DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 22 <-- 22 --> PDF |
u nas godišnje izdvajaju znatna financijska sredstva, a trpimo i velike štete zbog zastoja saobraćaja, putnika i roba, te plaćanja penala zbog zakašnjavanja međunarodnih vlakova. Još nije evidenirano nijedno mjesto ugroženo od snijega gdje su podignuti šumski snijegobrani pojasevi oko željezničkih pruga i putova. U nas je godine 1965. podizanje 1 m šumskog snijegobranog pojasa koštalo — zajedno s otkupom zemljišta — 7,27 dinara, a 1 m drvenog snijegobrana 11,12 dinara. Šumski snijegobrani pojas traje 70 — 80 godina i ne treba ga svake godine uklanjati i ponovno postavljati, za razliku od drvenog, koji obično istrune za 4 — 5 godina, pa ga treba ponovno postavljati. Ne treba posebno isticati kolike bi bile goleme uštede u novcu i materijalu kad bi se umjesto drvenih podizali šumski snijegobrani pojasevi svuda tamo gdje je to moguće. Sama činjenica da šumski poljozaštitni pojasevi npr. u Sovjetskom Savezu utječu na povišenje prinosa ozime pšenice za vrijeme sušnih godina i do 300%, ili na povišenje prinosa povrtlarskih kultura do 240%, ili pak na povišenje prinosa vune na stadima ovaca do 20%, na broj i težinu jagnjadi do 30% u odnosu na nezaštićene površine (4,5) — uvjerljivo ilustrira ne samo efekte koji se njima postižu, nego ukazuje na potrebu valorizacije tih šuma i na temelju tih efkata vezanih na njihov izabrani cilj gospodarenja. Raspolažemo brojnim podacima iz mnogih zemalja svijeta o postignutim efektima od zaštitne funkcije šuma u smislu regulacije vodnih režima, o snabdijevanju gradova pitkom vodom, o »proizvodnji« kisika u industrijskim rajonima i zagađenim gradskim četvrtima, o utjecaju šume na radnu sposobnost, vitalnost i produženje ljudskog života itd. Poznata nam je činjenica da se npr. u Španjolskoj nestankom šume promijenila klima i da su presušili izvori, ali da se 100-godišnjim planom pošumljavanja — koji je donijet 1935. godine i koji se uporno ostvaruje — ne samo povratila prvobitna klima nego su se i presušeni izvori ponovo aktivirali. Postavlja se pitanje kojim metodama je moguće izračunati te etekte od šume i vrijednost tih šuma? Grad Frankfurt crpi vodu iz zagađene rijeke Maj ne i odvodi je u šumu da se prečisti, a potom ta voda služi za piće stanovnicima grada. Za uređivanje i održavanje odnosne šume gradska uprava izdvaja 3 milijuna maraka godišnje (5). Dakle, slijedi opet pitanje koliki su efekti od te šume i koliku vrijednost ona ima za taj grad? Stručnjaci su npr. izračunali da je za grad od 10 000 stanovnika potrebno 52 ha šume za prečišćavanje otpadnih voda. Iz ovog kratkog izlaganja nije teško zaključiti da postoje uzajamne povezanosti ciljeva gospodarenja, vrijednosti šuma i efektivnosti koje se nijma postižu. Ostaje i dalje otvoreno pitanje kako dovoljno egzaktno utvrditi indirektne koristi od šuma i po kojim metodama? Iz literature nam je poznato da su neki sovjetski i zapadnonjemački stručnjaci došli na ideju da bi se sistemom bodovanja direktnih i indirektnih koristi od šuma moglo doći do numeričkog podatka i o njihovim vrijednostima. Tom prilikom su utvrdili da se te vrijednosti odnose kao npr. 1:3. Koliko je to pouzdano, dokazat će daljnja istraživanja, ali je neosporno da je navedeno pitanje aktualno i da će biti sve aktualnije. 148 |