DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 18     <-- 18 -->        PDF

hrane isključivo jasenom. Iz ovoga slijede dva zaključka: prvo, da je prilikom
pregleda šumskih sastojina potrebno uzeti u obzir sve vrste drveća, i
drugo, da utvrđeni prosječni broj kornjaša po jednom stablu valja svesti na
broj jasenovih stabala u sastojini. Ako je na pr. utvrđeno u prosjeku 10
kornjaša po stablu, a udio jasena u sastojini iznosi 0,25, tj. jedna četvrtina,
onda to znači da će se na svakom stablu u proljeće naći i kornjaši s ostale
tri četvrtine stabala, tj. da će svako jasenovo stablo napasti prosječno 10 x 4 =
40 kornjaša. Tako određena brojnost populacije može poslužiti kao baza za
realno kratkoročno prognoziranje pojave jasenove pipe.


Metoda određivanja gustoće populacije jasenove pipe na temelju brojnosti
kornjaša već je ranije detaljnije razrađena (MIKLOŠ, 1977) te se predviđa
da bi se primjenjivala kao sistematska kontrola tog štetnika u organizaciji
šumarske dijagnozno-prognozne službe. Ta je metoda dosta komplicirana
u usporedbi s metodama koje se upotrebljavaju kod mnogih drugih insekata,
unatoč nastojanju autora da je učini što jednostavnijom. Razlog su
tome upravo one poteškoće, o kojima je ovdje bilo riječi. Ipak, u njenoj
praktičnoj primjeni samo bi se manji dio poslova, i to onih najnužnijih,
obavljao u šumi, dok bi se veći dio sastojao u kasnijim laboratorijskim pretragama.
Opseg terenskih radova ne bi bio veći nego što je na pr. kod mrazovaca
uz primjenu ljepivih prstenova, ali bi, s druge strane, laboratorijski
poslovi bili prilično opsežni, tim više što bi se — kako je predviđeno — obavljali
na jednom mjestu za cijelu SR Hrvatsku, u Centru za dijagnozno-prognoznu
službu. Zbog toga bi za redovno i pravovremeno obavljanje tih poslova
Centar morao biti materijalno i kadrovski osposobljen. No, slični su
poslovi predviđeni i u vezi s ostalim štetnicima koji će se kontrolirati, pa
je odgovarajuća opremljenost Centra preduvjet za dobro funkcioniranje dijagnozno-
prognozne službe.*


LITERATURA


MIKLOŠ, I. (1977): Jasenova pipa ili jasenov surlaš (Strereonychus fraxini Degeer,
Curculionidae, Coleoptera). Upute za kontrolu nekih značajnijih šumskih štetnija
u dijagnostičko-prognostičke svrhe na području SR Hrvatske. Radovi
Šumarskog instituta Jastrebarsko, br. 31.


SUMMARY


Possibilities of short-term prognosis of the Ash weevil (Stereonychus fraxini Degeer)
occurence in lowland forests of pedunculate oak


The population density is the basic parameter lor a sufficiently reliable prognosis
of the numbers of an insect. The author discusses possibilities of estimating
the density of the Ash wee vil population in individual developmental stages in
lowland forests of pedunculate oak in Yugoslavia, considering thet in this respect
there are more difficulties than with many others insect pests. The cause of it
lies in the specific life cycle and habits of Ash weevil and in the structure of
lowland forests in which field ash occures. The conclusion is that the number
of adults before the emergence from their winter shelters can be a good basis
for a precise short-term prognosis of the occurrence of the Ash weevil.


* Rukopis primljen 2. III 1979.
144