DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 19     <-- 19 -->        PDF

EFIKASNOSTI I CILJEVI GOSPODARENJA U ŠUMSKOM
GOSPODARSTVU


Dr UROŠ GOLUBOVIĆ, dipl. inž. šum.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
ZAGREB, Šimunska cesta br. 25.


SAŽETAK. Autor prikazuje koristi koje šuma osigurava čovjeku
na druge načine osim u drvu. Na osnovu vlastitog istraživanja
posebno obrađuje prihodne sposobnosti sastojina koje se
iskoriščuju suvremenim turizmom. Također rekapitulira rezultate
istraživanja o proizvodnoj sposobnosti za uzgoj šuma hrasta lužnjak
ana napuštenom poljoprivrednom zemljištu. Nadalje iznio jeviše primjera o udjelu šume u zaštiti od voda, snijega ili na izdašnost
izvora i dr. Na završetku konstatira, da je još nedovoljno istražen
taj udio u novčanoj vrijednosti i u odnosu na drvo. (op)


Kao što je poznato, pojam efektivnost dolazi od latinske riječi effectus,
što znači učinak, uspjeh, rezultat, odnosno korist od neke izvršene radnje (3).


Prema tome efektivnost se u šumskom gospodarstvu manifestira na različite
načine, a funkcija je i različitih ciljeva gospodarenja i različitih vrijednosti
šumskih sastojina.


U Jugoslaviji ima 8,7 milijuna ha šuma s ukupnom osnovnom drvnom
masom od 983,5 milijuna m3, na kojoj priraste oko 21 milijun m3 godišnjeg
prirasta drvne mase. Ali sve te šume nemaju isti cilj gospodarenja, pa nemaju
ni iste vrijednosti, a niti se u njima postižu iste efektivnosti. U najvećem
postotku nizinskih i planinskih jugoslavenskih šuma određen je cilj gospodarenja
da se u njima proizvede što je moguće veći i kvalitetniji prosječni
dobni i tečajni godišnji prirast drvne mase po jedinici površine (ha). Kada
je taj cilj postignut — postignuta je istovremeno i najveća efektivnost u
tim šumama. I vrijednost takvih šuma zrelih ili približno zrelih za sječu određuje
se (bar zasad u Jugoslaviji) na temelju vrijednosti sortimenata iz kojih
se sastoji njihova drvna masa na panju. Ako se gustoćom šumskih prometnica,
zatim mehanizacijom i naučnom organizacijom rada u eksploataciji šuma
smanje troškovi sječe i izrade, izvoza i prevoza sortimenata do kupaca, odnosno
drvne industrije, onda se time povećava iskalkulirana »šumska taksa«
sortimenata na panju i ujedno odnosna vrijednost cijeie šumske sastojine.
Taj predviđeni učinak ili efekat, koji se ogleda u razlici između prodajne
cijene sortimenata eksploatacije šuma i troškova (s normalnom dobiti) eksploatacije
šuma, izravni je doprinos povećanju efektivnosti u šumskom gospodarstvu.