko gospodarskih organizacija Srbije. Na sastanku grupacije šumarstva SR Srbije bilo je dogovoreno, da Poslovno udruženje šumskogospodarskih organizacija Srbije ustupi 400.000 din radnoj organizaciji »Semesadike« Mengeš, koja je u godini 1978. uvezla za šumsko gospodarske organizacije SR Srbije sjeme brzorastućih četinara u vrednosti od 710.000 din. Pomenuto Poslovno udruženje još u toku ove godine aktivirat će nam dogovorenu kvotu od 400.000 din, dok od ostalih republika i pokrajina do 31. oktobra 1978. još ni |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 36 <-- 36 --> PDF |
,750 Q O O "1. BU!pOAl´Oy\ ~T"NOCN O *1-"NO LOQ —´00000 oooo o-fONO CN m O O O O O—< cort oq CN — in NO r--OO IO t-; p >-H IO --H CN »-H IO CN --H Ö -H CN © © O OAOSO}[ o o o coco ino nVino ooiooooooor-" inc\0 OUJO r^CNO oOr-Hiooooioio in CN NO t^ to co p Tj-CO vO(NIOLO\000 T-i co CN cO rnfNf*i ON O o O o upod azn o p o L OO CN 8 o o´inoo ^"coino ooooooooooio" (SHOO OOCN O OOrtOOOOOOco d»oo M t—iop COrtp io(N r~-p p p t^-r-: Q t--´ t--´ CO co «-i -äf r-co * -^ O o 8 o es * u Bl´lU3AO(S o ´5 oooo oooo O O IO O OOOOOOOOOco T-lOt^O ce»to OOOO CN© lOrtOOOOOOrt -a CS (NO ON CN IO ON CN O Sio« i^pinpr-cN a t/3 ON —:CO * §OiOO -jor Bliuopa^BjAj IOCN O mq lOCN O IO co p «looiooioo co iri a CNCNIO co «a OJ ON B>(S}BAJH 88 NO IO CN OOLOOOOOOOIO" oo-*o OOCNOOOOOO OCN CNO NOCN OO r--co ON io oo NO ON oo ro rt NO LO BJOS ON ON BUJ3 ©_ — ooo OOCNO om io o Mn o r-CN coo »ifNoooooom O IO 00 3 3 r--o r^cN o CN IO §IO IO o OOO IO CO CN CN O p IO CN OO CMrt (O o_ f f Hia co rtNNOO *o r- in o mooooooooco" -HHHCN´O mi--o 8 NONOO n-rtOOOOOOrO OO ON ~* r-O co ON t--ON rt r-.´ r-^ NO CN CO c >!0 «PM O "B o a O M) a « c 3 ft a 2=3 E +-> cs g T3 0 3 >t/J 01 j U BOO ° tu E I a 60 W" OTi . >to T3 u ft ttf > - - B.H,L « cs a O m c ft:) " a 22>u «o rt o > L_ 5 rt »gg CS u o o s to"O l B d B fljCS CS CS CS CS ft ]ii u u u u u E E rt« u s U (U ftft 4_1 E U 0) 0) > & 3 (JJ >!0 >COW >C0 >CO 3 3 VI »S 5.8,11 si11 jq C/3 C/5 ft to >0 Ü 3 o >u »u >o >o 3 3 8 y U ft co »o dBz PQft «>u co , |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 31 <-- 31 --> PDF |
0 B . CS E proseč km po h 0 o o o 3 O CS >^ -r ON flj CD *-. H U --. Q; in CN CD ^H cO o ,_H ---iCN ^ MD ^ co ^ - _ CD co-.—,m &´E -o — -ü,r-r^ -ism (N in in co —j´-n NO CO NO co´O o co NO co CO O T-H wi rn ir [--:-o —; CN pod d go in ? r-^ CN P ö>H ^ t-fc—´ T-H co m r- co <— u ´S co P 3-a JQ 2 d u IO T3 r* es ft a a CO Ä CS o« CO ^^ CO NL> CD NO O CN NO CN NO CN ^ IO CN cn oBs CN NC co co fN »—< ,^o ON r~ *3- "<3* ON CO *3" MD , CN"cfO *-< in 00 NO OO in fNO o T-- OO NÜ ccq-H oq oo r~; r--; *3-r~ ** r*: oq r^ T-H rf ** co ON -TS- ^f ON 3^ —´ ON CO NO *— CO 01^)00 pC3N fN cS -*i a >ćo SH o> Ol . oooo^j-ON ´O CN fN ^ CN oooor>-in in ON ft ON NO NO ooO o fN ,—l i— ON CO *3 MD in^NO cO m MD´ CD NO MD O- COCN fNlh-rH 1 t~-ON °o oo cO ,—i infN ^—i in co_r - co MD a co o ON av - co NO"^ ir] co 60 co NO 1^ ONt----H T—i oo in (NH-^ OO ^O CO O cO CO CD ON co co1^ o OS oo t;oo CO ^f co or- r- i—i OS fN O fN in \0 CO ´—i r-- MD rj """ CN 0 o\ NO ^ T3 ^t- cd co ^ CM ^ r *— ON rO ON MDt^- MD CO CO fN CNJNCTN in "O o co ^ CO CO O CO *4 cnONo i^"i ON co P- co NO ^f fN MD ^on ON co in v-fN ^ ir) ^r NO t~— t-— r-— fN CN CO CD in co co in oo in^ ^i-CO ON o "0 ON ^ MD co CO´-H (N MD cO 0 *~< fN CS CJ CN r^- ^i CO CO NO CO O CO vOCO O in o co MD ON NO MD O ON CO ON MD S co ´tvOO ON ON ON "3- t^ MD ON rO r-i in fN o co m ´i-rciirjON r-. t-- co \ 0 ^J- ^~ NOfN r-H ^H O ** O ^ CO MD co in r~ ON CS c ro r-1 fN oo´—*ON r-"^j-r--^-O 1-´ r— co «—´ co ^3- T— CD rHinO fN oo fN ^ r-» o\ ,^ "— i in ON NO co co ON in co co m «3-*—i co O in ^ ON a> r~- oo fN CN CTN IDr-H MDO CD 3 3 COCN COCN´—´ ^ rrj- CO ON (N co o m in co fN ^t- fN - o i i— in i—i co fNn n- mfN ON ON NO cooco fi-r-o r- MD 3; ^03^ ÄJ^S 3 ^1- fN m i—i CN fN o ON \OOiO co in co ^3-CNfNCO ^t- i n -^1 MDMD^ fNMD^ (NinCO ^MDfN O> 0\ co cj ^1-^1- O\O\H ^ ^ r^ t Ncoq (N ^J-CN´—1 MD in-^C o cs_ 1) CD CD 0 CJ_ ´ß -CD G CD B CD B CD´C CD fi cj 3 CD G B es ß es > Eg E S E2 « — ^> — 3 es !-c.Z? .« 3 es i> s > E E >C0 -^n S>c-c-i 3 cd E^´c = 3 es E > ^ >C7] -i—s - ^ cd >E Bai c S -S ^ ß § >c3 ß 3 IBI *S >W "—5 3 G 3 >m >c/) 3 B 3 o es a |ft =s S 3 >CO CS Pn M cd a M Cj n, 3 E 3 0 . S3 3.-1 ft o ft B.a ft 3.§a 3-ä a > O .5? S ft & 3.§a 3.a> a o igt 3-ä ft >co es a cu S ° g 3.S ft CS CS CO 0 O H Q «C 0 > CS < W 5 BS 3 o > >< ft^: u o OS —1 M Oi´NO CS H P3 SZ cy)Z C/)PPH >Q o |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 30 <-- 30 --> PDF |
vrste borova nefruktificiraju istovremeno na čitavoj teritoriji SFRJ), morali bi istovremeno sakupiti i češere ovih borova za potrebe dviju godina, što bi iznosilo 300 tona. Prema tome morali bi u istoj godini sakupiti 500 tona češera. Radi veće sigurnosti možemo ovoj količini od 500 tona dodati još 50 tona. Dakle, potreban bi nam bio maksimalan godišnji kapacitet za sušenje i uskladištenje 550 tona šišariea. Međutim bi u naredne dvije godine ovakvi kapaciteti bili iskorišteni najviše s 20´°0. Zbog toga je neminovno potrebno, da se uz sjemenarstvo obavljaju još određene druge vrste djelatnosti, koje ga dopunjuju radi iskorištavanja kapaciteta. Jedino tako može radna organizacija odnosno osnovna organizacija racionalno obavljati svoje poslove, to znači vraćati anuitete i normalno obračunavati amortizaciju i ostale obaveze društvu. U vezi s kapacitetom u šumskom sjemenarstvu bilo je do sada već mnogo toga rečeno i napisano.Dati su bili prijedlozi za različite povlastice, i to: — plaćanje transporta za češere fco vagon ili uz istu tarifu franko kamion, — uskladištavanje sjemena u hladnjačama na osnovu minimalnih troškova, — sadanji kapaciteti toliki su, da je moguće u jednoj godini preraditi gotovo dvostruku količinu češera, koja optimalno odgovara potrebama cjelokupnog našeg šumarstva, — postoje mogućnosti još za daljnji razvoj, kao što je izvoz našeg kvalitetnog sjemena, jer većina poznatih europskih stručnjaka tvrdi, da su u nas sačuvane najautohtonije vrste u Evropi, — zajedničkim zalaganjem mogli bi izvoz naših artikala: sjemena, sadnica, ukrasnih češera i raznih dijelova biljaka zaukras povećati za više od 100 11 o tako, da bi vrijednost ovih artikala iznosila preko 1 milijarde starih dinara, a s otvarenim devizama mogli bi da pokrivamo uvoz potrebnog sjemena brzorastućih vrsta četinjača te zaštitnih sredstava i mašina za rasadničku produkciju, kao i opreme za sakupljanje šišariea, — sredstvima koja se daju za nerazvijena područja, mogli bi finansirati izgradnju potrebnih skladišta za sjeme i za ukrasne šišarice i organizirati otkupne stanice, — u našoj Republici s time u vezi raspolažemo već sa 50-godišnjom tradicijom i 30-godišnjim radom radne organizacije »Semesadike«. Nekadanji vlasnik trušnjače Šaša Stare počeo je sa sjemenarskom i rasadničarskom djelatnošću još 1927. godine. Ukratko: postoje još mnoge mogućnosti zajedničke suradnje na tome području. Jasno je, da ćemo moći ovo postići jedino kroz međusobno razumijevanje bez obzira na granice republika i pokrajina uz zajednički cilj, da šumsko sjemenarstvo služi našem zajedničkome cilju — očuvanju postojećih šuma i pošumljavanju preko 3 milijona hektara golih površina. Zakon o udruženom radu daje nam u vezi s tim sve mogućnosti da racionalno objedinjujemo naša sredstva i rad. Smatram, da je baš na tome području ovakva suradnja neminovno potrebna. Želim, da bi ovaj simpozium prihvatio takve zaključke, koji će nama omogućiti organiziranje zaista dobre, stručno i tehnički maksimalno opremljene sjemenarske službe, kako bi na osnovu nje uz dobro organizovanu rasadničku produkciju mogli svi zajedno što prije postići naše ciljeve. 156 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 29 <-- 29 --> PDF |
pokazuju pravilnu orijentaciju za obnovu naših šuma i goleti i upozoravaju, da stoje pred nama vrlo zamašni zadaci, kako za produkciju šumskog sjemena tako i za proizvodnju sadnica za pošumljavanje. Ako će biti zaista osigurana financijska sredstva, moći ćemo se snažno stručno i fizički prihvatiti tog posla. Najvažnije je prije svega, da se zadatka latimo planski kako u produkciji šumskog sjemena tako i u proizvodnji sadnog materiala. Uz pravilno planiranje i odgovarajuće stručne pripreme postići ćemo, da se kapaciteti u sjemenarstvu i rasadničarstvu neće bez potrebe povećati i sretstva neopravdano trošiti. Pomoću raznovrstnih stručno ekonomskih dogovaranja među republika i pokrajinama moći će se sva pitanja regulirati tako, da će biti osigurana stručna i racionalna djelatnost i suradnja radi što bržeg i što boljeg i jeftinijeg postizavanja postavljenih ciljeva. Iz tabele vidi se naime, da će maksimalna potrošnja sadnica za pošumljavanje iznositi cea 155,6 milijuna kom. Kod toga su moguća odstupanja, no najviše 10 do 20 %,. Statistički podaci naime pokazuju, da je u čitavoj Jugoslaviji god. 1976. bilo pošumljeno 75.008.000 sadnica na površini od 29.798 ha. To znači povećanje za više od 100%, koje ali ne ćemo moći tako naglo postići, ako ćemo upotrebljavati kvalitetan sadni materijal presađivane sadnice. U tu svrhu bit će nam potrebno barem 4-6 godina. Ovo podvlačim naročito zato, pošto je produkcija našeg šumskog sjemena prilično nesređena. Tabela V pokazuje, da ćemo za optimalnu produkciju sadnica trebati cea nije velike. Uz pretpostavku, da će se tehnologija u rasadničkoj produkciji ne 221 do 240 tona češera i to smrekecrnog borabijelog boraostalih četinjača 59 do 70 tona 69,5 do 80 tona 83 do 90 tona 10,2 do 12 tona Količina češera, koja je potrebna za jednogodišnju produkciju sadnica prekidno poboljšavati i time pridonositi neprekinutom povećavanju randmana sadnica iz 1 kg semena, koji u drugim zemljama za 60 do 100 % premašuje našega, to će gore pomenuta količina šišarica biti sasvim dovoljna za optimalnu potrebu. Budući da šumsko sjeme fruktificira periodički, to je razumljivo da količina sjemena u pojedinim godinama jako varira. Prema dosadanjem iskustvu rodi npr. smreka svakih 6 do 7 godina. Poznato je međutim, da urod u svim šumama Jugoslavije nije u istoj godini, već prema dosadanjim iskustvima iznosi razlika među republikama Slovenijom i Hrvatskom i između BiH i Srbijom 2 do 3 godine. Prema tome kod nas smrekovih češera sakupljamo zapravo dva puta u toku jednog fruktifikacijskog perioda, i to jedanput u SR Sloveniji i Hrvatskoj, a drugi put posle 2 do 3 godine u jugoistočnim republikama: u BiH, Srbiji i Crnoj gori. Ako računamo s time, da je potrebno smreku sakupljati u dva razdoblja (3 do 4 godine), trebali bi u jednom razdoblju sakupiti cea 200 tona češera. Ako bi slučajno u istu godinu pao i urod bijelog i crnog bora (i ove dvije |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 28 <-- 28 --> PDF |
vrijednost 29,217, što vrijednost u tabeli mijenja od 0,43 na 0,85, koja je još uvjek iznad prosječne. Ujedno moramo podvući, da se kod toga radi o jednoj vrsti šumskog drveća i o jedinoj Republici sa premašenim prosjekom. I pored toga nam gore navedeni podaci pokazuju, da smo u prosjeku potrošili kod smreke 3,25 puta suviše sjemena crnog bora 2,15 puta suviše sjemena bijelog bora 2,71 puta suviše sjemena Držim, da bi se morali u vezi sa tim podacima ozbiljno zamisliti i potražiti uzroke za tako veliku potrošnju sjemena, a osobito u usporedbi s drugim zemljama (u ČSSR, npr. iz 1 kg sjemena smreke proizvode preko 80 000 sadnica). Sasvim drugačiju sliku dobijemo, ako izračunavamo potrošnju sjemena iz količine upotrebljenih sadnica u npr. 1976. god. i ako uzmemo srednju praktičnu normu za uzgojenu količinu sadnica iz 1 kg sjemena (smreka 2 god. 40.000 kom, crni bor 2 g. 25.000 kom, bijeli bor 2 god. kom 40.000, ostale četinjače kom 30.000), dolazimo do podataka npr. za god. 1976. navedenih u priloženoj tabeli III. Vrijednosti u tabeli III pokazuju, da bi normalno potrošili 1760 kg semena, odnosno da bi trebali 74.250 kg šišarica za ukupnu produkciju 55,612.000 kom sadnica za pošumljavanje, a za to je potreban randman 31.597 kom sadnica iz 1 kg sjemena. Napominjemo, da kod toga nisu uzete u obzir listače i jela. Interesantno je također računanje dosadašnjeg randmana sadnica iz 1 kg sjemena na osnovu ukupne potrošnje sjemena četinjača (isporučenog isključivo putem radne organizacije »Semesadike«) i ukupnog broja upotrebljenih sadnica prema Statističkom biltenu, kako nama pokazuje tabela IV. Takvim izračunavanjem dolazimo do konstatacije, da je bilo u periodu 1971-1976. u čitavoj SFRJ upotrebljeno 29.280,75 kg sjemena četinjača (bez jele) i da je bilo u to vrijeme upotrebljeno 253,058.000 kom sadnica četinjača, pa je prema tome prosječni randman iz 1 kg sjemena iznosio 8.642 sadnica. Napominjemo, da su kod toga uzete samo one količine sjemena, koje je proizvela odnosno nabavila u inostranstvu radna organizacija »Semesadike«, te da sjeme i sadnice jele nisu uzete u obzir. Računamo s time, da su šumarske radne organizacije u tome periodu dobile iz drugih izvora ili su pak same proizvele cea 10 do 15 % semena, koje u gornjem računu — kako je već navedeno nije uzeto u obzir. Potrebno je podvući, da je bilo u našoj Republici upotrebljeno za pošumljavanje krasa putem direktne sjetve 4.200 kg sjemena crnog bora, što smo odbili od ukupne količine sjemena četinjača. Podaci za tabelu V uzeti su iz izvještaja »Uslovi privređivanja i razvoja šumarstva Jugoslavije u svetlu Zakona o udruženom radu, kojeg su sastavili stručni suradnici: Saveta za šumarstvo i industriju za preradu drveta PKJ, Saveznog komiteta za poljoprivredu i Saveza inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije. Izračunavanje potrebnog sjemena i češera bazira na 30-godišnjem iskustvu stručnjaka radne organizacije »Semesadike«. Podaci iz pomenute tabele nam |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 25 <-- 25 --> PDF |
PROBLEMATIKA PROIZVODNJE ŠUMSKOG SJEMENA U SFRJ MATKO LIPOVŠEK, dipl. inž. šum. direktor RO »SEMESADIKE« MENGEŠ SAŽETAK. U studenome 1978. godine u Mengešn, u Sloveniji, održano je Savezno savjetovanje o šumskom sjemenarstvu* Ing. M. Lipovšek na tom Savjetovanju održao je referat »Problematika proizvodnje šumskog sjemena u SFRJ«. U prvom dijelu referata autor je predočio dosadanju potrošnju šumskog sjemena s konstatacijom, da se ono neracionalno troši (prema uzgojenih sadnica po kg posijanog sjemena), te iznio svoj račun o stvarnoj potrebisjemena (numerički prikazano u tab. V). U drugom dijelu referata izložio je problematiku uvoza sjemena vrsta šumskog drveća brzog rasta, a koja se sastoji prvenstveno u nepovoljnom deviznom režimu za takav uvoz, a zatim u težnji, da se taj uvoz decentralizira odnosno usitni. U trećem dijelu autor je prikazao stvarne upute za branje sjemena s visokih stabala, a u četvrtom dijelu tehnologiju prerade, dorade i uskladištenja šumskog sjemena, (op) DOSADANJA PROIZVODNJA I PERSPEKTIVNE POTREBE ŠUMSKOG SJEMENA Za šumarstvo svake zemlje vrlo je značajna opskrba šumskim sjemenom, koja je ali ujedno i vrlo problematična, naročito ako se toj grani šumarstva ne posvećuje potrebna pažnja. U SRFJ postoje ove površine šuma: površina pod šumom 8 737 0ÜÜ ha šumovitost 34 % očuvane ekonomske šume 5 514 000 ha degradirane šume, uključivši krš 3 223 000 ha Stanje prema pojedinim Republikama je slijedeće: Republika Očuvane šume Degradirane(000 000 ha) šume SR BiH 1,267 0,842 SR Crna Gora 0,273 0,305 SR Hrvatska 1,286 0,663 SR MakedonijaSR SlovenijaSR Srbija 0,507 0,779 1,401 0,381 0,218 0,869 * Informacija o tom Savjetovanju nalazi se na str. 188 ovog broja Šum. lista. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 48 <-- 48 --> PDF |
IL laza: punjenje trušnice Češeri se sa etaže na etažu spuštaju preko ljevaka na donji uzdužni transporter, koji ih nosi preko elcvatora i gornjeg transportera na poprečni transporter, kojim se odnose u bunker zapremine 27 ni3. Ispod bunkera nalazi se dozirni poklopac, kojim možemo regulirati debljinu sloja na dozirnoj traci, preko koje putuju češeri u samu sušaru. III. faza: punjenje trušnice direktno sa podesta U ovoj fazi putuju češeri preko sita za čišćenje, elevatora, gornjeg uzdužnog transportera, preko poprečnog transportera direktno u bunker. b) Trušnica Trusnica je tunelskog tipa dužine 17,5 m, visine 4,5 i širine 4 m, u kojoj su montirani tri transportera ukupne dužine 42,35 m širine 3 m, odnosno ukupne površine 127,35 m2 Svaka traka ima svoj pogon preko dvobrzinskog elektromotora s varijatorom tako da možemo regulirati brzinu trake. To je potrebno zbog različitih češera i različitog procenta vlage u njima. Na gornjem dijelu montirana su dva dimnjaka s jakim ventilatorima, koji omogućavaju što brže proticaje zraka kroz slojeve češera. Topao zrak dolazi pomoću ventilatora preko kalorifera i kanala ispod sušare na lijevu i desnu stranu. Odavde se preko otvora topao zrak kreće između nosilne mreže preko češera u smjeru pomenutih dimnjaka. Za zagrijavanje kalorifera u kotlovnici je montiran kotao od 600.000 ccal. koji ložimo sa uljem. Zbog vrlo brzog proticanja toplog zraka preko sloja češera isti ima kod izlaza još uvijek temperaturu od 28 do 30´°C i 45 do 50% vlage, pa smo zbog toga cijevi za usisavanje zraka produžili u prostor, gdje, je montirana trušnica. Ovim smo zahvatom prilično smanjili potrošnju goriva, a ujedno za nekoliko sati produžili vrijeme sušenja. Iz iste kotlovnice istovremeno preko protivstrujne sprave zagrijava se upravna zgrada i sve prostorije u sjemenarni i sortirnici. Ulazna temperatura u sušari iznosi 45*»C, a izlazna 28 do 30"C. Uz svaki transporter" u sušari montiran je termometar, koji ujedno bilježi temperaturu. Također je kod ulaza toplog zraka u sušaru montiran regulator temperature, koji zapravo sprečava dolaženje u sušaru zraka toplijeg od 45°C. Vrijeme sušenja također zavisi od procenata vlage u češerima i traje od 15 do 35 sati. c) Odvajanje sjemena iz otvorenih češera, čišćenje sjemena i uskladišten je u hladnjači Kad se češeri dovoljno otvore, treba sjeme odvojiti iz njih. Klasično se još uvijek kod svih vertikalnih trušnica u tu svrhu upotrebljavaju bubnjevi, koji se napune otvorenim češerima, zatim zatvaraju i okreću izvjesno vrijeme. Kod rotiranja sjeme propada kroz rupice u posebna korita. Nakon |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Stoga je neminovno potrebna posebna sprava za zračno dosušivanje, koja omogućava brže dozrijevanje i sušenje češera vajmutovca i jele. Primjena takvih sprava vrlo je preporučljiva i za češere ostalih vrsta drveća. Uskladištenje samo po sebi obavlja opću funkciju, kako bi se češeri osušili do određenog procenta vlažnosti, i to cea 30%. U skladištu trebaju biti montirane takve sprave za transport, da se proces uskladištenja odvija što brže i što racionalnije. Punjenje sušionice — sušenje, čišćenje sjemena, odvajanje praznih češera treba da bude tako projektirano, da se odvijaju sve faze kontinuirano — uzastopno, kako bi se čitav proces mogao obaviti sa što manjim brojem radnika. Uskladištenje sjemena treba obaviti što prije, kako sjeme u toku manipulacije ne bi poprimilo suvišne vlage. Najvažnije je, da je kapacitet sušione dovoljan, kako bi se mogla velika količina češera osušiti odnosno preraditi u što kraće vrijeme. Normalno prerada treba da se obavi od mjeseca oktobra do kraja aprila, kada prosječne dnevne temperature zraka ne prelaze 15°C. Kako bi proces uskladištenja i kompletne prerade bio što razumljiviji i radi što boljeg upoznavanja učesnika simpozija s radnim procesom, pružamo u nastavku ovog referata njegov detaljniji opis. Radni proces je slijedeći: a) Uskladištenje češera Za uskladištenje češera imamo na raspolaganju skladišta, gdje možemo uskladištiti cea 300 tona raznih češera. Samo skladište je dimenzije 20,50 x 10,50 m, visina zgrade 13,30 m. Skladište je podijeljeno u 30 odjeljenja u koje možemo uskladištiti češere raznih vrsta šumskog drveća i raznih provenijencija. Za pravilno uskladištenje češera vrlo je važan procent vlage u njima. Zbog toga se od svakog kamiona uzima uzorak, da se ustanovi procent vlage. Na osnovu ovog podatka određuje se zatim režim uskladištenja. Ako naime vlaga češera prelazi 40% neminovno ih je barem jedanput nedeljno promješati. Miješanje postizavamo tako, da puštamo češere s više etaže na nižu; ako je potrebno češeri se ponovo putem elevatora i transportera vraćaju na gornju etažu. Uskladištavanje izvodi se na slijedeći način: Češere dovezemo kamioniom s terena i složimo na podest ispred čistilnog sita. Istovremeno šofer ili preuzimač predaje dokumenat za dovezene češere vođi sjemenarne, koji podatke zavodi u knjigu sirovina. I. faza: uskladištenje šišarica Češeri se istresaju na sito, gdje se odvoje različite primjese (iglice, sitno kamenje, usitnjene grančice i dr.). Iz sita padaju češeri na elevator, koji ih nosi na najviši položaj ispod krova. Odavde padaju na gornji uzdužni transporter, koji ima 4 otvora, preko kojih možemo po pokretnoj cjevi puštati češere u one odjelke, u kome ih želimo uskladištiti. |