DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 119     <-- 119 -->        PDF

šumarstvo i drvna industrija SRH zapošljava preko 63.000 radnika što znači da
od toga živi i osigurava svoju životnu egzistenciju oko 300.000 osoba odnosno
1/10 cjelokupnog stanovišta SRH.


Šume imaju značaj privrednog potencijala šireg značaja, pogotovu danas
u ekološkoj eri, a istodobno i ograničene mogućnosti korištenja ovoga općeg
dobra. Prema tome ova je problematika i suviše ozbiljna za šumarstvo i naše šume,
pa dapače i ugrožena, ako bi se šume prepustile samo onima koji uživaju
određena prava i blagodati, od dohotka šuma žive ili ga sa strane koriste.


Stoga nije niti čudo da su nastali »šaroliki« pogledi i problemi, pa ovdje
samo neke navodimo:


1.
Zanemarena je reprodukcija šuma!
2.
Ne poštuje se dosljedno princip potrajnosti šuma, Ustavom ozakonjenog
principa!
3.
Na nekim područjima je prisutna degradacija šuma i šumskog zemljišta!
4.
Uočena je pristranost prilikom izrade šumsko-gospodarskih planova, a
pod utjecajem lokalnih potreba i interesa!
5.
U cilju postizanja većih financijskih efekata postiže se i sjeku se kvalitetnije
šume, neusklađeno i protivno propisima gospodarskih osnova!
6.
Na nekim područjima uočen je kritičan, financijski i materijalni, položaj
jednog dijela šumarija!
7.
Rast pilanskih kapaciteta, registriranih i neregistriranih, je sve brojniji!
8.
Nastavlja se prelijevanje financijskih sredstava iz šumarstva, kao i besplatno
korištenje zemljišta i općekorisnih funkcija šuma po turizmu, ugostiteljstvu,
saobraćaju, elektro i vodoprivredi!
9.
Zapažena su čudna reagiranja stručnjaka u područjima koja su bogata
kvalitetnim šumama u pitanjima dohotka!
10. I dalje prepuštamo stihiji šume u građanskom vlasništvu!
11. Nastavlja se zavaravanje u opskrbi drvne industrije sirovinama itd.
Ovom prilikom sjetimo se samo neki konstatacija koje je izrekao pokojni
liječnik i akademik prof. dr. Branimir Gušić u svojem članku: Čovjek i šuma
u Jugoslaviji (Šum. list br. 3-4/74):


»Najsudbonosniji udarac u našem šumskom gospodarenju bila je odluka da
se sve šumarije stave na samostalno financiranje i da se pretvore u privredna
poduzeća, zavisno isključivo o ekonomskom faktoru zarade«, pa dalje »...oni
(šumarski stručnjaci) moraju biti spremni da sruše i posljednje stablo, ako to
zatraži njihov poslovni interes ili kad dođe u pitanje njihova egzistencija. Stavljeni
su, ne svojom krivnjom, u položaj, da im osobni prihodi ovise o količini
posječenih stabala, što je sad strpano pod posve neadekvatan pojam »učinka
osobnog rada«, njihove je lovačke puške zamjenio čekić za označavanje stabala
za obaranje.«


»Pri tome je najgore to što je u međuvremenu izrastao već niz mladih
generacija šumarskog osoblja, koje je pritisnuto takvim financijskim nedaćama
i odgajano u toj novoj klimi »znanstvenog šumarstva«, i svoj pogled na svijet
i na to šumsko blago prepušteno njihovoj upravi sve više prilagođuje ovim
novim traženjima našega društva.«


245