DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 21 <-- 21 --> PDF |
nakira gospodarenjem na šumskom i nekadašnjem poljoprivrednom zemljištu. Obje su šumske sastojine bile na istoj nadmorskoj visini, iste starosti, istog bonitetnog razreda staništa. Ustanovili smo slijedeće: a) ukupna drvna masa po 1 ha u šumskoj sastojini na šumskom zemljištu veća je za 32% od ukupne drvne mase po 1 ha u šumskoj sastojini uzgajanoj na poljoprivrednom zemljištu; b) ukupna vrijednost korisne drvne mase po 1 ha u šumskoj sastojini na šumskom zemljištu veća je za 54% od ukupne vrijednosti korisne drvne mase po 1 ha u šumskoj sastojini uzgajanoj na poljoprivrednom zemljištu; c) prosječna vrijednost 1 m3 drvne mase u šumskoj sastojini na šumskom zemljištu veća je za 21% od prosječne vrijednosti 1 m3 drvne mase u šumskoj sastojini uzgajanoj na poljoprivrednm zemljištu; d) prosječna vrijednost 1 m3 hrastovine u šumskoj proizvodnji na šumskom zemljištu veća je za 43% od prosječne vrijednosti 1 m3 hrastovine u šumskoj sastojini uzgajanoj na poljoprivrednom zemljištu. Da li su ovi rezultati slučajni ili zakoniti —- odgovorit ćemo tokom daljnjih istraživanja, ali su učinci svakako signifikantni i zato ih ovdje ističemo (2). Međutim, teško je i nesigurno numerički izraziti brojne indirektne efekte posrednih koristi od šuma pa time i njihove odgovarajuće vrijednosti. Kao i u drugim zemljama, tako i u Jugoslaviji, postoje šumske sastojine koji imaju izrazitu zaštitnu funkciju. Nama je poznato da se u nekim zemljama svijeta vrijednost takvih šuma cijeni koliko i vrijednost objekata koje one štite. U tom slučaju je vrijednost njihove drvne mase ili pak njihova reprodukciona vrijednost manja od investirane vrijednosti u neki hidrosistem i akumulaciju slivnog područja. Ali ispravnost toga, koliko nam je poznato, još nitko nije dokazao. To su tzv. zamijenjene vrijednosti. Pri tome su zaštitni učinci svakako golemi. Klimaske, orografske i hidrološke raznolikosti Jugoslavije pretežno su vezane za zaštitnu funkciju šuma. U nas je registrirano oko 25000 bujičnih tokova. Više od 8 milijuna ha ili oko 33% naše kopnene teritorije zahvaćeno je procesima erozije. S te površine prosječno se godišnje spere oko 200 milijuna m3 plodne zemlje i snjome oko 50000 tona dušika, što odgovara proizvodnji od oko 300000 tona dušičnih mineralnih gnojiva. Samo za 9 mjeseci 1965/66. godine Jugoslavija je pretrpjela izravnu štetu od poplava u iznosu od 3,8 milijardi dinara, dok se indirektne štete — zbog zastoja privrede i si. — ne mogu ni procijeniti. Držimo da bi vrijednosti zaštitnih šuma na tim područjima bile bar jednake štetama koje bi te bujice i poplave pričinile našoj zemlji, kad te šume ne bi postojale. Efekti od poljozaštite i željezničko-cestovne zaštite šuma u nas nisu dovojno poznati, jer naša zemlja u tom pogledu nema onu tradiciju i iskustvo, pa ni naučne dokaze, kao što to ima Sovjetski Savez, Mađarska ili npr. Kalifornija. U Jugoslaviji je od sniježnih nanosa ugroženo oko 500 km željezničkih pruga i oko 2500 km automobilskih putova I i II reda. Za čišćenje snijega se |