DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 16 <-- 16 --> PDF |
pupove, što dovodi do ugibanja Učinaka od gladi pa tako i do naglog pada populacionog nivoa. Prema tome, ako se konstatira taka hiperpopulacija kornjaša, odnosno takav stupanj oštećenja pupova, onda se može predvidjeti i sličan tok gradacije u najbližoj budućnosti i odustati od eventualno planirane akcije suzbijanja ličinaka. Foto: I. MIKLOS Iz svega što je do sada rečeno vidi se, da sve spomenute uobičajene metode određivanja gustoće populacije nailaze u slučaju jasenove pipe na vrlo velike teškoće. No, ako se za jednu od njih ipak moramo odlučiti, potrebno je izabrati onu, koja — bar za sada — ima više prednosti od ostalih. Sa stajališta praktične zaštite šuma najveću prognostičku vrijednost, unatoč spomenutim nedostacima, ima utvrđivanje brojnosti kornjaša u vrijeme njihova mirovanja na stablima. Glavna se prednost ovog postupka sastoji u tome, što se tako određuje brojnost populacije u onom istom razvojnom stadiju u kojem štetnik čini štetu, i to ranije nego što su oštećenja uopće počela. Zatim, mirovanje kornjaša traje čitavo ljeto jesen i zimu te za pregled šume ostaje dovoljno vremena. Razumljivo je da će rezultati pregleda za prognozu biti to vrijedniji što se pregled kasnije obavi, u skladu s pravilom da je prognoza to pouzdanija što je kratkoročnija. Ipak je taj posao potrebno obaviti i dovoljno rano, kako bi se na vrijeme moglo pripremiti eventualno suzbijanje. Od početka do kraja tog dugog vremenskog intervala mirovanja kornjaša može doći do velikog pada brojnosti populacije zbog djelovanja raznih reduktivnih faktora. Prema dosadašnjim istraživanjama, jedan dio kornjaša ugiba od mikoze, koju uzrokuje poznata parazitička gljiva Beauveria (vjerojatno B. bassiana). Ako dođe do većih jesenskih i zimskih poplava u šumama napadnutim od pipe, ugiba onaj dio kornjaša, koji se nađe ispod razine vode. Mortalitet može biti vrlo velik s obzirom na to da se najveći broj kornjaša |