DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Dakle, to nije — kako neki autori smatraju — isključivo renta, nego je to efekat, učinak ili rezultat i ljudskog rada (s reprodukcionog stanovišta ili minulog rada) u tim sortimentima i šumskih sastojinama. Znatan postotak primorskih i planinskih šuma u Jugoslaviji ima turističko- rekreativni cilj gospodarenja, pa se s tog stanovišta u njima postižu drugi efekti, a i vrijednosti im se računaju po drugim metodama. Naša zemlja sve se više i turistički razvija te izrasta među vodeće turističke zemlje Evrope s više od 1 milijarde dolara godišnjeg turističkog prometa (npr. u godini 1978). S time u vezi utvrdili smo, da su se efekti od tih šuma povećali kada im se promijenio cilj gospodarenja tako da one — kampiranjem, estetsko-rekreativnim uređivanjem i si. — služe turističkoj privredi i zaštiti turističkih objekata, mjesta, gradova i drugih sadržaja potrebnih razvoju turizma. Vrijednost lakvih šuma računamo na temelju reprodukcionih troškova podizanja, uzgajanja, uređivanja i zaštite šuma od njihove starosti u momentu utvrđivanja vrijednosti tih šuma (odbivši dosadašnje prihode). Dakle, utvrđujemo njihove reprodukcione vrijednosti prilagođene konkretnim uslovima, pa prema tome i troškovima mjesta ili kraja gdje se one uzgajaju. Istraživali smo godine 1975. efekte, učinke ili koristi jedne takve borove šume (starosti 55 godina) s promijenjenim turističko-rekreativnim ciljem gospodarenja i utvrdili slijedeće: a) reprodukciona vrijednost te šume bila je veća 4 puta u momentu njezine procjene, dakle kada je bila stara 55 godina, od njezine vrijednosti utvrđene na temelju sortimenata od kojih se sastojala njezina drvna masa na panju. Ako se tim uloženim sredstvima za podizanje, uzgajanje, uređivanje i zaštitu 55-godišnje šume dodaju propisane kamate, koje bi se mogle dobiti da su ta sredstva uložena u banku, onda je ta reprodukciona vrijednost veća 12,8 puta od vrijednosti njezini sortimenata (iz kojih se sastoji drvna masa na panju); b) godišnji čisti prihod od turizma (kamping-turizma) u navedenoj 55-godišnjoj borovoj šumi bio je za 418,4 puta veći od vrijednosti proizvedenog godišnjeg prirasta drvne mase. Međutim, sve turističko-rekreativne šume ne mogu poslužiti za kampiranje turistima. One njihovim pejzažno-estetskim i rekreativno-uređajnim ugođajem privlače turiste, pa se ti efekti osjećaju indirektno, tj. putem povećanja nacionalnog dohotka turističke komune ili općine. Tako se nacionalni dohodak po stanovniku u komuni Makarska, u kojoj smo vršili ova istraživanja, povećao od godine 1963. do 1975. za 10,3 puta — zahvaljujući, uglavnom, turizmu; turizam pak se razvio zahvaljujući, pored ostalog, i šumovitosti te komune (1). Poznata je činjenica da je Jugoslavija poslije drugog svjetskog rata — prema podacima OUN-a — imala najveću prosječnu stopu privrednog rasta na svijetu. Tada su izgrađene mnogobrojne željezničke pruge, auto-puti, dalekovodi, naftovodi, plinovodi i drugi infrastrukturnim objekti, kao nužni pratioci urbanizacije jedne zemlje. U takvim uslovima nužno se izuzimaju i zemljišta pod šumom za te objekte, a u zamjenu se dodjeljuju poljoprivredna zemljišta da na njima šumska gospodarstva podižu šumu. Istraživali smo godine 1976. postignute efekte ili učinke u mješovitim sastojinama hrasta lužnjaka i poljskog jasena, uzgajanim paralelno podjed |