DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 118 <-- 118 --> PDF |
tirana je zabrinjavajuća pasivnost većeg broja članova redakcijskih savjeta. Početkom 1975. g. formirani su redakcijski odbori Š. L. i to: I. uži RO od 5 članova, II. terenskih RO od 18 članova i III međurepublički RO od 5 članova odnosno svega 28 članova, ne računajući ovdje broj glavnog i tehničkog urednika lista. U međuvremenu od 1975. g. do danas preminuli su 2 člana i to ing. M. Markanović (N. Gradiška) i ing. I. Pavša (Varaždin). Na današnji Plenum pozvana su 22 člana ovih RO, a odazvalo ih se i došlo na sastanak — uz dr. N. Komlenovića i ing. S. Vanjkovića (Zagreb) — samo 4 člana: ing. M. Cvitić (Vinkovci), ing. A. Frković (Delnice), Mr. I. Mrzljak (Karolvac) i ing. A. Pavlović (SI. Brod). U daljnjem toku rasprave konstatirano je da je u znatnoj mjeri zakazala terenska baza, kao i članovi terenskih odbora od kojih su slabo dolazili članci, uz časne iznimke (Bartovčak, Cvitić, Frković, Lucarić, Milković). Uprava lista željela je da sadržaj lista što više približi prosječnom čitaocu na terenu, jer svaka pisana riječ koja dolazi sa terena, iz operative i baze gdje se problematika zapravo i stvara nastaje interesantnija je za čitatelje lista i širu stručnu javnost. Da bi se pristupilo rješavanju ovog ključnog problema oko pitanja suradnje s terena predloženo je da uprava lista sastavi orijentacijski godišnji program aktuelne stručne problematike kojim bi se usmjerio godišnji sadržaj i tematika lista, da se isti razašalje članovima RO na prihvat, te da isti obrade i sastave niz markantnijih članaka, svojega područja, uz pomoć i suradnju ostalih stručnjaka. Nadalje je konstatirano da je veza s članstvom iz radnih organizacija drvne industrije veoma slaba strana terenskih DIT-ova, premda nas — u opskrbi drvne industrije sirovinama — veže i tjera na suradnju, pa bi trebalo znatno više pisati o ovoj zajedničkoj problematici, kao na npr.: u čemu se razilaze šumari i drvari i zbog čega dolazi do toga razmimoilaženja? Slična je problematika i u pitanju lovstva, kao komponenti šumarstva, pa Šumarskom listu i tu manjkaju aktuelni članci. I to je polje rada za pisanje članaka! Postavlja se pitanje zašto tako olako zaobilazimo ovu lovačku problematiku? Zar lovno gospodarstvo, kao važna i unosna grana, ne spada u integralno upravljanje šumskim područjem? 3. SIMPOZIJ — INFORMACIJA 3.1 Svrha i cilj organiziranja Simpozija: Stanje i razvoj šumarstva Hrvatske — Mogu li šume Hrvatske podmiriti potrebe na drvu? — prof. dr. Branimir Prpić Već niz godina Savez i naša struka nisu zadovoljni tretmanom šumarstva i njegove problematike, pa stoga želimo da se što više i neposrednije — svojom djelatnošću i cjelokupnim članstvom — uključimo u rasprave koje su od bitnog interesa za šumarstvo i drvnu industriju. Opće je poznat veliki značaj i uloga šuma i šumarstva u našoj republici. Dovoljno je istaknuti da je ´ Hrvatske i da 34A površina pokrito šumama, sa ovih površina »vadimo« i sječemu preko 4.000.000 ms drvne mase. Nadalje da 244 |