DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 121 <-- 121 --> PDF |
govornost šumarskog stručnjaka, ali isto tako i odgovornost drugih prema njima? Šumarski je stručnjak dužan da zauzme kritički stav prema postojećoj praksi i da ukaže na prave, istinske vrijednosti! Ovom prilikom dobro je ponoviti neke postavke Ustanova SRH, koje se odnose na šume. 1. Šume kao dobra od općeg interesa uživaju posebnu zaštitu (čl. 117) 2. U gospodarenju šumama primjenjuju se mjere kojima se osigurava TRAJNO ODRŽAVANJE I OBNOVA ŠUMA (čl. 119) 3. Radi zaštite i unapređivanja čovjekove okoline naše socijalističko društvo osigurava uvjete za očuvanje i unapređivanje prirodnih i drugih vrijednosti čovjekove okoline koji su od interesa za zdrav, siguran i djelotvoran život, te rad sadašnjih i budućih naraštaja (Gl. VI/st. 11) U pitanju razvoja jadranske regije, odnosno pomorskog konfikta, prometnog, energetskog, rudarskog i industrijalizacije, te ekološko-rekreacijskog i turističkog pravca razvoja, šumari bi trebali ravnomjerno sudjelovati s ostalim profilima stručnjaka. Šumar bi morao imati odlučujuću rijeć kad se radi o sudbini toga područja, pogotovo što su šume proglašene specifičnim prirodnim bogatstvom za koje je itekako zainteresirana čitava naša zajednica, jer nama danas više nego ikada prije, u eri industrijalizacije naše zemlje, treba pitka i zdrava voda, čisti zrak, zaštita od erozije, vjetra, buke i si. Iznošenjem stanja onakove, kakove jest, sa svim njegovim bitnim elementima i dimenzijama, svakako je potrebno, jer ako se tako ne postupi onda Savez ne vrši onu ulogu i zadatak koje mu je postavilo članstvo, pa tako ne obavlja dobro svoj posao. Nedavno je donesen Zakon o unapređenju stočarstva u kojoj se nalazi odredba kojom prestaje važiti dosadašnji Zakon o održanju koza iz 1945. g. Međutim da je Savez imao ekipu i financijske mogućnosti da prikupi vjerodostojne podatke o vlasništvu postojećeg broja koza od cea 120.000, lako bi dokazao kako koza nije nikakva »sirotinjska majka«, nego sredstvo za bogaćenje promočurnih seoskih gavana, privatnih ugostitelja i dobro stojećih stanovnika krša! S ovdje navedenom problematikom slabo se ili nikako ne pojavljujemo niti u Šumarskom listu, koji je prilično ugledan i priznati stručni časopis, više kroničar događaja, ali na žalost prilično slabo čitan list! Najavljeni Simpozij, koji će se održati 20. i 21. XI 1979. g. u Zagrebu, predstavljat će značajnu prekretnicu kako u radu Saveza i terenskih DIT-ova, tako i čitave zelene struke SRH, jer šumarstvo mora da — razmatrajući sadašnje stanje — da se, na temelju uglavljenih činjenica zapita: GDJE SMO? KUDA IDEMO? KAMO ĆEMO STIĆI? Izrada glavnih referata i koreferata povjerena je dugogodišnjim stručnjacima kako iz Republ. podsekretarijata za šumarstvo, Šumarskog fakulteta, Poslovne zajednice šumarstva i prerade drva, Institutima šumarstva i drv. ind., Republ. zavodu za zaštitu prirode i dr. Ovi radovi s uglavljenim preporukama predstavljat će bazu za daljnu raspravu i diskusiju na Simpoziju. Razumljivo je da će ovi glavni referati biti pravovremeno umnoženi i razaslani svim terenskim DIT-ovima, kao i Šumskim gospodarstvima na predhodno arzmatranje i osvrt,te će poslužiti kao materijal za diskusiju i daljnu raspravu. 247 |