DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 12     <-- 12 -->        PDF

fungus, causing even death of many plants. The fungus was also observed in the
area of Pula, Rijeka, Biograd and Split. No infections of Juniperus spp. and
Cupressus arizonica were observed.


Coryneum cardinale is spreading rather rapidly in those areas, but it has
obviously been present here since many years. The measures of control of this
fungus are recomended. The further investigations concerning biology and spreading
of this fungus are in progress.


U NEKOLIKO REDAKA...


»Politika je velikih šumsko-industrijskih kompanije (u Kaliforniji) bila, a i
danas je često takva, da se određena prašumska područja čuvaju za sječu u pogodnijim
dolazećim periodima, kada če se, za krupni prvoklasni materijal koji te
šume daju, postići znatno veća cijena nego danas. U međuvremenu se sve intenzivnije
eksploatiraju druga ili čak treća generacija šuma (second grown forests)
na mjeslu već davno prosječnih prašuma.« Drvo prašumskih stabala uskih je
godova za razliku od kultiviranih, kojih godišnji debljinski prirast iznosi i do
25 mm. Takav prirast omogućuju ophodnju za sekvoju, koje je drvo otporno na
gljive i insekte, od 60 godina.


(M. Brežnjak u članku »Zapažanja i/, pilanarstva i drvne industrije
na zapadu USA«, Drvna industrija br. 1—2/1978).
»Koru ne bi trebalo zvati otpatkom, već korisnim ostatkom pri preradi drva«,
završio je Ing. Zv. Preveden svoj članak »Kora — otpadak ili gorivo?« (Drvna industrija,
br. 5—6/78). Ostatkom, jer se može iskoristiti kao gorivo, doduše kao niskokalorično
(donja ogrjevna moć iznosi 1870 kcal/kg), ali ne bez značaja u sadašnje
doba u kojem se nameće potreba najracionalnijeg korišćenja energije i energetskih
izvora (»energetska kriza«). Koru te piljevinu smatraju važnim energetskim
izvorom i u »bogatim« SAD-avama, pa pilane i veći kombinati iskorišćavaju ove
sirovine i za proizvodnju električne energije koja se predaje javnoj mreži!