DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 21     <-- 21 -->        PDF

nakira gospodarenjem na šumskom i nekadašnjem poljoprivrednom zemljištu.
Obje su šumske sastojine bile na istoj nadmorskoj visini, iste starosti, istog
bonitetnog razreda staništa.


Ustanovili smo slijedeće:
a) ukupna drvna masa po 1 ha u šumskoj sastojini na šumskom zemljištu
veća je za 32% od ukupne drvne mase po 1 ha u šumskoj sastojini uzgajanoj
na poljoprivrednom zemljištu;
b) ukupna vrijednost korisne drvne mase po 1 ha u šumskoj sastojini na
šumskom zemljištu veća je za 54% od ukupne vrijednosti korisne drvne mase
po 1 ha u šumskoj sastojini uzgajanoj na poljoprivrednom zemljištu;
c) prosječna vrijednost 1 m3 drvne mase u šumskoj sastojini na šumskom
zemljištu veća je za 21% od prosječne vrijednosti 1 m3 drvne mase
u šumskoj sastojini uzgajanoj na poljoprivrednm zemljištu;
d) prosječna vrijednost 1 m3 hrastovine u šumskoj proizvodnji na šumskom
zemljištu veća je za 43% od prosječne vrijednosti 1 m3 hrastovine
u šumskoj sastojini uzgajanoj na poljoprivrednom zemljištu.


Da li su ovi rezultati slučajni ili zakoniti —- odgovorit ćemo tokom daljnjih
istraživanja, ali su učinci svakako signifikantni i zato ih ovdje ističemo
(2).


Međutim, teško je i nesigurno numerički izraziti brojne indirektne efekte
posrednih koristi od šuma pa time i njihove odgovarajuće vrijednosti. Kao
i u drugim zemljama, tako i u Jugoslaviji, postoje šumske sastojine koji imaju
izrazitu zaštitnu funkciju.


Nama je poznato da se u nekim zemljama svijeta vrijednost takvih šuma
cijeni koliko i vrijednost objekata koje one štite. U tom slučaju je vrijednost
njihove drvne mase ili pak njihova reprodukciona vrijednost manja od investirane
vrijednosti u neki hidrosistem i akumulaciju slivnog područja. Ali
ispravnost toga, koliko nam je poznato, još nitko nije dokazao. To su tzv.
zamijenjene vrijednosti. Pri tome su zaštitni učinci svakako golemi.


Klimaske, orografske i hidrološke raznolikosti Jugoslavije pretežno su
vezane za zaštitnu funkciju šuma.


U nas je registrirano oko 25000 bujičnih tokova. Više od 8 milijuna ha
ili oko 33% naše kopnene teritorije zahvaćeno je procesima erozije. S te
površine prosječno se godišnje spere oko 200 milijuna m3 plodne zemlje i
snjome oko 50000 tona dušika, što odgovara proizvodnji od oko 300000 tona
dušičnih mineralnih gnojiva. Samo za 9 mjeseci 1965/66. godine Jugoslavija
je pretrpjela izravnu štetu od poplava u iznosu od 3,8 milijardi dinara, dok se
indirektne štete — zbog zastoja privrede i si. — ne mogu ni procijeniti.
Držimo da bi vrijednosti zaštitnih šuma na tim područjima bile bar jednake
štetama koje bi te bujice i poplave pričinile našoj zemlji, kad te šume
ne bi postojale.


Efekti od poljozaštite i željezničko-cestovne zaštite šuma u nas nisu dovojno
poznati, jer naša zemlja u tom pogledu nema onu tradiciju i iskustvo,
pa ni naučne dokaze, kao što to ima Sovjetski Savez, Mađarska ili npr. Kalifornija.


U Jugoslaviji je od sniježnih nanosa ugroženo oko 500 km željezničkih


pruga i oko 2500 km automobilskih putova I i II reda. Za čišćenje snijega se